Enciklika Laudato Si
Subota, 05 Rujan 2015 23:12

Enciklika Laudato Si

PAPA Franjo pozvao je svjetske čelnike da pronađu novi model ekonomije i pomognu siromašnima te da odbace politiku koja "žrtvuje ljudske živote na oltaru novca i profita". To je drugi put tijekom njegova boravka u Južnoj Americi da je papa Franjo, prvi papa koji potječe iz te regije, održao govor u kojemu je oštro kritizirao neobuzdani kapitalizam i zauzimao se za prava siromašnih. U četvrtak je u Boliviji pozvao potlačene da promijene svjetski ekonomski poredak, osuđujući "novi kolonijalizam" agencija koje nameću stroge mjere štednje i naglasio da siromašni imaju "sveto pravo" na rad, krov nad glavom i zemlju. "Staviti kruh na stol i osigurati djeci krov nad glavom, omogućiti im zdravlje i obrazovanje, to je osnovno za ljudsko dostojanstvo", rekao je Papa Franjo. Pozvao je političare i vodeće ekonomiste da se "ne predaju ekonomskom modelu koji je idolopoklonički, koji mora žrtvovati ljudske živote na oltaru novca i profita". Istaknuo je da oni koji su zaduženi za promicanje gospodarskog rasta moraju osigurati da on ima "ljudsko lice" te je osudio "idolopoklonstvo novcu i diktaturu impersonalne ekonomije kojoj nedostaje stvaran ljudski cilj". "Korupcija je kuga, ona je gangrena društva", dodao je u govoru pred okupljenim mnoštvom u kojemu je bio i paragvajski predsjednik Horacio Carteras. Među 4.000 okupljenih, na poziv lokalnih biskupa, bio je i vođa skupine koja se bori za prava homoseksualaca. "Imao sam dojam da papa doista želi promijeniti stvari", rekao je direktor skupine SomosGay (mi smo gay) Simon Cazal nakon sastanka. To je najvjerojatnije bio prvi slučaj da je gay aktivist pozvan na neki događaj tijekom pohoda pape. Odnos Katoličke crkve prema katolicima homoseksualcima bit će tema sastanka biskupa u Vatikanu u listopadu. Dolazeći na skup, papa je iznenada stao u hospiciju za smrtno bolesne koji vodi talijanski svećenik Aldo Trento. "Bio je jako dirnut", rekao je Trento nakon toga.Papa Franjo u subotu je posjetio svetište Majke Božje od Caacupe. Papin posjet Paragvaju prate i brojni Argentinci, a očekuje se da će na misi u nedjelju koju će Papa predvoditi prije povratka u Rim.
www.index.hr

Glas Koncila: Potrebni su "integralna ekologija" i "ekološko obraćenje"
"U 25 godina rada za vatikanske medije nikada još nisam doživio tolika iščekivanja od jednoga papinskoga dokumenta." – Od mnogih velikih riječi koje su izrečene o novoj enciklici pape Franje "Laudato si' – Hvaljen budi" izabrana je upravo rečenica koju je na predstavljanju dokumenta, za koji se više-manje svi slažu da je u mnogočemu povijesna prekretnica, izrekao voditelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Enciklika koja nosi naziv po riječima kojima započinju stihovi "Pjesme stvorenja", poznate i pod imenom "Pjesma brata Sunca" sv. Franje Asiškoga, predstavljena je u četvrtak 18. lipnja. O temeljnom tonu dokumenta govori dodatak naslovu "O skrbi za zajednički dom", ali i izbor predstavljača. Na konferenciji za novinare u Vatikanu govorio je predsjednik Papinskoga vijeća "Prava i mir" kardinal Peter Kodwo Appiah Turkson, koji je uz mnoge druge sudjelovao u izradi dokumenta; kao predstavnik Ekumenskoga carigradskoga patrijarhata, pravoslavlja i ekumene pred novinare je izišao metropolit Pergama Ioannis Zizioulas; svijet znanosti predstavljao je jedan od vodećih svjetskih zagovaratelja brzoga i složnoga djelovanja da bi se spriječilo daljnje klimatsko zatopljenje, utemeljitelj i ravnatelj Instituta za istraživanja klimatskoga udara u Potsdamu (Njemačka) Hans Joachim Schellnhuber (i on je sudjelovao u izradi enciklike); govorila je i Carolyn Woo, predsjednica Katoličke službe za pomoć ("Catholic Relief Service"), organizacije koja se može usporediti s europskim Caritasima, te bivša dekanica Poslovnoga koledža "Mendoza" na Sveučilištu Notre Dame (Notre Dame, Indiana, SAD) kao predstavnica ekonomskih znanosti; a u ime takozvanih malih ljudi jednu od temeljnih poruka enciklike – da su zapostavljanje siromašnih i nasilje nad prirodom plod jedne te iste "kulture odbacivanja" te da skrb za siromašne i za očuvanje okoliša idu ruku pod ruku – svojim je svjedočanstvom potvrdila Talijanka Valeria Martano, učiteljica koja već 20 godina radi u rimskim predgrađima (velike metropole sa svojim suprotnostima slika su odnosa u svijetu). Kardinal Turkson u svojem se prikazu enciklike osvrnuo na naslov, tj. na "Pjesmu stvorenja" i na njezina autora kao na valjan ključ za razumijevanje bitnih poruka enciklike. Tako papa Franjo, zajedno sa sv. Franjom u spomenutoj pjesmi, podsjeća da je zemlja, osim što je zajednički dom svih ljudi, također "poput sestre s kojom dijelimo postojanje te poput majke koja nas prihvaća u svoj zagrljaj". Asiški je svetac pak "izvanredni primjer skrbi za ono što je slabo i uzor integralne ekologije (svakako jedna od ključnih riječi enciklike, op. Da. G.), koja se radosno i autentično živi". "U njemu se nazire do koje su mjere nerazdvojivi skrb za prirodu, pravednost prema siromasima, zauzimanje u društvu i unutarnji mir", kako stoji u enciklici. U postavljanju integralne ekologije Papa polazi od ključnih pitanja smisla, poput: "Kakav svijet želimo prenijeti onima koji dolaze poslije nas, djeci koja sada rastu?"; ili: "Radi koje se svrhe nalazimo u ovom životu? Za koji cilj radimo i borimo se? Za što nas ova zemlja treba?" Osim uvoda (dokument će biti iscrpnije prikazan u nekoliko sljedećih brojeva Glasa Koncila), enciklika "Laudato si'" ima šest poglavlja. Prvo nosi naslov "Ono što se događa našemu domu" te donosi dijagnozu baveći se temama kao što su onečišćenje i klimatske promjene, ključno pitanje voda, gubitak bioraznolikosti, opadanje kvalitete ljudskoga života i društveno srozavanje, planetarna nejednakost, slabe reakcije (na problem), različita mišljenja. U drugom poglavlju, pod naslovom "Evanđelje stvorenja", papa Franjo tumači (judeo)kršćansko viđenje svijeta i čovjekova mjesta u njemu. Budući da je zemlju zajednički Stvoritelj i Otac dao kao dom svim ljudima, čovjek ne može biti njezin apsolutni gospodar, nego je pozvan biti odgovoran i solidaran čuvar. U trećem poglavlju naglašavaju se ljudski korijeni ekološke krize (ključne riječi te izuzetno duboke analize suvremenoga duha su "globalizacija tehnokratske paradigme", problematičnost "suvremenoga antropocentrizma"), a u četvrtom se ističe jedini mogući ljudski odgovor (ključna riječ je integralna, sveobuhvatna ekologija). U petom poglavlju iznose se "neke točke za usmjerenje i djelovanje" (ključni su iskren i pošten dijalog da bi se pronašla konkretna rješenja, na svim razinama počevši od međunarodne politike pa do nacionalnih i lokalnih politika; dijalog kao jamac transparentnosti u donošenju odluka; dijalog između politike i ekonomije, između znanosti i religija). I naposljetku šesto poglavlje tiče se područja bez kojega sve ostaje prazna riječ, područja iz kojega izviru odluke i ono što Papa naziva "ekološkim obraćenjem", a krije se pod naslovom "Ekološki odgoj i duhovnost". Dokument završava dvjema molitvama. Jedna je intonirana univerzalno, tako da je mogu moliti svi koji vjeruju u osobnoga Boga Stvoritelja svijeta i ljudi, a druga je namijenjena kršćanima. Među onima koji su izrekli pohvale enciklici "Laudato si'" posebno mjesto zauzimaju oni koji ističu pravodobnost njezina objavljivanja, uoči dvaju velikih događaja, UN-ova sastanka na vrhu o održivu razvoju koji će se održati u rujnu u sklopu zasjedanja Opće skupštine te Svjetske konferencije o klimi, od koje se mnogi nadaju sveobuhvatnom klimatskom sporazumu. Na otvorenju sastanka na vrhu u sjedištu UN-a u New Yorku sudionicima će se obratiti papa Franjo 25. rujna, a prije toga će se susresti s američkim predsjednikom Barackom Obamom. I glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i predsjednik Obama pohvalno su se izrazili o enciklici. Kritike je dokument doživio od strane nekih republikanskih predsjedničkih kandidata, koji zastupaju mišljenje da globalno zatopljenje, koje je neosporno, nije plod ljudskih aktivnosti. Stoga zakonska ograničenja koja bi išla k smanjenju ispuštanja stakleničkih plinova prema njima ne bi riješila problem, nego bi samo usporila gospodarski rast. Na objavljivanje enciklike "Laudato si'" osvrnuli su se najutjecajniji svjetski mediji. Tako je (prema agenciji Kathpress) "New York Times" komentirao: "Vizija koju papa Franjo iznosi u svojoj enciklici ima dalekosežne ciljeve i velik doseg. Opisao je neposustajuće izrabljivanje i pustošenje okoliša te za to odgovornima proglašava ravnodušnost, bezobzirnu žudnju za profitom, pretjerano povjerenje u tehniku i političku kratkovidnost. Najranjivije žrtve, piše on, jesu najsiromašniji koji su lišeni svojih domova i prepušteni samima sebi." Dok britanski "Guardian" u dokumentu vidi Papin poziv bogatim državama da vrate dug siromašnima, kao i "moralni poziv na djelovanje" te odraz "ljutnje i brige zbog ravnodušnosti moćnika", talijanska "La Stampa" komentira mnogo šire: "Dokument pape Franje više je od enciklike o okolišu. Rimski biskup u svojemu tekstu do u tančine zadire u pitanje okoliša te time postavlja uistinu hitno potrebnu globalnu kritiku razvojnoga modela koji se tiče čitavoga čovječanstva i svijeta te oboje prijeti razbiti o stijenu samouništenja." Još se snažnije izražava španjolski "El Pais": "Bomba nepredvidive eksplozivne moći upravo se pali u Vatikanu. Službeno objavljivanje enciklike pape Franje o ekologiji znači objavu rata velikim industrijskim poduzećima i vladajućima najmoćnijih zemalja. Jer oni su, piše Papa, pridonijeli klimatskim promjenama i siromaštvu, jer su prekomjerno prisvajali prirodne resurse."
Autor: © Portal croenergo.eu
 

Papa Franjo: Najveća šteta za okoliš su fosilna goriva!
Papa Franjo u četvrtak je zatražio hitno djelovanje kako bi se planet spasio od uništenja prirode, ocijenio to moralnim imperativom i pozivao svjetske političke čelnike da čuju "vapaj zemlje i vapaj siromašnih", uključivši tako Katoličku crkvu izravno u borbu protiv klimatskih promjena. Papa je u dugo očekivanoj enciklici naslovljenoj "Laudato Si' (Hvaljen budi), o brizi za naš zajednički dom" u šest poglavlja na 184 stranice pozvao na radikalnu transformaciju politike, gospodarstva i načina života ljudi kao pojedinaca, ponovno uputivši oštru kritiku konzumerizmu i neodgovornom razvoju te zatražio brzu i jedinstvenu akciju. U prvom papinskom dokumentu posvećenom prirodnom okolišu, Franjo poziva na "odlučno djelovanje, ovdje i sada" u cilju zaustavljanja uništavanja okoliša i izravno podupire znanstvenike koji tvrde da je ono u najvećoj mjeri posljedica djelovanja čovjeka. Papa posebno ističe neprekidnu eksploataciju i uništavanje prirode, za što krivi apatiju, neodgovornu trku za profitom, pretjeranu vjeru u tehnologiju i političku kratkovidnost. "Najranjivije žrtve u cijelom svijetu su oni najsiromašniji, koje zanemaruju i šalju posvuda", napisao je Papa. Papa Franjo najveću krivnju za klimatske promjene pripisuje fosilnim gorivima i djelovanju ljudi te upozorava na "neviđeno uništavanje ekosustava, s ozbiljnim posljedicama po sve nas" ako se nešto brzo ne poduzme. Najodgovornije za sadašnje stanje su, nastavlja Sveti Otac, razvijene, industrijalizirane zemlje koje imaju obvezu pomoći siromašnijim zemljama u borbi protiv krize. "Klimatske promjene su problem cijelog svijeta i imaju ozbiljne posljedice - prirodne, društvene, gospodarske, političke i na raspodjelu dobara", napisao je Papa. Ne obazirući se na kritike koje su počele stizati već i prije objave enciklike, osobito iz redova američkih konzervativaca, pa i nekih kandidata za budućeg predsjednika koji smatraju da jedan papa nema što tražiti u pitanjima iz područja znanosti i politike, Franjo u jednom od najvažnijih crkvenih dokumenata u proteklih pola stoljeća inzistira na tome da je očuvanje planeta moralni i etički "imperativ" i za vjernike i za one koji ne vjeruju, koji mora biti ispred političkih i gospodarskih interesa, Franjo odbacuje tvrdnje da će "tehnologija riješiti sve probleme s okolišem i da će se glad i siromaštvo u svijetu riješiti već samim rastom tržišta". "Još jednom treba reći - moramo odbaciti magičnu tržišnu koncepciju, po kojoj se problemi mogu riješiti pukim povećanjem zarade tvrtki ili pojedinaca", kaže Papa. Sve je manje vremena da se spasi planet koji "sve više počinje sličiti golemoj hrpi smeća" i koji bi još u ovom stoljeću mogao doživjeti "nečuveno uništenje ekosustava". "Prema predviđanjima Sudnjeg dana više se ne smijemo odnositi s ironijom i prijezirom. Vrlo lako se može dogoditi da budućim naraštajima ostavimo samo ruševine, očaj i smeće", ocjenjuje papa Franjo, upozoravajući da je današnji "neodrživi" stil života već počeo izazivati katastrofalne posljedice u obliku nezapamćenih prirodnih nepogoda u mnogim krajevima svijeta. "Vrlo čvrsti konsenzus znanstvenih krugova upućuje na to da svjedočimo uznemirujućem zatopljavanju klimatskog sustava. Čovječanstvo mora priznati nužnost promjene životnog stila, proizvodnje i konzumacije, kako bi se moglo suprotstaviti tom zatopljenju ili barem ljudskim uzrocima koji ga stvaraju ili čine težim", navodi Papa. Sveti Otac naglašava da svoje zaključke temelji na "rezultatima najboljih dostupnih znanstvenih istraživanja" i zato pobija one koji niječu postojanje klimatskih promjena i one koji tvrde da za njih nije odgovoran čovjek. "Istina je da postoje drugi čimbenici poput vulkanske aktivnosti, varijacija i u orbiti i u položaju osi Zemlje, Sunčevog ciklusa - ali veliki broj znanstvenih studija pokazuje da je za najveći dio zagrijavanja proteklih desetljeća odgovorna velika koncentracija stakleničkih plinova - ugljičnog dioksuda, metana, dušikovih oksida i drugih - koji većinom nastaju kao rezultat ljudske aktivnosti", ističe Franjo, Papa u enciklici zahtijeva "drastično" smanjenje emisija stakleničkih plinova, snažno kritizirajući politiku razmjene kvota među zemljama za koje tvrdi da bi mogle postati "novo sredstvo za špekulacije" i koje će omogućiti održavanje previsokih razina emisija umjesto toliko nužnih "radikalnih promjena". Tehnologiju zasnovanu na fosilnim gorivima "bez odgode se mora postupno zamijeniti" i razviti izvore obnovljive energije, piše papa Franjo i navodi kako je "apsolutno nužno stvoriti pravni okvir koji će odrediti granice i zajamčiti zaštitu ekosustava". Papa Franjo jasno je dao do znanja kako se nada da će enciklika imati utjecaja na globalnu energetsku i gospodarsku politiku i potaknuti svijet da se pokrene, jer poziva obične ljude da promjene zahtijevaju pritiskom na političare, a očekuje se da svećenici već ove nedjelje na misama počnu isticati glavne naglaske pred vjernicima. Također je znakovito da se već na samom početku dokumenta papa Franjo ističe da se "obraća svakoj osobi koja živi na ovom planetu", što je nedvojbena potvrda da želi najširu moguću publiku.
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu
Pročitano 1184 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive