Mađarska se sa Slovačkom obratila Europskoj komisiji zbog toga što je Ukrajina blokirala dio isporuka nafte nužnih za sigurnu opskrbu dviju zemalja i zatražila je pomoć u medijaciji. Ukrajina je u međuvremenu blokirala transport nafte ruske tvrtke LUKOIL putem naftovoda koji prolaze kroz teritorij Ukrajine.

Mađarski MOL je dugi niz godina nabavljao rusku naftu koja se transportirala preko ukrajinskog teritorija čak i za vrijeme ratnog sukoba između Ukrajine i Rusije. MOL kao kompanija se značajno razvila na jeftinoj ruskoj nafti koja je dolazila naftovodima i potom se prerađivala u mađarskim rafinerijama. Nafta koja se dobavlja brodovima preko Jadranskog mora je skuplja, potrebni su dodatni morski naftni terminalni kao i dodatni spremnici za akumulaciju nafte. Hrvatska tvrtka INA je zbog toga koristila uglavnom tržišno skuplju naftu pa ju je MOL na kraju i preuzeo. MOL je preuzeo i veliki broj naftnih tvrtki u okolici Mađarske sve temeljeno na korištenju jeftine ruske nafte. Mađarska ovisi o jeftinoj ruskoj nafti za potrebe cijele svoje industrije, a ovisi i o ruskom nuklearnom gorivu koje se koristi u mađarskoj nuklearnoj elektrani Paks električne snage 4 x 500 MW. Energetska ovisnost Mađarske o energentima koji dolaze iz Rusije formira i mađarsku politiku što se očigledno vidi iz stajališta Mađarske zadnjih nekoliko godina. Mađarska je energetski ovisna zemlja i trebati će godine da se oslobodi šape koju je ruski medvjed stavio na teritorij Mađarske.

Hrvatska nije pouzdana tranzitna zemlja za naftu, objavio je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó te stavio i Hrvatsku u kontekst "koordinirane akcije protiv zemalja koje ne isporučuju oružje Ukrajini i koje su za mir". Njegova reakcija dolazi dan nakon što je hrvatski premijer Andrej Plenković rekao kako je uputio pismo premijeru Mađarske Viktoru Orbánu, premijeru Slovačke Robertu Ficu i predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen u kojem je izrazio spremnost Hrvatske i Janafa za transport nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.

Pismo je upućeno u kontekstu odluke Ukrajine da suspendira tranzit nafte ruske kompanije Lukoil preko svog teritorija prema Mađarskoj i Slovačkoj. Pismom je, istaknuo je predsjednik Vlade, signalizirana spremnost Hrvatske i Jadranskog naftovoda (Janaf) da omoguće transport nafte prema rafinerijama u Mađarskoj i Slovačkoj u kapacitetu većem od 14 milijuna tona. – Janaf je kao kompanija spreman pregovarati s MOL-om o transportu i osiguranju energetske sigurnosti u izmijenjenim uvjetima – izjavio je Plenković. Mađarska se sa Slovačkom prije tjedan i pol obratila Europskoj komisiji zbog toga što je Ukrajina blokirala dio isporuka nafte nužnih za sigurnu opskrbu dviju zemalja i zatražila pomoć u medijaciji. Europska komisija napravila je analizu te, između ostalog, zaključila da su kapaciteti Hrvatske dovoljni za opskrbu i da to iskoriste, što je u pismu Mađarskoj i Slovačkoj komunicirao potpredsjednik Komisije, Latvijac Valdis Dombrovskis.

– U njemu je opisao da Ukrajina ne ugrožava opskrbu ni Mađarske ni Slovačke i da ima još jedan naftovod preko Hrvatske te da ga iskoristimo – kazao je mađarski ministar koji takav odgovor smatra skandalom jer "još jednom dokazuje da Ukrajinci mogu priuštiti sve protiv zemalja članica EU, pogotovo ako su za mir i ne isporučuju oružje".

Potom se detaljno pozabavio Hrvatskom. – Očito je slučajnost što je hrvatski premijer jučer pismom predsjednici Europske komisije promovirao naftovod kroz Hrvatsku. Osim što dva pisma potvrđuju da je riječ o akciji koordiniranoj iz Bruxellesa, postoji još jedan veliki problem s "hrvatskom opcijom". Hrvatska jednostavno nije pouzdana tranzitna zemlja. Nije pouzdana jer je tranzitna cijena nafte od izbijanja rata pet puta povećana u odnosu na prosječne tržišne vrijednosti. Nije pouzdana, jer su onemogućavali MOL-u angažiranje dugoročnih transportnih kapaciteta, jer nisu provedene potrebne investicije za povećanje kapaciteta pruge – kaže i zaključuje kako bi "zaustavljanje isporuke nafte s istoka ostavilo Mađarsku i Slovačku na milost i nemilost nepouzdanoj tranzitnoj zemlji".

Na izjave mađarskog ministra vanjskih poslova reagiralo je hrvatsko Ministarstvo gospodarstva kazavši kako je JANAF u potpunosti tehnički i organizacijski spreman pružiti srednjoeuropskim rafinerijama opskrbu dovoljnih količina nafte za rad u punom kapacitetu, a Hrvatska je i ostaje pouzdana tranzitna zemlja koja dosljedno ispunjava svoje međunarodne obveze i doprinosi energetskoj stabilnosti, kako Hrvatske tako i drugih zemalja, a u konačnici i same Europske unije.

- Ove situacije podsjećaju nas na nepredvidljivo i kontradiktorno ponašanje Mađarske u pitanjima energetske suradnje. Umjesto stvaranja nepovjerenja i konflikta, potrebno je fokusirati se na zajedničke ciljeve koji će donijeti koristi obim zemljama i regiji u cjelini. Stabilna i pouzdana energetska suradnja ključna je za sigurnost i prosperitet svih uključenih strana - kažu. JANAF kontinuirano ulaže u održavanje i sigurnost svog transportno-skladišnog sustava te je u veljači 2023. godine zajedno s predstavnicima MOL Grupe testiran transportni kapacitet naftovoda na dionici prema mađarskoj granici. Utvrđeno je kako se njime mjesečno može transportirati 1,2 milijuna tona sirove nafte te je JANAF u cijelosti u mogućnosti zadovoljiti potrebe rafinerija MOL Grupe u Bratislav i Budimpešti za sirovom naftom, podsjećaju.

Odbacuju i navode o podizanju naknada za tranzit nafte JANAF jer je "riječ o metodologiji izračuna naknada koja uzima u obzir duljinu i razinu iskorištenosti kapaciteta pojedine dionice naftovoda, kao i pregovarački proces te nije vezana uz pravnu osobu. Mađarska strana upoznata je s predmetnom JANAF-ovom metodologijom te nema govora o proizvoljnim izračunima".

- Podsjećamo da su odnosi Hrvatske i Mađarske u kontekstu energetskih projekata već bili poljuljani tijekom pripreme za izgradnju LNG terminala na otoku Krku. Unatoč tome što su mađarske tvrtke imale priliku biti s hrvatskim (su)vlasnik, a potom i korisnik terminala, odbili su prvo javni poziv za ulazak u vlasništvo (Call for Equity), a potom i mogućnost inicijalnog zakupa kapaciteta terminala (Open Season). Nakon što je Republika Hrvatska, uz financijsku pomoć Europske Unije, uspješno realizirala projekt, Mađarska je promijenila stav i počela se žaliti na dostatnost kapaciteta terminala i transportnog sustava plinovoda te cijena (tarifa) korištenja istih. Ironično, dvije najveće mađarske tvrtke sada su najveći zakupci kapaciteta LNG terminala i to do 2037. godine i uredno plaćaju iste tarife kao i svi drugi korisnici. Stoga je izjava Szzijjartoa kako bi obustava isporuke nafte s istoka ostavila Mađarsku i Slovačku „na milost i nemilost nepouzdane tranzitne zemlje“ suluda i krajnje besmislena - dodaju iz Ministarstva.
www.vecernji.hr