EU Komisija Akcijskim planom za elektrifikaciju i preispitivanjem sustava trgovanja emisijama potiče konkurentnost, dekarbonizaciju i neovisnost Europe. Komisija predstavlja Akcijski plan za elektrifikaciju kako bi Europa postala prvi kontinent na električni pogon te jače tržište ugljika kako bi podržala industriju EU-a u čistoj tranziciji i elektrifikaciji.
Oslanjanje Europe na uvezena fosilne goriva više ju je puta izložilo geopolitičkim šokovima. Oni su povećali cijene energije za kućanstva i poduzeća te smanjili našu konkurentnost. Iako se 70 % električne energije u EU-u sada proizvodi iz domaćih čistih izvora energije, stopa elektrifikacije energetske potražnje stagnirala je na 23 % tijekom proteklog desetljeća. Stoga moramo ubrzati elektrifikaciju sektora koji troše energiju, osobito industrije, prometa i zgrada.
Kako bi se podržala ta ambicija, Komisija će procijeniti indikativni cilj elektrifikacije od 46 % do 2040. u sklopu paketa Energetske unije nakon 2030. Postizanje tog cilja moglo bi smanjiti račun EU-a za uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura godišnje do 2040. Elektrifikacija donosi znatne koristi gospodarstvu EU-a, poduzećima i građanima u obliku nižih cijena energije i veće konkurentnosti, jače energetske sigurnosti i otpornosti.
Kako bi europski proizvođači imali koristi i predvodili napore u industrijskoj dekarbonizaciji i elektrifikaciji, kako bi prešli na električnu energiju, potrebna su ulaganja u velikom opsegu.
Od pokretanja 2005. Sustav trgovanja emisijama EU-a (ETS) ispunio je očekivanja. Ostvario je više od 270 milijardi eura prihoda koji su reinvestirani u inovacije, industrijsku dekarbonizaciju i modernizaciju europskog energetskog sustava. Istovremeno je pomogao Europi smanjiti emisije za 50 % u sektorima koje pokriva. Ovaj tržišni sustav osigurava predvidljivost u svim državama članicama EU-a.
Međutim, geopolitički i gospodarski kontekst se promijenio, a industrija EU-a pod povećanim je pritiskom. Dok nastavljamo rad na klimatskim mjerama, moramo modernizirati našu glavnu politiku dekarbonizacije ETS EU-a kako bi postao naš motor inovacija i ulaganja za konkurentnost i neovisnost i to u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz lipnja 2026. i Sporazumom o čistoj industriji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: „Najbolji način da se smanji ovisnost Europe o fosilnoj energiji jest pokretanje našeg gospodarstva električnom energijom iz čistih, domaćih izvora. Danas predlažemo da Europa postane prvi kontinent na svijetu na električni pogon. Od snižavanja cijena električne energije do prilagodbe našeg tržišta ugljika promjenjivim globalnim stvarnostima, ovo je također plan ulaganja i neovisnosti. Kako bismo zadržali čistu tranziciju na pravom putu, donijeli olakšanje našoj industriji i podržali dekarbonizaciju. Uključimo je.“
REVIZIJA ETS-a: MOTOR ULAGANJA PRILAGOĐEN CIJEVIMA ZA 2040.
Preispitivanje će donijeti olakšanje industriji, uz očuvanje bitne uloge ETS-a u klimatskoj i energetskoj tranziciji, u skladu s Europskim klimatskim zakonom. Ažurira se linearni faktor smanjenja (LRF) od 3,7 % za razdoblje 2031.–2035. i 1,7 % za razdoblje 2036.–2040., čime se putanja čini postepenijom i usklađenom s razinom domaće klimatske ambicije. Do 2 % visokokvalitetnih međunarodnih kredita omogućit će financiranje projekata dekarbonizacije u inozemstvu i pružiti prostor za disanje u razdoblju 2036.–2040., kada će smanjenje emisija u Europi postati izazovnije.
Revidirani ETS imat će snažan fokus na ulaganja. Banka za industrijsku dekarbonizaciju imat će 100 milijardi eura financiranja usmjerenog na industrijsku dekarbonizaciju diljem Europe u velikom opsegu. Pojačivač ulaganja ETS-a bit će dostupan prije 2030. kao prva faza Banke. Fond za inovacije ETS-a EU-a nastavit će podržavati prve komercijalne primjene inovativnih čistih tehnologija u širokom rasponu sektora. Države članice bit će obvezne trošiti 50 % svojih nacionalnih prihoda od ETS-a na ulaganja u dekarbonizaciju sektora ETS-a. To iznosi više od 100 milijardi eura ulaganja prije 2030.
Solidarnost ostaje u središtu ETS-a. Fond za modernizaciju nastavit će podržavati države članice s nižim dohotkom u nadogradnji energetskih sustava i industrijskoj transformaciji. Besplatna dodjela za poduzeća nastavit će se nakon 2030. i bit će bliže povezana s ulaganjima u dekarbonizaciju u Europi. Nacionalni prihodi od ETS-a trebali bi se reinvestirati u sektore ETS-a. Načelo je jasno: doprinosi industrije trebali bi se vraćati industriji. Ovaj pristup potiče i nagrađuje one koji ulažu u čistu tranziciju te potiče one koji se muče da uhvate korak.
Prijedlog također integrira trajna uklanjanja ugljika u ETS EU-a. To će dati dodatnu fleksibilnost sektorima koje je najteže dekarbonizirati i istovremeno podržati povećanje tih tehnologija.
Zasebni prijedlog o referentnim vrijednostima ima za cilj povećati besplatnu dodjelu industriji u vrijednosti od 6 milijardi eura za razdoblje 2026.–2030. Za sektore obuhvaćene Mehanizmom prilagodbe ugljika na granicama (CBAM) smanjenje besplatne dodjele bit će usporeno, a postupno ukidanje produljeno do 2038.
Komisija također predlaže reformu Rezerve stabilnosti tržišta (MSR) kako bi se dodatno ojačala stabilnost tržišta i predvidljivost za ulaganja, održala likvidnost i smanjila prekomjerna volatilnost cijena. To nadopunjuje prijedlog Komisije iz travnja o zaustavljanju automatskog poništavanja dozvola držanih u Rezervi.
Prijedlog jača ETS EU-a za zrakoplovstvo i pomorstvo te ga proširuje na spaljivanje otpada. U tim sektorima preispitivanje stvara nove poslovne prilike, rješava rizike zaobilaženja i izjednačava uvjete. Također osigurava usklađenost s međunarodnim razvojem.
AKCIJSKI PLAN ZA ELEKTRIFIKACIJU
Koristi elektrifikacije za europske potrošače jasne su: vožnja baterijskog električnog vozila može uštedjeti do 78 % u usporedbi s ekvivalentnim automobilom na fosilna goriva. Prebacivanje s plinskih kotlova na dizalice topline smanjuje prosječni račun za grijanje kućanstva u EU-u do 60 %, uz važne dodatne koristi za prilagodbu klimi. Međutim, prepreke širokoj primjeni i dalje postoje.
Električna energija često košta tri puta više od plina. Priključci na mrežu mogu trajati godinama. Previše inovativnih tehnologija nikada ne dosegne komercijalnu razinu. Poduzeća imaju premalo poticaja da pređu s fosilnih goriva na električnu energiju. Akcijski plan za elektrifikaciju rješava sve te prepreke.
Plan se usredotočuje na smanjenje razlike u cijenama između električne energije i troškova fosilne energije te na poticanje usvajanja čišćih tehnologija temeljenih na električnoj energiji, kao što su dizalice topline, električna vozila i baterije, među ostalim, diljem Europe. Akcijski plan nastoji izjednačiti uvjete između električne energije i plina. Njihova razlika u cijeni često obeshrabruje prelazak na čišće opcije kao što su toplinske pumpe, električna vozila i električni industrijski procesi.
Kako bi se to riješilo, prijedlog za buduću otpornost računa za električnu energiju u EU-u osnažit će države članice da smanje mrežne naknade za određene skupine potrošača i poreze za energetski intenzivna poduzeća. Također potiče brže uvođenje pametnih brojila, što će potrošačima olakšati uštedu na računima za energiju. Prijedlog također nastoji osigurati da električna energija nije oporezovana teže od plina.
Akcijski plan također predlaže rješenja za smanjenje početnih troškova tehnologija elektrifikacije u ključnim sektorima potražnje, kao što su zgrade, promet i industrija. Navodi širok spektar alata koji se mogu mobilizirati, kao što su sheme socijalnog leasinga, financijski instrumenti ETS-a, uključujući Socijalni klimatski fond i Banku za industrijsku dekarbonizaciju, te mehanizam tržišta čiste topline.
Kako bismo omogućili elektrifikaciju, moramo ubrzati razmještaj naše mreže. Europske električne mreže među najvećima su i najpouzdanijima na svijetu. Međutim, dugi popisi čekanja za nove priključke i postojeća mreža ne koriste se dovoljno učinkovito. Paket o mrežama predložen prošle godine rješava te izazove, a njegovo brzo usvajanje od strane suzakonodavaca do kraja godine ključno je da Europa ubrza elektrifikaciju.
Plan rješava i druge prepreke, uključujući sporo usvajanje inovativnih rješenja za elektrifikaciju, promicanjem razvoja održivih investicijskih projekata i proizvodnih kapaciteta u tehnologijama čiste energije. Usvaja pristup cijelog lanca vrijednosti kako bi se ostvarila poslovna isplativost elektrifikacije, počevši od ulaganja u vještine i potencijal stvaranja radnih mjesta. Elektrifikacija ima potencijal stvoriti stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta. I moramo osigurati da je naša radna snaga spremna.
EUROPA BEZ FOSILNIH GORIVA
Europa bez fosilnih goriva nije više samo daleka vizija ili klimatski slogan. To je konkretan put kojim Europa danas odlučno korača i to put prema kontinentu koji se hrani vlastitom, čistom električnom energijom, a ne skupim i nestabilnim uvozom nafte, plina i ugljena.
Desetljećima je Europa živjela s osjećajem energetske ranjivosti. Geopolitički šokovi, skokovi cijena i ovisnost o vanjskim dobavljačima ponavljali su se kao neugodan ritam. Dok se 70 posto električne energije u Uniji već proizvodi iz domaćih čistih izvora, udio elektrifikacije u ukupnoj potrošnji energije godinama je stajao na mjestu i to na svega 23 posto. Industrija, promet i zgrade i dalje su u velikoj mjeri ovisili o fosilnim gorivima. Računi su rasli, konkurentnost padala, a sigurnost bila pod upitnikom.
U srpnju 2026. Europska komisija učinila je odlučan korak. Predstavila je Akcijski plan za elektrifikaciju i preispitivanje Sustava trgovanja emisijama (ETS) s jasnom ambicijom: učiniti Europu prvim kontinentom na električni pogon. Indikativni cilj? Podići udio elektrifikacije na 46 posto do 2040. godine. Ako se taj cilj ostvari, Unija bi mogla smanjiti svoj godišnji račun za uvoz fosilnih goriva za čak 260 milijardi eura.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sažela je suštinu ovog zaokreta riječima koje odzvanjaju kao poziv na buđenje:
„Najbolji način da se smanji ovisnost Europe o fosilnoj energiji jest pokretanje našeg gospodarstva električnom energijom iz čistih, domaćih izvora. Danas predlažemo da Europa postane prvi kontinent na svijetu na električni pogon. Od snižavanja cijena električne energije do prilagodbe našeg tržišta ugljika promjenjivim globalnim stvarnostima, ovo je također plan ulaganja i neovisnosti. Kako bismo zadržali čistu tranziciju na pravom putu, donijeli olakšanje našoj industriji i podržali dekarbonizaciju. Uključimo je.“
Njezina poruka nije usamljena. U europskim institucijama sve glasnije odzvanja uvjerenje da je budućnost električna. Kao što je von der Leyen istaknula i ranije: „Budućnost je električna.“ A povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen dodao je da elektrifikacija mora biti u središtu konkurentnosti, energetske sigurnosti i klimatskih ciljeva.
Taj zaokret nije samo tehnološki. On je duboko ljudski i gospodarski. Vožnja električnim automobilom može uštedjeti do 78 posto troškova u odnosu na automobil na fosilna goriva. Prebacivanje s plinskog kotla na dizalicu topline može srezati račun za grijanje prosječnog kućanstva i do 60 posto. U isto vrijeme, Europa gradi novu industriju: Banka za industrijsku dekarbonizaciju s 100 milijardi eura, jači Fond za inovacije, obveza državama članicama da pola prihoda od ETS-a ulažu natrag u dekarbonizaciju. Sve skupa iznosi više od 100 milijardi eura ulaganja prije 2030. godine. I stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta.
Naravno, put nije bez prepreka. Električna energija još uvijek često košta više od plina. Priključci na mrežu traju predugo. Inovativne tehnologije ponekad ostaju zarobljene u laboratorijima. Zato se Akcijski plan fokusira upravo na te barijere: smanjenje razlike u cijenama između struje i fosilnih goriva, brže uvođenje pametnih brojila, ubrzanje izgradnje mreža i poticanje ulaganja u vještine.
Europa bez fosilnih goriva nije Europa koja se odriče udobnosti ili industrijske snage. To je Europa koja bira. Bira domaće elektrone umjesto uvezenih molekula. Bira predvidljivost umjesto šokova. Bira inovacije umjesto ovisnosti. Bira budućnost u kojoj se konkurentnost gradi na čistoj energiji, a ne na računima koje pišu drugi.
Kada Ursula von der Leyen kaže „Uključimo je“, ona ne govori samo o prekidačima i mrežama. Govori o cijelom kontinentu koji konačno preuzima kontrolu nad vlastitom energijom i vlastitom sudbinom.
PRILIKA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
Dok Europa u ljeto 2026. godine odlučno okreće prekidač prema budućnosti bez fosilnih goriva, Hrvatska stoji na raskrižju koje može postati njezina najveća razvojna šansa u ovom desetljeću. Akcijski plan za elektrifikaciju i preispitivanje Sustava trgovanja emisijama nisu samo europski dokumenti već su oni konkretan poziv hrvatskoj industriji, energetici i ljudima da iskoriste val ulaganja, tehnologije i novih tržišta.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jasno je postavila ambiciju:
„Najbolji način da se smanji ovisnost Europe o fosilnoj energiji jest pokretanje našeg gospodarstva električnom energijom iz čistih, domaćih izvora. Danas predlažemo da Europa postane prvi kontinent na svijetu na električni pogon… Uključimo je.“
Za Hrvatsku ta rečenica nosi posebnu težinu. Kao jedna od trinaest država članica koje imaju pristup Fondu za modernizaciju, Hrvatska već sada prima sredstva za obnovu energetskih sustava, energetsku učinkovitost i obnovljive izvore. Primjeri poput geotermalnih sustava za daljinsko grijanje pokazuju da se novac pretvara u konkretne projekte. Uz novu Banku za industrijsku dekarbonizaciju od 100 milijardi eura i Pojačivač ulaganja ETS-a, otvaraju se još veća vrata.
Hrvatska industrija ima što ponuditi. Rimac Automobili već godinama dokazuju da se u maloj zemlji može stvarati svjetska tehnologija električnih vozila i baterijskih sustava. Elektrifikacija prometa, dizalice topline u turizmu i zgradarstvu, pametne mreže i skladištenje energije sve su to područja u kojima postojeća hrvatska znanja i kapaciteti mogu rasti. Umjesto da samo uvozimo tehnologiju, Hrvatska može proširiti proizvodnju komponenti, sklopova i gotovih rješenja za europsko tržište koje će u narednim godinama tražiti upravo takve proizvode.
Povjerenik za energiju Dan Jørgensen sažeo je duh vremena jednostavnom porukom: „Doba fosilnih goriva dolazi kraju. Vrijeme je da elektrificiramo Europu.“ Za Hrvatsku to znači priliku da smanji ovisnost o uvozu, stabilizira cijene energije za građane i poduzeća te stvori nova, kvalitetna radna mjesta u sektorima koji imaju budućnost. Ulaganja u vještine, modernizaciju mreža i ubrzanje priključaka postaju ključni preduvjeti, a upravo na to računa i europski paket o mrežama.
Nije riječ samo o novcu. Riječ je o promjeni načina razmišljanja. Kada se električna energija proizvodi iz domaćeg sunca, vjetra, vode i geotermalnih izvora, a zatim koristi u industriji, prometu i domovima, Hrvatska prestaje biti samo potrošač energije. Postaje njezin proizvođač i izvoznik rješenja. Turizam može postati još zeleniji i konkurentniji. Brodogradnja i metalna industrija mogu se preorijentirati na električne i hibridne tehnologije. Male i srednje tvrtke mogu ući u lance vrijednosti koje stvaraju toplinske pumpe, baterije i pametne sustave.
Europa bez fosilnih goriva nije prijetnja već je ona poziv. Hrvatska ima sunce, vjetar, inženjersku tradiciju i pristup europskim fondovima. Ako iskoristi ovaj trenutak, neće samo pratiti tranziciju. Može je ubrzati i od nje izgraditi svoj novi gospodarski identitet.
Ponovimo: Doba fosilnih goriva dolazi kraju i vrijeme je da elektrificiramo Europu.
