Tamna strana biogoriva
Petak, 01 Srpanj 2011 13:59

Tamna strana biogoriva

Cijene hrane rast će proporcionalno s povećanjem količine žitarica koje su namijenjene samo za proizvodnju biološki prihvatljivog energenta. Povećanja u uporabi biogoriva mogla bi odvesti milijune stanovnika zemalja u razvoju u još dublje siromaštvo i glad, upozorava vodeća humanitarna organizacija. Londonski Action Aid, dakle, upozorava da se nepregledna polja u Africi, Južnoj Americi i Indiji trenutno koriste radi proizvodnje biljaka iz kojih se dobiva biogorivo, kao što su kukuruz i pšenica, umjesto hrane za lokalno stanovništvo, a to tisućama ljudi povećava rizik od umiranja od gladi. Tim Rice, savjetnik za biogorivo iz Action Aid-a i autor najnovijeg izvješća o njegovom djelovanju na zemlje u razvoju, rekao je: „Što više uključujete kukuruz i pšenicu u krug proizvodnje biogoriva to će cijene hrane biti veće. Predviđamo da će, ako se proizvodnja biogoriva nastavi ovom stopom, do 2020. godine stotine milijuna ljudi biti gladno." Istovremeno aktivisti preispituju učinkovitost biogoriva u kontekstu borbe s klimatskim promjenama. Oni tvrde da gnojiva koja se koriste za uzgoj žitarica ispuštaju velike količine nitričnog oksida , plina koji je i do 300 puta 'jači' od ugljičnog dioksida. „Postoje brži, bolji i jeftiniji načini da smanjimo potrošnju goriva nego što je korištenje biogoriva: treba smanjiti potrošnju, povećati ekonomičnost automobila, pooštriti ograničenje brzine", rekao je Rice. Biogoriva su vrsta energenta koji se dobiva iz ulja biljaka, povrća i procesuiranih otpadnih tvari. Većina kukuruza i pšenice koji se proizvedu u Južnoj Americi i Africi kao odredište imaju Europsku Uniju, koja je pak, valja napomenuti, odlučila učetverostručiti potrošnju 'zelenog goriva' do 2020. Raju Sona iz Indije samo je jedan od ljudi koje aktivisti iz Action Aid-a opisuju kao žrtvama 'ludila izazvanog biogorivom'. Prije dvije godine, jedna kompanija specijalizirana za biogorivo predložila je Sonu da umjesto normalne hrane uzgaja malo poznatu biljku pod nazivom jatropha. Rečeno mu je da će iz toga napraviti profitabilan posao, ali prinos je bio preslab nakon čega je Sona ostao samo s poljem prepunim mladica i bez hrane za svoju obitelj. Nakon toga ponovo se vratio uzgoju normalne hrane. „Tada smo morala kupovati baš sve", kaže Sona. „Povrće je vrlo skupo. Sada možemo uštedjeti nešto novca jer sami nešto uzgojimo - ovo je sjajna zemlja za uzgoj đumbira, crvenog luka i češnjaka."
