OIE generiraju radna mjesta
    Nedjelja, 03 Srpanj 2011 09:58

    OIE generiraju radna mjesta

    "Prijelazom s ugljena na generiranje električne energije iz obnovljivih izvora ne samo da bi se izbjeglo 10 milijardi tona emisija ugljičnog dioksida, već bi se do 2030. kreiralo i 2,7 milijuna radnih mjesta više nego što bi ih nastalo kad bismo nastavili po starome", stoji u tome izvješću. Snažan preokret u smjeru obnovljivih izvora energije mogao bi do 2030. kreirati 2,7 milijuna novih radnih mjesta više u globalnoj proizvodnji električne energije nego daljnje oslanjanje na fosilna goriva, ističe se u jednoj u ponedjeljak objavljenoj studiji. Studija grupacije za zaštitu okoliša Greenpeace i Europskog vijeća obnovljivih izvora energije (EREC) poziva vlade na potpisivanje obvezujućeg novog UN-ovog sporazuma o suzbijanju klimatskih promjena u prosincu u Kopenhagenu, djelomice upravo zbog zaštite radnih mjesta. "Prijelazom s ugljena na generiranje električne energije iz obnovljivih izvora ne samo da bi se izbjeglo 10 milijardi tona emisija ugljičnog dioksida, već bi se do 2030. kreiralo i 2,7 milijuna radnih mjesta više nego što bi ih nastalo kad bismo nastavili po starome", stoji u tome izvješću. Mnoge vlade posve pogrešno strahuju da bi prijelaz na zelenu energiju predstavljao prijetnju radnim mjestima, kaže Sven Teske iz Greenpeacea, glavni autor te studije. Prema njegovim riječima, industrija turbina za vjetroelektrane već sad je drugi najveći potrošač čelika u Njemačkoj, iza automobilske industrije. "Kompanije povezane s obnovljivim izvorima energije mogu kreirati brojna radna mjesta", kazao je on za novinsku agenciju Reuters, iznoseći prognoze za budućnost industrije generiranja električne energije iz solarne, energije vjetra, valova, biomase, te drugih obnovljivih izvora. "Ovo istraživanje dokazuje da je obnovljiva energija ključ rješenja i klimatske i gospodarske krize", kazala je Christine Lins, glavna tajnica EREC-a, krovne organizacije kompanija koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora. Pod pretpostavkom provedbe ambicioznih mjera prijelaza na obnovljivu energiju, autori studije izračunali su da će broj radnih mjesta u generiranju električne energije do 2030. porasti za više od dva milijuna na 11,3 milijuna, čemu će pridonijeti i rast broja zaposlenih u obnovljivom sektoru na 6,9 milijuna, s 1,9 milijuna. Do 2030. bi, primjerice, samo sektor generiranja struje iz energije vjetra mogao zapošljavati 2,03 milijuna ljudi u proizvodnji struje u usporedbi s 0,5 milijuna u 2010., ističu autori studije. S druge strane, prema scenariju nastavka dosadašnjih praksi broj radnih mjesta u industriji proizvodnje električne energije pao bi do 2030. za oko pola milijuna, na 8,6 milijuna, većim dijelom pod pritiskom pada u sektoru ugljena zbog širenja mehanizacije. U izvješću se nadalje ističe kako su u 2008. po prvi puta i SAD i Europska unija snažnije proširile kapacitete proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora nego iz one za proizvodnju energije iz konvencionalnih izvora koji uključuju plin, ugljen, naftu i nuklearnu energiju.
    www.nacional.hr
     
     
    U lipnju ove godine vodeće financijske institucije i investitori koje predstavlja Long Term Investors' Club potvrdili su zajedničku predanost ka financiranju prelaska na zeleno gospodarstvo.Četrnaest vodećih svjetskih financijskih institucija i institucionalnih investitora sa ukupnom bilancom od 3,2 milijarde dolara prepoznalo je razmjere i izazov ulaganja koje zahtijeva prijelaz na zeleno gospodarstvo. Uz to postoji jasna suglasnost u pogledu poticanja ulaganja u klimatske i okolišne projekte kao i podrška razvoju inovativnih javno-privatnih instrumenata, objavio je nedavno portal croenergo.eu Saveza za energetiku Zagreba povodom najave prvih Međunarodnih gospodarsko-investicijskih dana i sajma razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu "GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA". Globalne financijske institucije i ulagači priznaju svoju odgovornost prema budućim generacijama te se zalažu za podupiranje masovnih financijskih ulaganja koja su potrebna za preobrazbu u zeleno gospodarstvo. Institucije također priznaju da je u posljednjih 20-ak godina prijelaz na zeleno gospodarstvo postao još veći izazov, ali i nudi više prilika za društva i ekonomije. "Zelenom izazovu" nedavno se priključio, zanimljivo, i financijski div Goldman Sachs najavivši ulaganja od 40 milijardi dolara u projekte vezane uz obnovljive izvore energije. Tom prigodom je Michael Duvally, glasnogovornik Goldman Sachsa, izjavio kako bi čiste tehnologije uskoro trebale postati brzorastuće tržište koje se upravo sada nalazi na prekretnici, a koja će pomoći diversifikaciju izvora energije i poboljšanja stanja okoliša. Laszlo Andor, Europski povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivost, u lipnju ove godine izjavio je za medije kako će zeleni rast biti jedan od najvažnijih pokretača strukturalnih promjena u gospodarstvu. Naime, Europska komisija je razvoj zelenog i energetski učinkovitog gospodarstva prepoznala kao vitalnu stavku ponovnog zapošljavanja te postavila akcijski plan kojim se želi ojačati razvoj zelenih zaposlenja na osnovu tailor-made rješenja i politika koje prepoznaju različite situacije u svakoj zemlji članici. Paket zapošljavanja procjenjuje potencijal otvaranja novih radnih mjesta samo u sektoru obnovljivih izvora energije za tri milijuna novih radnih mjesta do 2020. uz dodatnih dva milijuna novih radnih mjesta za provedbu mjera energetske učinkovitosti u istom razdoblju. Hrvatska je načelno politički prihvatila razvoj zelenog gospodarstva, a u prilog tomu ide stav hrvatskoga izaslanstva predvođeno potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom na ovogodišnjoj konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju Rio+20. Mimica je istaknuo kako Hrvatska snažno podupire načela zelene ekonomije te da je odana sljedbenica multilateralizma i da će kao takva sa svojim europskim partnerima nastaviti raditi na jačanju međunarodne strukture za održivi razvoj. Ipak, za pravi razvoj zelenog gospodarstva u Hrvatskoj potrebni su, u prvom redu, politička odlučnost, jednostavnost administrativnih postupaka i povoljna financiranja. Hrvatska mora nove segmente tržišta prepoznavati i poticati pravovremeno kako bi ostvarila veću konkurentnost i stabilnost gospodarstva u cijelosti. Energetika - obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikliranih materijala, 'zelena' gradnja, 'zeleni' turizam, eko inovacije, eko poljoprivreda, 'zelene' uslužne djelatnosti samo su neki od sektora s visokim razvojnim potencijalom uzimajući pritom u obzir prostornu i cjelovitu resursnu osnovu Hrvatske. Iz toga razloga, Savez za energetiku, obnovljive izvore energije, poticanje energetske efikasnosti i zaštitu okoliša Zagreba i tvrtka Energo Media Servis uz podršku više od 20 institucija, organizacija i poduzeća u The Regent Esplanade Zagreb će od 25. do 27. listopada o.g. održati prve Međunarodne gospodarsko-investicijske dane i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu "GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA". Riječ je o prvom susretu ove vrste u Hrvatskoj namijenjen pružanju pune podrške razvoju zelenog gospodarstva. U planu su susreti državnih dužnosnika i predstavnika međunarodnih institucija s gospodarstvenicima, predstavljanja razvojnih i proizvodnih projekata i programa, predstavljanja 'zelenog' portfelja međunarodnih i domaćih pravnih osoba te predstavljanja veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za Republiku Hrvatsku. Cilj ovog događaja je raspraviti otvorena pitanja razvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvatskoj, detektirati izazove i definirati perspektivu razvoja zelenog gospodarstva te privatnih projekata i projekata javno-privatnog partnerstva, kao i raspraviti mogućnosti otvaranja novih proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta u području zelenog gospodarstva. Osim toga, namjera je događaja raspraviti pitanja o perspektivi domaćih i stranih investicija, a u dijelu predstavljanja projekata međunarodnim investitorima, domaćih i međunarodnih kompanija te veleposlanstava, banaka, agencija, investitora i područja investicijskih interesa za poduzetničke projekte, namjera je pružiti sveobuhvatne informacije o zelenim uslugama, proizvodima, visokim tehnologijama, industrijskoj proizvodnji, pitanjima investicijskog ulaganja, potražnji međunarodnih investicija te pružiti informacije o ulozi i mogućnostima veleposlanstava, banaka i agencija u investicijskim kretanjima. Konačno, cilj događanja je, sa stajališta investitora, gospodarstvenicima predstaviti njihova interesna područja, vrste i visine ulaganja te opće uvjete investiranja.GREENVEST do sada prikupio više gotovo 420 milijuna eura vrijednih investicija"Riječ je, između ostalih, o projektima Vjetroelektrana Senj (186 MW), Katalitička transformacija otpada primjenom procesa KURATA, SQE tehnologija gradnje niskoenergetskih objekata, Industrijska proizvodnja pasivnih kuća, Solar centar Kukuljanovo: Trgovački centar s integriranom fotonaponskom solarnom elektranom do 1 MW, Geotermalna elektrana Slatina i Poslovni kompleks za izradu peleta", istaknuo je direktor GREENVEST-a i predsjednik Saveza za energetiku Zagreba, Tomislav Marjanović. Područja ovogodišnjih gospodarsko-investicijskih dana i sajma razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu su energetika - obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost, inteligentni sustavi i procesi, informatičke tehnologije, tehnologije reciklaže i proizvodi od recikliranih materijala, 'zelena' gradnja, 'zeleni' turizam, eko inovacije, eko poljoprivreda i 'zelene' uslužne djelatnosti. Osim predstavljanja investicijskih projekata, čija je prijava još uvijek u tijeku, na ovogodišnjem GREENVEST-u biti će predstavljeni i projekti zelenog gospodarstva domaćih i međunarodnih kompanija, studije i principi uključivanja održivosti u proizvodno-poslovne procese te iskustva i ekonomski pokazatelji zelenog gospodarstva. Paralelno s centralnim događanjem, koje se održava tri dana, biti će održana i velika panel-diskusija o perspektivi razvoja zelenog gospodarstva u kojoj će sudjelovati prvenstveno gospodarstvenici, potom sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu, a zadnjeg dana održati će se velika gala večer na kojoj će biti objavljeni ukupni gospodarski rezultati GREENVEST-a. Međunarodni GREEN B2B susreti koje Savez za energetiku Zagreba organizira u zajedničkoj suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom u Hrvatskoj pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i koji bi trebali povezati što veći broj hrvatskih i tvrtki s područja EU27, poseban su popratni događaj GREENVEST-a.
    www.croenergo.eu
     
     
    Energetika – temelj održivog razvoja
    Tehnološkim napretkom i rastom investicija u energetici želi se stvoriti oko 70.000 novih "zelenih poslova" u Hrvatskoj, razviti gospodarstvo i očuvati okoliš. Pitanje energije jedno je od razloga osnivanja Europske unije. Počeci zajedničke energetske politike datiraju još iz 1951. godine kada je uspostavljena Europska zajednica za ugljen i čelik. Danas se svaka politička odluka i mjera u energetici mora promatrati cjelovito jer se posljedice očituju kroz ekonomiju, okoliš i društvo. Visoke i promjenjive cijene energije u okruženju, neravnomjerna raspodjela fosilnih goriva, ugrožen okoliš, klimatske promjene i rastuća potražnje za energijom potaknule su stvaranje zajedničke energetske strategije Europske unije. Europska komisija 2006. godine odredila je strateške ciljeve koji su temelj ostvarivanja održivog razvoja i dugoročne vizije energetskog sektora EU: sigurnost opskrbe, konkurentnost europskog gospodarstva i pristupačnost energije te promicanje održivosti okoliša i borba protiv klimatskih promjena ograničavanjem povećanja globalnog prosjeka temperature na najviše 2°C iznad predindustrijskih razina, kako je predviđeno Protokolom iz Kyota. Osnovni instrumenti za ostvarenje strateških ciljeva doneseni su 2007. godine u klimatsko-energetskom paketu zakona. Europska unija obvezala se do 2020. godine ostvariti udio obnovljivih izvora od 20% u neposrednoj potrošnji energije, povećati energetsku učinkovitost za 20%, ostvariti udio biogoriva od 10% u prometu te smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20% do 2020. godine, u odnosu na 1990. godinu. Kao pomoć na tome putu uspostavljen je i Europski sustav trgovanja emisijama (eng. EU ETS – EU Emission Trading Scheme) čija je namjena primijeniti načelo "zagađivač plaća" te time usmjeriti razvoj k čistim tehnologijama i očuvati okoliš uz ekonomski rast. Navedenim regulativama EU je postala prvo veće gospodarstvo svijeta koje je usvojilo precizan i obvezujući program radi suzbijanja klimatskih promjena te postala predvodnik u razvoju zelenih tehnologija, energetskoj učinkovitosti i otvaranju novih "zelenih poslova". Tijekom 2010. godine obnovljivi izvori energije činili su gotovo tri četvrtine svih novih instaliranih energetskih izvora, a broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u EU u stalnom je porastu. Emisije stakleničkih plinova u 2011. godini EU-15 zemalja bile su za 14,1% manje u odnosu na 1990. godinu, a EU-27 zemalja za 17,5% manje, i time u skladu s planom smanjenja do 2020. godine. Cijena ovakvoga razvoja i internalizacije troškova onečišćenja okoliša veći su troškovi energije, što dovodi do potrebe za stalnim motrenjem i prilagođavanjem mjera za stvaranje budućnosti kakvu želimo. Naime, sljedeći korak zajedničke europske politike jest ostvarenje vizije za 2050. godinu kada se planira smanjenje emisija na svega 5 do 15 posto razine iz 1990. godine, imati očuvani okoliš, napredno društvo i efikasnu ekonomiju. Trenutačno postoji konsenzus članica glede vizije gdje Europa želi biti 2050. godine, ali ne i kako doći do tamo. Republika Hrvatska uskladila je zakone s europskima kroz pristupne pregovore u poglavljima "Energetika i okoliš" te napravila prikladnu Strategiju energetskog razvoja Hrvatske do 2020. godine, a u izradi je i Strategija nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine. U Hrvatskoj je 2010. godine udio neposredne potrošnje energije iz obnovljivih izvora iznosio 14,6%, a cilj je ostvariti udio od 20% do 2020. godine. K tome, u protekle tri godine instalirana snaga u vjetroelektranama porasla je više od četiri puta te sada iznosi više od 160 MW, ali to je još uvijek manje od 10 posto potrebnih investicija u obnovljive izvore da bi se ostvario željeni udio u potrošnji energije do 2020. godine. Takav tehnološki napredak i rast investicija ima potencijal stvoriti oko 70.000 novih "zelenih poslova" u Hrvatskoj, razviti gospodarstvo i očuvati okoliš. Međutim, pregled sadašnjeg stanja pokazuje zaostajanje u primjeni mjera energetske učinkovitosti zbog nedostatka sustavnog poticanja te neiskorištavanje potencijala obnovljivih izvora za razvoj domaćeg gospodarstva i novih poslova zbog velikog udjela stranog vlasništva i tehnologije. Time Hrvatska zaostaje u stjecanju znanja i kapaciteta za konkurentnost na otvorenom tržištu.Upravo zbog navedenih višedimenzionalnih posljedica, političke odluke i mjere u energetici trebaju se stalno preispitivati i prilagođavati da bi se ostvarila vizija bolje budućnosti u Hrvatskoj kao u dijelu Europske unije.
    www.vecernji.hr
    Pročitano 1143 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive