Novi filmom solarnih ćelija može se presvući svaki prozor i određeni građevinski materijali čime velike površine postaju svojevrsne solarne ploče. U bliskoj budućnosti naši bi se prozori na kućama mogli pretvoriti u svojevrsne solarne ploče zahvaljujući norveškim i britanskim stručnjacima. Nova tehnologija solarnih ćelija namijenjena prikupljanju i iskorištavanju Sunčeve svjetlosti mogla bi unijeti pravu revoluciju u energetsku industriju - a čitavom puku bi mogla postati dostupnom za samo pet godina. Norveška tvrtka EnSol AS stvorila je jedinstven film za kojeg vjeruju da će biti u komercijalnoj upotrebi već 2016. Prema riječima profesora Chrisa Binnsa, voditelja znanstvenog tima, najveća prednost tankog sloja filma leži u tome što se njime može presvući bilo koji prozor, odnosno staklo i time automatski postati solarnom pločom koja prikuplja Sunčevu energiju. Film je proziran pa neće predstavljati nikakvu barijeru ulasku svjetlosti u prostorije. Osim toga, njime je moguće presvući i određene građevinske materijale na strukturi samih građevina tako da bismo ga uskoro mogli naći na vanjskim konstrukcijama, zgradama ili na crijepu na kućama. Profesor Binns, inače sa Sveučilišta u Leicesteru, kaže da se spomenuti materijal kojega je dizajnirala tvrtka EnSol AS temelji na nano-česticama ugrađenima u kompozitnu matricu, te da se može s lakoćom sintetizirati. Zasad je najbolja lokacija za daljnju proizvodnju filma upravo Leicester jer se tamo nalazi najsuvremenija i najbolja oprema za to, sve zahvaljujući ulaganjima navedene tvrtke. Solarni prozori, ako ih tako možemo nazvati, po toj će logici prvo u uporabu krenuti u Velikoj Britaniji, ali nema sumnje da će se nedugo nakon toga pojaviti i u ostatku Europe. Prednosti su brojne. Film je tanak i njime se mogu prekriti velike površine, a to je puno jeftinije od konvencionalnih metoda i sustava. Sam film mogao bi se stavljati odmah prilikom proizvodnje prozora. Mogao bi se postavljati i na krovove automobila. Glasnogovornik EnSol AS-a rekao je da je u prototip filma usađen osnovni koncept solarnih ćelija, te da je cilj tvrtke daljnje unaprjeđenje nove tehnologije kako bi joj se povećala učinkovitost. Osim svega navedenog, ova bi se tehnologija mogla pozitivno odraziti u nekoliko sfera počevši od same industrije do zaštite okoliša. U gospodarskom smislu imala bi velik značaj jer će ukupno gledano biti jeftinija od postojećih, a nije isključena mogućnost da se i taj aspekt unaprijedi sa svakom narednom generacijom filmova koji bi se mogli nanositi tehnikom spreja. Zasad nam samo preostaje čekati 2016.

metro-portal.hr

 

U budućnosti će fotonaponski paneli biti izrađeni od filma koji će biti toliko tanak i proziran da će ih biti moguće instalirati na već postojeće prozore. Istraživanje koje je provelo Ministarstvo energetike SAD-a (Department of Energy) otvorilo je put za proizvodnju organskih fotonaponskih panela koje sačinjava tanki prozirni film, a koji se zbog svojih kvaliteta mogu primijeniti na postojeće prozore. Novi film, razvijen u suradnji Državnog laboratorija u Los Alamosu i Državnog laboratorija Ministarstva energetike u Brookhavenu, izrađen je od poluvodičkih polimera ojačanih fulerenom, posebnom tvari koju čini isključivo ugljik. Znanstvenici su otkrili da pod određenim uvjetima ovaj materijal sam sastavlja svoje molekule u heksagonalne strukture, slične stanicama košnice. Finalna struktura je prozirna, budući da ima mala zadebljanja samo na spojevima/rubovima šesterokuta, dok centar (što znači, gotovo cijela struktura) ostaje vrlo tanak.Zhihua Xu, jedan od znanstvenika koji je surađivao na projektu, izjavljuje: "Postizanjem velikih površina koje bi pokrivala ova vrsta filma omogućio bi se široki spektar praktičnih aplikacija, kao što su solarni prozori koji proizvode električnu energiju ili nove vrste optičkih zaslona. Štoviše, Prema Xuu, metoda koja je tim znanstvenika koristio za razvoj novog tankog filma, isplativa je te ima veliki potencijal za skaliranje industrijskih razmjera.Istraživački tim trenutno se bavi dubljim razumijevanjem optičkih svojstava strukture saća, te koristi tanke filmove u obliku saća za izradu prozirnih i fleksibilnih organskih solarnih ćelija i drugih primjena.

Američki znanstvenici razvili su umjetan list koji kućanstvo može opskrbljivati električnom energijom. Umjetan list koji bi mogao čitavo kućanstvo opskrbljivati električnom energijom nije veći od obične karte za kartanje, a za funkcioniranje treba "samo" vodu i Sunčevu svjetlost, a funkcionira kao goriva ćelija. Daniel Nocera s Massachusetts Instituta za tehnologiju predstavio je na konferenciji Američkog kemijskog društva list koji pomoću svjetlosne energije pretvara molekule vode u vodik i kisik. Vodik se potom pohranjuje u svojevrsnim gorivim ćelijama i služi za dobivanje električne energije. Umjetan list sastoji se od silicija, potrebne elektronike i katalizatora - metalnih spojeva koji ubrzavaju željene kemijske reakcije. Dovoljno ga je umetnuti u posudu s vodom i staviti na sunce kako bi počeo proizvoditi energiju koja je potrebna prosječnom kućanstvu zemlje u razvoju. Gorive ćelije pritom bi mogle pohranjivati energiju za razdoblja bez Sunčeve svjetlosti. Katalizatori se sastoje od nikla i kobalta, dakle relativno jeftinih materijala. Amerikanac John Turner je sličan princip razvio još prije deset godina, ali se njegov katalizator sastojao od skupe platine. Nocera tvrdi da njegov list može proizvoditi energiju najmanje 45 sati bez prestanka te da je deset puta učinkovitiji od prirodnog lista. Na konferenciji je istaknuo da je izum prije svega namijenjen zemljama u razvoju u kojima bi svako kućanstvo moglo imati vlastitu elektranu.

metro-portal.hr

Na temelju dosadašnjim provedenih pokusa, prototip može proizvoditi električnu energiju kontinuirano 45 sati, bez ikakvih fluktuacija. Znanstvenik s američkog sveučilišta MIT (Massachusetts Institute of Technology) , dr. David Nocera, prošlog je tjedna na 241. državnom skupu Društva kemičara SAD-a predstavio novo otkriće na polju obnovljivih izvora energije - solarnu ćeliju veličine lista biljke koja je sposobna vršiti fotosintezu. Ono što izum dr. Nocere čini revolucionarnim jest način na koji list stvara energiju - putem fotosinteze, a sam znanstvenik izjavio je da je praktični umjetni list jedan od "svetih gralova" znanosti. Nova solarna ćelija veličine je igraće karte. No ona zapravo ne proizvodi električnu energiju direktno, poput fotovoltažne ćelije, već cijepa molekule vode na vodik i kisik koje se zatim spremaju u posebne ćelije koje proizvode električnu energiju za cijelo kućanstvo. Ideja o ćeliji koja imitira proces fotosinteze osvanula je prije desetak godina, no u početku su za njezinu izradu bili potrebni skupi i rijetki materijali zbog kojih se odustalo od komercijalne proizvodnje. Nocera je doskočio problemu i za projekt iskoristio jeftine materijale - nikal i kobalt. Oni, u funkciji katalizatora, efikasno cijepaju molekule vode na vodik i kisik i to čak do 10 puta učinkovitije nego li što to čini Majka priroda. Cijeli "list" napravljen je od silikona, elektronike i prije spomenutih katalizatora koji ubrzavaju proces fotosinteze.Na temelju dosadašnjim provedenih pokusa, prototip može proizvoditi energiju kontinuirano 45 sati, bez ikakvih fluktuacija. Ono što Nocera želi postići je da svako domaćinstvo bude samoodrživa "elektrana". Njegovim daljnjim usavršavanjem i primjenom u domaćinstvu u prošlost bi se poslala skupa energetska infrastruktura.U vremenu kad cijene goriva "divljaju", Nocerin izum čini se kao spasonosno rješenje za kućanstva diljem svijeta, pogotovo u manje razvijenim siromašnim zemljama. Cijeli projekt, čija se komercijalna proizvodnja i distribucija očekuje u skorašnje vrijeme, financiralo je američko ministarstvo za energetiku novcem poreznih obveznika.
www.jutarnji.hr

Umjetno gorivo koje košta 1 kunu po litri moglo bi se naći na tržištu za tri godine. Naime, britanski znanstvenici modificiraju formulu za gorivo na bazi vodika, koje će funkcionirati u postojećim automobilima i motorima. Sintetičko gorivo uvelo bi revoluciju u transportu zbog redukcije cijene goriva i do 50%. S vodikom kao osnovom umjesto ugljika, neće biti proizvodnje štetnih ispušnih plinova prilikom sagorijevanja, što ovo gorivo čini povoljnijim za okoliš kao i za novčanik. Prvi testovi predviđeni su za iduću godinu, a ukoliko sve prođe u redu, ovo iznimno jeftino gorivo moglo bi se naći na tržištu u roku od 3 do 5 godina. Profesor Stephen Bennington, voditelj projekta, objašnjava: "Vodik je savršeno gorivo jer ima tri puta više energije od nafte po jedinici težine, a kada sagorijeva ne proizvodi niša osim vode. Naše novo gorivo nudi prave potencijale za automobile, avione i ostala vozila koja trenutno koriste ugljikovodike." Prema dosadašnjim računicama, gorivo bi moglo koštati 1 kunu po litri, a čak i s raznim porezima i maržama cijena ne bi trebala prelaziti 5 kuna po litri, što je duplo jeftinije od trenutne cijene. Energija iz vodika mogla bi se koristiti i za proizvodnju struje. No trenutne metode njegovog uskladištenja su skupe i ne baš sigurne. Kako bi riješili ovaj problem, znanstvenici iz laboratorija Rutherfor Appleton, Londonskog sveučilišta te Sveučilišta Qxford pronašli su način uskladištenja vodika u sićušne mjehuriće koji se mogu točiti poput tekućine. Stephen Volker iz kompanije Cellar Energy, koja razvija ovu tehnologiju dodaje: "Uspjeli smo načiniti mikro-mjehure koji se mogu koristiti u postojećim vozilima kako bi zamijenili goriva na bazi nafte. Rani pokazatelji govore nam da se ovi mikro-mjehuri mogu koristiti u postojećim motorima bez potrebe za modifikacijom." Rezervoar ovog novog goriva, kojemu se još traži ime, trebao bi trajati oko 500 km, koliko inače traje i konvencionalno gorivo.

metro-portal.hr

Leteći tanjur koji može primiti i premjestiti teške objekte razvija australsko poduzeće Skylifter. Leteći tanjuri poznatiji su nam iz carstva SF-a, ali bi se kroz nekoliko godina mogli početi koristiti i u svakodnevnom životu za premještanje objekata. Australsko poduzeće Skylifter razvija leteće brodove. Jedan leteći tanjur može primiti i premjestiti sedam puta teži objekt od najsnažnijeg transportnog helikoptera na svijetu, ruskog Mil Mi-26. Skylifter bi tako mogao biti od velike koristi za područja pogođena nepogodama jer može u kratkom vremenu transportirati čitave male bolnice, piše Business Day. "Oblik diska letjelici daje potrebnu aerodinamiku te je čini manje otpornom na vjetar", objašnjava menadžer Skyliftera Sam Mokhtari. Letjelicom će upravljati dva pilota smještena u kabini ispod samog tanjura. Na vanjskim dijelovima diska nalazit će se propeleri, a potrebna energija dobivat će se iz solarnih ćelija i generatora na biodizel. Maksimalna brzina Skyliftera iznosi 83 km/h pri stabilnim vremenskim uvjetima te u jednom danu može prijeći udaljenost od najviše 2000 kilometara. Prvi, manji prototip letjelice (Betty) uspješno je prošao testiranja u laboratoriju, a letjelica Vikki prikupila je i nekoliko sati leta na otvorenom. Aktualan model na daljinsko upravljanje, Nikki, trebao bi biti gotov do 2013. godine, dok će se prva prava letjelica od 150 metara graditi za šest do sedam godina.

metro-portal.hr

Umjesto kukuruza ili šećerne trske, za proizvodnju etanola može se iskoristiti divlje proso. Najbrži način da započnete prepirku među ekolozima jest da pokrenete temu biogoriva, tekućeg goriva biljnog porijekla poput etanola koje bi s vremenom moglo zamijeniti fosilna goriva,ali zauzima korisne obradive površine.

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na hranu Olivier de Schutter, pozvao je na zamrzavanje ulaganja u biogoriva, ističući kako bi slijepo nastavljanje te politike bilo 'neodgovorno'. Uporaba poljoprivrednih usjeva za proizvodnju etanola i drugih biogoriva, koja farmerima donosi višestruku zaradu. Proizvodnja biogoriva donosi puno veću zaradu u odnosu na klasičnu proizvodnju i okrivljena je kao jedan od čimbenika za vrtoglavi rast cijena hrane u svijetu. Ambiciozni ciljevi proizvodnje biogoriva, koje su si postavili Sjedinjene Države i Europska unija su neodgovorni. Pozivam na zamrzavanje svih ulaganja u tom sektoru - izjavio je Schutter u intervjuu pariškom Le Mondu.Novoimenovani izvjestitelj Schutter pozvao je u petak u sjedištu UN-a u New Yorku na održavanje posebnog zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN-a, kako bi Vijeće 'govorilo jednim glasom'.Schutter je istaknuo kako je pravo na odgovarajuću prehranu 'za trenutak potpuno nestalo' iz rasprave o gospodarskoj i humanitarnoj pomoći potrebnoj u sadašnjoj krizi s rastom svjetskih cijena hrane.Rekao je da 100 milijuna ljudi u svijetu ugroženih poskupljenjem hrane zavrijeđuje istu pozornost međunarodne zajednice kao i 100 milijuna uhićenih i pretučenih građana u policijskim režimima.Schutter, profesor za ljudska prava na Katoličkom Sveučilištu Louvain u Belgiji, te profesor međunarodnog prava na Sveučilištu New York, nije išao tako daleko s osudom biogoriva kao njegov prethodnik, Jean Ziegler koji je biogoriva nazivao 'zločinom protiv čovječnosti'.Svjetska krizaPreuzimajući u petak dužnost od Zieglera, Schutter je rekao da vlade ne mogu ostati pasivne u sadašnjoj krizi i pozvao na poduzimanje niza mjera za rješavanje krize.On je ocijenio da svijet treba učiniti puno više kako 'ne bi samo odgovorio na krizu, već da bi spriječio ponavljanje sličnih kriza za 10 godina'.Svjetska kriza zbog rasta cijena hrane nije prirodna katastrofa. To nije potres. To je kriza koju je stvorio čovjek - zaključuje Schutter. (HINA)

Cijene hrane rast će proporcionalno s povećanjem količine žitarica koje su namijenjene samo za proizvodnju biološki prihvatljivog energenta. Povećanja u uporabi biogoriva mogla bi odvesti milijune stanovnika zemalja u razvoju u još dublje siromaštvo i glad, upozorava vodeća humanitarna organizacija. Londonski Action Aid, dakle, upozorava da se nepregledna polja u Africi, Južnoj Americi i Indiji trenutno koriste radi proizvodnje biljaka iz kojih se dobiva biogorivo, kao što su kukuruz i pšenica, umjesto hrane za lokalno stanovništvo, a to tisućama ljudi povećava rizik od umiranja od gladi. Tim Rice, savjetnik za biogorivo iz Action Aid-a i autor najnovijeg izvješća o njegovom djelovanju na zemlje u razvoju, rekao je: „Što više uključujete kukuruz i pšenicu u krug proizvodnje biogoriva to će cijene hrane biti veće. Predviđamo da će, ako se proizvodnja biogoriva nastavi ovom stopom, do 2020. godine stotine milijuna ljudi biti gladno." Istovremeno aktivisti preispituju učinkovitost biogoriva u kontekstu borbe s klimatskim promjenama. Oni tvrde da gnojiva koja se koriste za uzgoj žitarica ispuštaju velike količine nitričnog oksida , plina koji je i do 300 puta 'jači' od ugljičnog dioksida. „Postoje brži, bolji i jeftiniji načini da smanjimo potrošnju goriva nego što je korištenje biogoriva: treba smanjiti potrošnju, povećati ekonomičnost automobila, pooštriti ograničenje brzine", rekao je Rice. Biogoriva su vrsta energenta koji se dobiva iz ulja biljaka, povrća i procesuiranih otpadnih tvari. Većina kukuruza i pšenice koji se proizvedu u Južnoj Americi i Africi kao odredište imaju Europsku Uniju, koja je pak, valja napomenuti, odlučila učetverostručiti potrošnju 'zelenog goriva' do 2020. Raju Sona iz Indije samo je jedan od ljudi koje aktivisti iz Action Aid-a opisuju kao žrtvama 'ludila izazvanog biogorivom'. Prije dvije godine, jedna kompanija specijalizirana za biogorivo predložila je Sonu da umjesto normalne hrane uzgaja malo poznatu biljku pod nazivom jatropha. Rečeno mu je da će iz toga napraviti profitabilan posao, ali prinos je bio preslab nakon čega je Sona ostao samo s poljem prepunim mladica i bez hrane za svoju obitelj. Nakon toga ponovo se vratio uzgoju normalne hrane. „Tada smo morala kupovati baš sve", kaže Sona. „Povrće je vrlo skupo. Sada možemo uštedjeti nešto novca jer sami nešto uzgojimo - ovo je sjajna zemlja za uzgoj đumbira, crvenog luka i češnjaka."

metro-portal.hr

 

NEW YORK - Sve učestaliju praksu da se pšenica i kukuruz koriste za proizvodnju biogoriva, UN-ov reporter Jean Ziegler nazvao je "zločinom protiv čovječnosti", jer to dovodi do nestašica i povećanja cijena hrane, zbog čega milijuni siromašnih ljudi gladuje. Ziegler, UN-ov neovisni stručnjak za pravo na hranu, pozvao je na petogodišnji moratorij na proizvodnju biogoriva. Znanstvena istraživanja napreduju iznimno brzo, i u pet godina bit će moguće proizvesti biogorivo iz poljoprivrednih otpadaka, a ne iz same pšenice, kukuruza, šećerne repe i drugih kultura koje se koriste u ljudskoj prehrani - objasnio je. Korištenje biogoriva umjesto benzina i dizela u automobilima, smatra se jednim od načina za smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova, no neki znanstvenici tvrde da je smanjenje mnogo manje ako se uzme u obzir koliko se tih plinova ispusti tijekom proizvodnje biogoriva. No, Ziegler upozorava da je ta tendencija "apsolutno katastrofalna za gladne ljude" jer se cijena pšenice u svijetu u jednoj godini udvostručila, a cijena kukuruza učetverostručila. Zbog toga siromašne zemlje, posebno u Africi, ne uspijevaju skupiti dovoljno novca za uvoz hrane, a siromašni u tim zemljama ne mogu platiti rastuće cijene hrane koja i bude uvezena. To je zločin protiv čovječnosti. Treba zaustaviti sve veću katastrofu, masakr od gladi u svijetu - rekao je. Katastrofu je pokušao ilustrirati činjenicom da je za proizvodnju 50 litara etanola potrebno oko 230 kilometara kukuruza, od čega bi se godinu dana moglo hraniti jedno dijete u Zambiji ili Meksiku. Plan Europske Unije, koji bi trebao osigurati da udjel biogoriva u ukupnoj proizvodnji goriva do 2020. godine bude oko 10 posto, nije najbolji način za smanjenje emisije stakleničkih plinova, tvrde britanski znanstvenici.Umjesto toga oni predlažu pošumljavanje i zaštitu staništa kao bolje rješenje. Prema njihovu članku objavljenom u časopisu Science, šume mogu apsorbirati oko devet puta veću količinu CO2 od one koju bi 'uštedjela' proizvodnja biogoriva na istoj površini. Također su upozorili kako će razvoj proizvodnje takvih goriva prouzročiti dodatnu sječu šuma. "Glavni cilj obveze proizvodnje obnovljive energije je smanjenje emisije CO2", objasnio je jedan od autora istraživanja Renton Righelato. "Smatramo da je to pogrešna politika, jer je manje djelotvorna od pošumljavanja", dodao je. Tim stručnjaka usporedio je količinu ugljičnog dioksida koju apsorbira neka površina šume sa smanjenjem emisije što je ostvareno proizvodnjom biogoriva na istoj površini. Prvo su izračunali koliko se na određenoj površini može proizvesti biogoriva. Potom su utvrdili koju količinu fosilnih goriva ono može zamijeniti. Tako su došli do količine 'izbjegnute emisije'. U proračun su također uključili procjenu količine emisije CO2 nužne za proizvodnju biogoriva. Konačno su usporedili 'izbjegnutu emisiju' s količinom C02 koju bi apsorbirala ista površina zemlje kada bi bila pošumljena. Tako dobiveni rezultati pokazali su da je pošumljavanje znatno djelotvornije od proizvodnje biogoriva.Ipak stručnjaci ističu kako bi trebalo koristiti tzv. drugu generaciju biogoriva koje se dobiva iz trave i drva. "Ako uspijete izdvojiti lignocelulozne tvari iz šuma a da ne uništite tlo i održite razvoj šuma, moguće je da imate i ovce i novce", objasnio je Righelato. (njd)
www.jutarnji.hr


Prema izvješću koje je sastavio International Institute for Environment and Development (IIED), rastuća globalna potražnja za čistom energijom mogla bi dovesti do veće kupovine zemljišta u siromašnim zemljama koje nemaju regulirane pravne odnose, a o nedostatku sigurnosti opskrbe hranom za lokalno stanovništvo koji bi uslijedio nije potrebno ni govoriti. "Ukoliko ne bude pod stalnim nadzorom, rastući pritisak na pristup zemljištu mogao bi ugroziti egzistenciju i sigurnost opskrbe hranom za neke od najsiromašnijih zemalja svijeta", izjavljuju iz neprofitne znanstvene grupacije sa sjedištem u Londonu, te pozivaju na povećanje participacije javnosti u globalne planove vezane uz ekspanziju biomase. Energija iz biomase trenutno je zaslužna za čak 77% svjetskih obnovljivih izvora energije, dok drveće i drvenaste biljke čine čak 87% korištene biomase.I dok se vlade diljem svijeta nastoje što više udaljiti od korištenja fosilnih goriva, biomasa postaje sve traženija roba, posebice sada kada se zahvaljujući tehnološkom napretku može pretvoriti u tekuće gorivo i električnu energiju. Samo u Velikoj Britaniji planovi povećanja udjela biomase u energetskom sektoru zahtijevali bi oko 60 milijuna tona biomase godišnje, što je ogromno povećanje ako se uzme u obzir da je trenutna godišnja potrošnja ovog resursa u Velikoj Britaniji tek 1 milijun tona. Lokalno nabavljanje biomase, kao što je drvna građa iz šuma u blizini elektrana, preferirana je opcija u Njemačkoj, Francuskoj i SAD-u, navodi se u izvješću. Međutim, budući da će potražnja za drvom kao energetskim resursom nadmašiti proizvodnju za čak 600% u nekim zemljama, visoke i brze stope rasta drveća u tropskim zemljama mogle bi ponukati razvijene zemlje na potražnju novih dobavljača upravo na tim područjima. Već sada proizvođači drvne sječke iz Brazila razmišljaju o izvozu u Europu, dok će Afrika također vrlo vjerojatno odigrati veliku ulogu u pokrivanju europske potražnje. "Sve oči uprte su u hranu i biogoriva, no plantaže biomase uskoro bi mogle postati važni faktor u korištenju zemljišta", izjavio je Lorenzo Cotula, viši istraživač pri IIED-u i koautor izvješća. Ulaganje u plantaže biomase uskoro bi moglo postati atraktivna poslovna aktivnost, posebice ako se uzmu u obzir rastuće cijene fosilnih goriva i sve niže cijene proizvodnje biomase uslijed tehnološkog razvoja proizvodnje ovog energenta. Osim prodaje sirovine, dodatni prihodi na ovim plantažama mogli bi se ostvariti i prodajom CO2 emisija. U potrazi za jeftinijim zemljištem i pogodnijom klimom uz konkurentne troškove prijevoza, ulagači bi se sve više mogli usredotočiti na Afriku i zemlje jugoistočne Azije, gdje su zemljišna prava skoro pa nepostojeća, a problemi prehrane stanovništva veliki. Stoga bi ove plantaže mogle "istisnuti" siromašne i marginalizirane zajednice koje generacijama obrađuju neku zemlju, ali formalno nemaju prava na nju, upozoravaju autori izvješća. "Plantaže biomase također bi se mogle "natjecati" za dobivanje najplodnije zemlje sa usjevima i sirovinama za biogorivo, te na taj način negativno utjecati na lokalnu opskrbu hranom i daljnju marginalizaciju malih farmera".
www.croenergo.eu


Više od 100 vodećih naučnika i ekonomista u svetu pozvali su Evropsku komisiju da prilikom utvrđivanje politike o biogorivima u EU uzme u obzir i negativne posledice uzgajanja useva za proizvodnju biogoriva, piše Euraktiv.U pismu Evropskoj komisiji oni su upozorili da bi planovi EU o povećanju udela biogoriva u transportu mogli da rezultiraju krčenjem šuma i višim cenama hrane.Od 2008. godine članice EU su obavezne da povećaju udeo biogoriva u potrošnji u saobraćaju na 10 odsto do 2020. Kako prenosi Euraktiv, u nedavno objavljenim izveštajima Evropske agencije za životnu sredinu se, međutim, izražava sumnja da će se ostvarivanjem tog cilja o povećanju udela biogoriva uopšte smanjiti emisije CO2.mTo se obrazlaže time da metoda koja se koristi nije potpuna jer se navodno dva puta uračunava ugljen-dioksid koje biljke apsorbuju tokom rasta useva za proizvodnju biogoriva a ne računa se CO2 koji se ispušta sagorevanjem biogoriva. Istraživanje koje su sproveli naučnici i ekonomisti pokazuje da krčene šuma i livada radi proizvodnje biogoriva može da dovede do povećanja emisije štetnih gasova. Prema beleškama sa sastanka Evropske komisije 13. jula, u koje je uvid imao EurActiv.com, na sastanku je ocenjeno da će "ciljana" proizvodnja biogoriva iz useva biti "najefikasnije rešenje" za eventualne negativne posledice i da će pružiti podstrek razvoju biogoriva druge i treće generacije. Druga generacija biogoriva, koje se proizvodi od drvnih ostataka, ne ugrožava proizvodnju hrane i nema veći uticaj na promenu namene zemljišta. To gorivo je i najefikasnije za smenjenje gasova sa efektom stakle bašte, ali je skuplje.  EU je ranije davala sredstva za finansiranje projekata za proizvodnju biogoriva u zemljama u razvoju, poput uzgoja useva u Tanzaniji i Keniji. Sredstva se obezbeđuju iz drugog programa za energetiku vrednog 200 miliona evra, piše Euraktiv.
www.ekopedia.rs 


Njemačka ne bi trebala povećati uvoz hrane zbog proizvodnje biogoriva jer bi takav potez mogao ugroziti opskrbu hranom u zemljama u razvoju, navodi se u izvještaju njemačkog vladinog savjetodavnog tijela. Predsjednik Bio-ekonomskog vijeća, Reinhard Huettl, izjavio je: "Sve veći uvozi poljoprivrednih roba za proizvodnju bioenergije ne bi smjeli dovesti do povećanja gladi u svijetu. Osiguravanje hrane mora imati prednost nad većim širenjem bioenergije". Vijeće kao neovisno tijelo koje savjetuje vladu o ekološkim gospodarskim pitanjima pozvalo je Njemačku na reviziju subvencija za biogoriva i poduzimanje umjerenijih mjera potrošnje bioenergije, izbjegavajući istodobnu ekspanziju korištenja takvih roba u sustavima grijanja i proizvodnje električne energije, ali i kao goriva za automobile. Čak je deset agencija, uključujući Svjetsku banku i Svjetski program za hranu, u lipnju prošle godine pozvalo vlade da odbace politike poticanja biogoriva, budući da one povećavaju cijene hrane. Savjetnici britanske vlade u prosincu su također pozvali na umjereniju ekspanziju biogoriva, dok tvorci politika Europske unije ozbiljno raspravljaju o "zelenim" doprinosima određenih biogoriva. Nakon katastrofe u Fukushimi u ožujku 2011., Njemačka je najavila odustajanje od atomskih centrala do 2022., no nije predstavila nikakvu detaljnu strategiju s ciljem provedbe ovog plana, osim najave velikog proširenja obnovljivih izvora energije, uključujući i biogoriva. Njemačka za proizvodnju biodizela uvozi sojino i palmino ulje, za proizvodnju bioplina uvozi kukuruz, dok za proizvodnju sirovine za bioetanol uvozi šećer. Prema zamjeniku predsjednika Vijeća, Joachimu von Braunu, "njemački bioenergetski uvozi ne bi smjeli biti dopustivi zbog stvaranja negativnog ekonomskog, ekološkog i socijalnog učinka na zemlje proizvođače. Osim toga, povećanje bioenergije doprinijeti će nestašicama hrane i povećanju cijena zemljišta i hrane, što može dovesti do dodatnih političkih nestabilnosti zemalja u razvoju". Njemačko industrijsko udruženje za biogoriva (VDB) napalo je izvješće zbog navodne nedovoljne potkrepljenosti podacima te ignoriranju stvarnog stanja na tržištu. Izvršni direktor VDB-a, Elmar Baumann izjavio je: "Siromaštvo, rat i nepravedna raspodjela sredstava stvaraju glad. Navesti kako su biogoriva odgovorna za glad u najmanju je ruku nemarno". Prema njemu, velika većina njemačkih biogoriva proizvedena su od sirovina iz Njemačke ili ostatka EU, te moraju imati certifikat o održivom uzgoju. Osim toga, biogoriva smanjuju emisije CO2 za do 35%. Europska industrija biogoriva je proteklih godina bila uključena u niz poteza kojima se htjelo smanjiti uvoz biogoriva iz zemalja u razvoju po dampinškim cijenama, navodi Baumann.
www.croenergo.eu

Ogroman kabel koji će povezivati Njemačku i Norvešku omogućit će razmjenu energije vjetra i hidroenergije između dvije zemlje počevši od 2015., objavila je njemačka Savezna agencija za distribucijsku mrežu. Postavljanja kabela dodijeljen je norveško-švicarskom konzorciju NorGer koji je već zatražio dozvolu. Vrijednost projekta iznosi oko 1,4 milijarde eura. Kabel će se protezati od Flekkefjorda na jugu Norveške do Wilhelmshavena na sjeveru Njemačke, imat će kapacitet 1.400 megavata, istovjetan kapacitetu velike elektrane. Tijekom razdoblja slabe potražnje kabel će iz Njemačke provoditi električnu energiju dobivenu iz energije vjetra prema hidroelektranama u Norveškoj koje će zauzvrat slati višak energije Njemačkoj u razdobljima najveće proizvodnje. Trenutno se planira gradnja brojnih farmi vjetroelektrana u Sjevernom moru ali energija vjetra uvelike ovisi o vremenskim prilikama i teško ju je skladištiti. Njemačka se nada da će u suradnji s osam europskih zemalja izgraditi ogromnu mrežu za distribuciju električne energije u cilju daljnjeg razvoja energije vjetra. Odgovarajući projekt vrijedan je nekoliko milijardi eura i tek je u povojima. (hina/metro-portal)

metro-portal.hr

 

Švedski par potpuno posvećen zelenom životnom stilu tvrdi kako energije ima dovoljno, ali se bespotrebno rasipa. Niklas i Louise Scott svakoga dana koriste perilicu rublja, gledaju filmove na televizoru ekrana od 72 inča, hodaju po grijanom podu. Ali brzorastuće cijene energije njih ne brinu. Štoviše, oni uopće nisu spojeni ni na kakvu energetsku mrežu. Nakon godina planiranja i eksperimentiranja sa solarnim pločama u prethodnoj kući, ovaj je švedski par prošle godine odlučio 'ići do kraja'. „Kad smo to rekli našim prijateljima, većina njih je mislila da ćemo potpuno podbaciti", kaže Niklas. Kuća sa samoodrživim sustavom napajanja bila je spremna još u rujnu prošle godine, a izolirana je na specijalan način radi čuvanja topline, a također je zaštićena od glodavaca zahvaljujući posebnoj staklenoj pjeni načinjenoj od recikliranih boca. Nekoliko tjedana kasnije stigla je najhladnija švedska zima u posljednjih 50 godina. Niklas kaže da je to bio pravi test i dodao: „Uspjeli smo je pregurati, a čak nismo imali uključen generator koji snagu vjetra pretvara u struju." Novac koji su uštedjeli time što nisu priključeni na klasične energetske mreže uložili su u preko 400 četvornih metara krovnih solarnih ploča. U slučaju malo vjerojatne potpuno pomrčine Sunca, potpunog nedostatka vjetra, krov pun baterija pokretat će čitav energetski sustav kuće čak dva tjedna. „Tijekom sunčanog dana kuća će proizvoditi 10 puta više energije nego što joj je potrebno", kaže Niklas. „Razmišljam da ovoga ljeta ugradim i klimu." On sada mjeri svaki wat koji napusti ili uđe u kuću (kućne mačke Hampus i Razmus stvaraju 20 wata energije na sat svojom tjelesnom toplinom) i planira prikupljati vodu koja prolazi kroz oluk i iskoristiti je za pokretanje mini-elektrane koja bi tijekom velikih pljuskova napajala prijenosno računalo. Niklas je izumitelj, ali danas su oboje entuzijasti. „Zaljubila sam se u Niklasa upravo zato što je pomalo luckast", kaže Louise. Tajna samoodrživosti ne leži isključivo u proizvodnji zelene električne energije već u održavanju potrošnje na minimumu. LED svjetiljke i dobro osmišljena ventilacija drže potrošnju na jednoj petini energije koju koristi prosječna kuća. „Priča se kako je zavladala energetska kriza, ali u biti se radi o bacanju energije. Mi smo htjeli pokazati kako je moguće živjeti u ekološki prihvatljivom stilu i istovremeno imati jednaku razinu udobnosti", završava Niklas.

metro-portal.hr

Čovjek je od davnina bio fasciniran eventualnim pronalaskom perpetuum mobila, tehnologije koja bi sama sebe pokretala u beskonačnost, iako takva zamisao prkosi osnovnim zakonima fizike čini se da je jedan francuski biokemičar stvorio vrstu rasvjete koja gotovo nalikuje na nedodirljivi perpetuum mobile. Pierre Calleja je dvadeset godina razmišljao o prljavim energentima, stalnoj potrebi za elektrifikacijom od kojeg najveći otpada na rasvjetu, te na pronalaženje novih tehnologija koje bi s jedne strane bile ekološki prihvatljive, a s druge strane bi trebale biti dostupne, jeftine i praktički neuništive. S obzirom da je ovaj mladi znanstvenik ekspert na polju biokemije, nitko nije previše obraćao pažnju na njegove eksperimentalne pokušaje sve dok Calleja u javnost nije izašao s gotovim proizvodom, lampama koje mogu poslužiti kao gradska i privatna rasvjeta, a čije stvaranje svjetlosti osiguravaju obične zelene mikroalge koje se hrane s CO2 i tako pročišćavaju zrak. Callejin izum je toliko revolucionaran, a jednostavan da je ovaj biokemičar shvatio kako sam može razvijati svije modele i prodavati ih na zainteresirano svjetsko tržište, njegova kompanija se naziva Tyca i njeno sjedište je u gradiću Girondeu u Italiji. Iako je fenomen bio-fotonaposnkog prikupljanja energije relativno poznat javnosti, do sada se nitko s njime nije pobliže bavio niti ispitivao njegove potencijale. Callejine lampe napajane mikroalgama su iznimno jednostavne za proizvodnju i korištenje. Alge koje će u skoroj budućnosti osvjetljavati ceste i ulice regije Liburnia u Italiji, su dar prirode. Naime one su otkrivene na površini močvara u saveznoj državi Louisiana u SAD-u. Iako sve do nedavno nije bio poznat njihov fotonaponski potencijal, vjekovima su prestravljivale noćne posjetitelje koji nisu mogli objasniti stravični zelenkasti sjaj zabačenih močvara. Callejin fokus na miksotropične alge je bio pravi pogodak. Ne samo da su iznimno izdržljive, stvaraju električnu energiju od sunčevih zraka, već su jedna od najboljih čistača zraka jer se alternativno mogu hraniti s ugljičnim dioksidom. Lampe se sastoje od cilindra u kojemu se nalaze mikroalge i voda i baterije koje alge pune za vrijeme dana. Baterija se jednostavno puni zahvaljujući fotnosintezi algi i njihovom fotonaposnkim svojstvima. Naime, osim što uz pomoć klorofila iz sunčevih zraka stvaraju šećere, ove alge velikim dijelom oslobađaju i električnu energiju za vrijeme „sunčanja“ i „kupanja“ u CO2. Iako se većina znanstvenika fokusirala na značajnu količinu svjetlosti koju proizvode mikro lampe, iznimno je važno napomenuti kako miksotropične alge oslobađaju i veliku količinu čistog kisika. To znači da lampe pogonjene mirkoalgama čiste zrak i osiguravaju svjetlost koja se zahvaljujući senzorima počne distribuirati iz punjivih baterija čim prirodna razina svjetlosti padne. Callejina rasvjeta bi mogla promijeniti vizure smogom zasićenih gradova od Losa Angelesa do Mumbaija ili Moskve, naročito zbog činjenice da 25% globalne emisije CO2 nastaje zahvaljujući ispusima motora automobila. Sav prekomjeran rast algi u lampama se može koristiti kao bio gorivo ili kao čistači vode, dok su ostali dijelovi lampe biorazgradivi i mogu se reciklirati.
matrixworldhr.wordpress.com

 

 

Otkriće stanfordskih stručnjaka otvorit će nova vrata u potrazi za zelenim i obnovljivim izvorima energije.Krađa struje česta je pojava u svijetu. Stoga ne čudi da su i znanstvenici podlegli toj praksi. Šalu na stranu, energija je skupa i teška za prikupiti pa je sasvim normalno razmišljati o lakšim načinima da se dođe do nje. Po prvi puta u povijesti, znanstvenici iz Kalifornije uspješno su 'ukrali' električnu struju iz - algi. Njihovo istraživanje moglo bi dovesti do novih, za okoliš prihvatljivih metoda proizvodnje električne energije. Fritz Prinz, znanstvenik sa Sveučilišta Stanford potvrdio je uspjeh spomenute 'kriminalne radnje'. Razna bića kradu energiju iz biljaka i algi otkako postoje - obično se radi o kemijskoj energiji koja je spremljena u obliku šećera i sl. Ipak, u slučaju stanfordskih znanstvenika, ukradeni su elektroni iz rasprostranjene alge naziva Chlamydomonas reinhardtii. Kako bi izvukli energiju iz njih, znanstvenici su alge stimulirali manjom količinom električne energije. No, taj proces uspijeva samo kad su alge izložene Sunčevoj svjetlosti. Ako se nalaze u mraku, neće proizvoditi struju. Količina struje koja se prikuplja iz algi zasad je premala da bi se koristila za rad bilo koje postojeće naprave, ali valja uzeti u obzir da su alge malene, jeftine i brojne i da bi se usavršavanjem tehnologije moglo zaista profitirati. Ipak, priznaje Prinz, potrebne su milijarde algi da bi stvar funkcionirala na normalnoj razini. Usto zasad ne postoji ni kvalitetan način ni stroj za korištenje i prikupljanje energije iz njih. Tako će biti još godinama, ali ne i zauvijek, uvjeren je Prinz. Njegov kolega sa Sveučilišta Yale slaže se kako su alge kao izvor struje zasad nepraktične, ali dodaje da je uopće fascinantno da je to moguće te da je naprosto nevjerojatno da je Prinz uspio izvući struju iz njih. Svi se ipak slažu da će ovo otkriće otvoriti nova vrata u potrazi za zelenim i obnovljivim izvorima energije.

metro-portal.hr


Ovaj revolucionarni izum stiže sa Sveučilišta Stanford iz Kalifornije, u suradnji s istraživačima Sveučilišta Yonsei i dizajenorm Mikeom Thompsonom.Ono najvažnije kod ovog izuma jest činjenica da za proizvodnju električne energije koristi fotosintezu algi.Ideja je odlična - umjesto da lampu uključite u utičnicu, jednostavno puhnite u nju! Istraživači su, naime, koristili jednu genijalnu tehniku. Umetnuli su elektrode u kloroplaste, a ovi su omogućili otkrivanje i praćenje električnih signala, koje alge proizvode tijekom fotosinteze. Funckioranje ove lampe je gotovo trivijalno. Potrebne su joj samo tri stvari: sunce, CO₂ i voda. Potrebno je samo postaviti lampu na sunce i puhnuti u nju kako bi alge dobile CO₂. Na taj će način započeti proces fotosinteze, te će se lampa upaliti. Trebat ćete dodati i vodu, putem za to namijenjene rupe, koja će služiti i za uklanjanje kisika. Za mračne noćne sate, izumitelji su osmislili bateriju, koja skuplja višak energije proizvedene fotosintezom tijekom dana. No, imajte na umu da alge ne mogu preživjeti same, već ih je potrebno hraniti i brinuti se o njima. Inače, ništa od svjetla. Ova je lampa još u eksperimentalnoj fazi, pa nije raspoloživa u prodaji, ali ideja je zasigurno inovativna i vrijedna pažnje.
www.biosvijest.hr