metro-portal.hr
 

NEW YORK - Sve učestaliju praksu da se pšenica i kukuruz koriste za proizvodnju biogoriva, UN-ov reporter Jean Ziegler nazvao je "zločinom protiv čovječnosti", jer to dovodi do nestašica i povećanja cijena hrane, zbog čega milijuni siromašnih ljudi gladuje. Ziegler, UN-ov neovisni stručnjak za pravo na hranu, pozvao je na petogodišnji moratorij na proizvodnju biogoriva. Znanstvena istraživanja napreduju iznimno brzo, i u pet godina bit će moguće proizvesti biogorivo iz poljoprivrednih otpadaka, a ne iz same pšenice, kukuruza, šećerne repe i drugih kultura koje se koriste u ljudskoj prehrani - objasnio je. Korištenje biogoriva umjesto benzina i dizela u automobilima, smatra se jednim od načina za smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova, no neki znanstvenici tvrde da je smanjenje mnogo manje ako se uzme u obzir koliko se tih plinova ispusti tijekom proizvodnje biogoriva. No, Ziegler upozorava da je ta tendencija "apsolutno katastrofalna za gladne ljude" jer se cijena pšenice u svijetu u jednoj godini udvostručila, a cijena kukuruza učetverostručila. Zbog toga siromašne zemlje, posebno u Africi, ne uspijevaju skupiti dovoljno novca za uvoz hrane, a siromašni u tim zemljama ne mogu platiti rastuće cijene hrane koja i bude uvezena. To je zločin protiv čovječnosti. Treba zaustaviti sve veću katastrofu, masakr od gladi u svijetu - rekao je. Katastrofu je pokušao ilustrirati činjenicom da je za proizvodnju 50 litara etanola potrebno oko 230 kilometara kukuruza, od čega bi se godinu dana moglo hraniti jedno dijete u Zambiji ili Meksiku. Plan Europske Unije, koji bi trebao osigurati da udjel biogoriva u ukupnoj proizvodnji goriva do 2020. godine bude oko 10 posto, nije najbolji način za smanjenje emisije stakleničkih plinova, tvrde britanski znanstvenici.Umjesto toga oni predlažu pošumljavanje i zaštitu staništa kao bolje rješenje. Prema njihovu članku objavljenom u časopisu Science, šume mogu apsorbirati oko devet puta veću količinu CO2 od one koju bi 'uštedjela' proizvodnja biogoriva na istoj površini. Također su upozorili kako će razvoj proizvodnje takvih goriva prouzročiti dodatnu sječu šuma. "Glavni cilj obveze proizvodnje obnovljive energije je smanjenje emisije CO2", objasnio je jedan od autora istraživanja Renton Righelato. "Smatramo da je to pogrešna politika, jer je manje djelotvorna od pošumljavanja", dodao je. Tim stručnjaka usporedio je količinu ugljičnog dioksida koju apsorbira neka površina šume sa smanjenjem emisije što je ostvareno proizvodnjom biogoriva na istoj površini. Prvo su izračunali koliko se na određenoj površini može proizvesti biogoriva. Potom su utvrdili koju količinu fosilnih goriva ono može zamijeniti. Tako su došli do količine 'izbjegnute emisije'. U proračun su također uključili procjenu količine emisije CO2 nužne za proizvodnju biogoriva. Konačno su usporedili 'izbjegnutu emisiju' s količinom C02 koju bi apsorbirala ista površina zemlje kada bi bila pošumljena. Tako dobiveni rezultati pokazali su da je pošumljavanje znatno djelotvornije od proizvodnje biogoriva.Ipak stručnjaci ističu kako bi trebalo koristiti tzv. drugu generaciju biogoriva koje se dobiva iz trave i drva. "Ako uspijete izdvojiti lignocelulozne tvari iz šuma a da ne uništite tlo i održite razvoj šuma, moguće je da imate i ovce i novce", objasnio je Righelato. (njd)
www.jutarnji.hr


Prema izvješću koje je sastavio International Institute for Environment and Development (IIED), rastuća globalna potražnja za čistom energijom mogla bi dovesti do veće kupovine zemljišta u siromašnim zemljama koje nemaju regulirane pravne odnose, a o nedostatku sigurnosti opskrbe hranom za lokalno stanovništvo koji bi uslijedio nije potrebno ni govoriti. "Ukoliko ne bude pod stalnim nadzorom, rastući pritisak na pristup zemljištu mogao bi ugroziti egzistenciju i sigurnost opskrbe hranom za neke od najsiromašnijih zemalja svijeta", izjavljuju iz neprofitne znanstvene grupacije sa sjedištem u Londonu, te pozivaju na povećanje participacije javnosti u globalne planove vezane uz ekspanziju biomase. Energija iz biomase trenutno je zaslužna za čak 77% svjetskih obnovljivih izvora energije, dok drveće i drvenaste biljke čine čak 87% korištene biomase.I dok se vlade diljem svijeta nastoje što više udaljiti od korištenja fosilnih goriva, biomasa postaje sve traženija roba, posebice sada kada se zahvaljujući tehnološkom napretku može pretvoriti u tekuće gorivo i električnu energiju. Samo u Velikoj Britaniji planovi povećanja udjela biomase u energetskom sektoru zahtijevali bi oko 60 milijuna tona biomase godišnje, što je ogromno povećanje ako se uzme u obzir da je trenutna godišnja potrošnja ovog resursa u Velikoj Britaniji tek 1 milijun tona. Lokalno nabavljanje biomase, kao što je drvna građa iz šuma u blizini elektrana, preferirana je opcija u Njemačkoj, Francuskoj i SAD-u, navodi se u izvješću. Međutim, budući da će potražnja za drvom kao energetskim resursom nadmašiti proizvodnju za čak 600% u nekim zemljama, visoke i brze stope rasta drveća u tropskim zemljama mogle bi ponukati razvijene zemlje na potražnju novih dobavljača upravo na tim područjima. Već sada proizvođači drvne sječke iz Brazila razmišljaju o izvozu u Europu, dok će Afrika također vrlo vjerojatno odigrati veliku ulogu u pokrivanju europske potražnje. "Sve oči uprte su u hranu i biogoriva, no plantaže biomase uskoro bi mogle postati važni faktor u korištenju zemljišta", izjavio je Lorenzo Cotula, viši istraživač pri IIED-u i koautor izvješća. Ulaganje u plantaže biomase uskoro bi moglo postati atraktivna poslovna aktivnost, posebice ako se uzmu u obzir rastuće cijene fosilnih goriva i sve niže cijene proizvodnje biomase uslijed tehnološkog razvoja proizvodnje ovog energenta. Osim prodaje sirovine, dodatni prihodi na ovim plantažama mogli bi se ostvariti i prodajom CO2 emisija. U potrazi za jeftinijim zemljištem i pogodnijom klimom uz konkurentne troškove prijevoza, ulagači bi se sve više mogli usredotočiti na Afriku i zemlje jugoistočne Azije, gdje su zemljišna prava skoro pa nepostojeća, a problemi prehrane stanovništva veliki. Stoga bi ove plantaže mogle "istisnuti" siromašne i marginalizirane zajednice koje generacijama obrađuju neku zemlju, ali formalno nemaju prava na nju, upozoravaju autori izvješća. "Plantaže biomase također bi se mogle "natjecati" za dobivanje najplodnije zemlje sa usjevima i sirovinama za biogorivo, te na taj način negativno utjecati na lokalnu opskrbu hranom i daljnju marginalizaciju malih farmera".
www.croenergo.eu


Više od 100 vodećih naučnika i ekonomista u svetu pozvali su Evropsku komisiju da prilikom utvrđivanje politike o biogorivima u EU uzme u obzir i negativne posledice uzgajanja useva za proizvodnju biogoriva, piše Euraktiv.U pismu Evropskoj komisiji oni su upozorili da bi planovi EU o povećanju udela biogoriva u transportu mogli da rezultiraju krčenjem šuma i višim cenama hrane.Od 2008. godine članice EU su obavezne da povećaju udeo biogoriva u potrošnji u saobraćaju na 10 odsto do 2020. Kako prenosi Euraktiv, u nedavno objavljenim izveštajima Evropske agencije za životnu sredinu se, međutim, izražava sumnja da će se ostvarivanjem tog cilja o povećanju udela biogoriva uopšte smanjiti emisije CO2.mTo se obrazlaže time da metoda koja se koristi nije potpuna jer se navodno dva puta uračunava ugljen-dioksid koje biljke apsorbuju tokom rasta useva za proizvodnju biogoriva a ne računa se CO2 koji se ispušta sagorevanjem biogoriva. Istraživanje koje su sproveli naučnici i ekonomisti pokazuje da krčene šuma i livada radi proizvodnje biogoriva može da dovede do povećanja emisije štetnih gasova. Prema beleškama sa sastanka Evropske komisije 13. jula, u koje je uvid imao EurActiv.com, na sastanku je ocenjeno da će "ciljana" proizvodnja biogoriva iz useva biti "najefikasnije rešenje" za eventualne negativne posledice i da će pružiti podstrek razvoju biogoriva druge i treće generacije. Druga generacija biogoriva, koje se proizvodi od drvnih ostataka, ne ugrožava proizvodnju hrane i nema veći uticaj na promenu namene zemljišta. To gorivo je i najefikasnije za smenjenje gasova sa efektom stakle bašte, ali je skuplje.  EU je ranije davala sredstva za finansiranje projekata za proizvodnju biogoriva u zemljama u razvoju, poput uzgoja useva u Tanzaniji i Keniji. Sredstva se obezbeđuju iz drugog programa za energetiku vrednog 200 miliona evra, piše Euraktiv.
www.ekopedia.rs 


Njemačka ne bi trebala povećati uvoz hrane zbog proizvodnje biogoriva jer bi takav potez mogao ugroziti opskrbu hranom u zemljama u razvoju, navodi se u izvještaju njemačkog vladinog savjetodavnog tijela. Predsjednik Bio-ekonomskog vijeća, Reinhard Huettl, izjavio je: "Sve veći uvozi poljoprivrednih roba za proizvodnju bioenergije ne bi smjeli dovesti do povećanja gladi u svijetu. Osiguravanje hrane mora imati prednost nad većim širenjem bioenergije". Vijeće kao neovisno tijelo koje savjetuje vladu o ekološkim gospodarskim pitanjima pozvalo je Njemačku na reviziju subvencija za biogoriva i poduzimanje umjerenijih mjera potrošnje bioenergije, izbjegavajući istodobnu ekspanziju korištenja takvih roba u sustavima grijanja i proizvodnje električne energije, ali i kao goriva za automobile. Čak je deset agencija, uključujući Svjetsku banku i Svjetski program za hranu, u lipnju prošle godine pozvalo vlade da odbace politike poticanja biogoriva, budući da one povećavaju cijene hrane. Savjetnici britanske vlade u prosincu su također pozvali na umjereniju ekspanziju biogoriva, dok tvorci politika Europske unije ozbiljno raspravljaju o "zelenim" doprinosima određenih biogoriva. Nakon katastrofe u Fukushimi u ožujku 2011., Njemačka je najavila odustajanje od atomskih centrala do 2022., no nije predstavila nikakvu detaljnu strategiju s ciljem provedbe ovog plana, osim najave velikog proširenja obnovljivih izvora energije, uključujući i biogoriva. Njemačka za proizvodnju biodizela uvozi sojino i palmino ulje, za proizvodnju bioplina uvozi kukuruz, dok za proizvodnju sirovine za bioetanol uvozi šećer. Prema zamjeniku predsjednika Vijeća, Joachimu von Braunu, "njemački bioenergetski uvozi ne bi smjeli biti dopustivi zbog stvaranja negativnog ekonomskog, ekološkog i socijalnog učinka na zemlje proizvođače. Osim toga, povećanje bioenergije doprinijeti će nestašicama hrane i povećanju cijena zemljišta i hrane, što može dovesti do dodatnih političkih nestabilnosti zemalja u razvoju". Njemačko industrijsko udruženje za biogoriva (VDB) napalo je izvješće zbog navodne nedovoljne potkrepljenosti podacima te ignoriranju stvarnog stanja na tržištu. Izvršni direktor VDB-a, Elmar Baumann izjavio je: "Siromaštvo, rat i nepravedna raspodjela sredstava stvaraju glad. Navesti kako su biogoriva odgovorna za glad u najmanju je ruku nemarno". Prema njemu, velika većina njemačkih biogoriva proizvedena su od sirovina iz Njemačke ili ostatka EU, te moraju imati certifikat o održivom uzgoju. Osim toga, biogoriva smanjuju emisije CO2 za do 35%. Europska industrija biogoriva je proteklih godina bila uključena u niz poteza kojima se htjelo smanjiti uvoz biogoriva iz zemalja u razvoju po dampinškim cijenama, navodi Baumann.
www.croenergo.eu
Pročitano 1540 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive