Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim otvara se krajem 2023. O Centru za gospodarenje otpadom za Zadarsku županiju i dio Like priča se već gotovo dvadeset godina. Davne 2006. godine počela je izrada studije utjecaja na okoliš. Taj veliki pogon u zadarskom zaleđu u Biljanima Donjim konačno dobiva konture tvornice. Ne nađe li mu se na putu još neka prepreka, konačno se otvara krajem ove godine. Bit će to drugi takav centar u Dalmaciji i četvrti u Hrvatskoj. Izgleda kao gradilište stadiona. No, ipak je buduće odlagalište neopasnog otpada kapaciteta većeg od milijun kubika. Do kraja godine treba biti sve završeno, rekao je Dino Perović, direktor EKO d.o.o. za gospodarenje otpadom. Dugo su Zadrani čekali ovu rečenicu. Posebice, Dikljanci koji se guše u smeću i protestiraju godinama. U svibnju počinje probni rad, a potkraj godine smeće ide u mehaničko-biološku obradu. Dobiveni takozvani biostabilat taloži se u golemoj jami. Kamioni su plaćeni europskim novcem. Poskupjelo je gorivo, materijal, radna snaga pa će se dizati i kredit. Tako da Zadrani potkraj godine mogu očekivati povećanje računa za čistoću. Imamo neke proračune koje smo izradili i čistoća je dala, a to je nekih 70 posto, kazao je Perović. Svi znaju da zaštita okoliša košta, ali bitna je i ekološka osviještenost, odvajanje otpada. Najveći problem je uvijek ono što kreće od kućnog praga, a to je odvajanje otpada, izjavila je Ljiljana Jurjević, voditeljica Unapređenja sustava EKO d.o.o. Uz dizanje računa, još jedna zapreka je privući inženjere, tehničare, majstore jer im plaće nisu neke. Radna snaga će biti najveći problem. Nije problem ni kredit, ni struja, ništa, problem je radna snaga, rekao je Perović. Lokalni divlji i legalni deponiji trebali bi otići u ropotarnicu povijesti. Postojat će samo tri pretovarne stanice, u Gračacu, Biogradu i na Pagu. Komunalna poduzeća će s malim kamionima dovoziti otpad u te pretovarne stanice i pretovarit će se u poluprikolice gdje će s našim kamionima, dovoziti u centar, dodao je. Stoga nije zgorega još jedanput ponoviti. U smeđu kantu idu otpaci od povrća, hrane, talog kave, čak i od jaja. Međutim, nikako ostaci od mesnih prerađevina i ulje, rekla je Jurjević. Ukupna vrijednost ovog velikog modernog centra je oko 93 milijuna eura i većinom je financiran preko EU fondova.

U Županijskom centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje prikupljat će se otpad koji je nastao na području Zadarske županije i dijelu Ličko-senjske županije (gradovi Gospić i Novalja, te općine Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac). Centar je dijelom u fazi projektiranja te izgradnje na lokaciji oko 25 km od grada Zadra u blizini Biljana Donjih. Projekt Centra uključuje upravne zgrade, reciklažno dvorište, transportni centar, MBO postrojenje ukupnog kapaciteta cca 88.000 t/god (75.000 t/god miješanog komunalnog otpada, 10.000 t/god biootpada i 3.000 t/god strukturnog materijala), odlagalište za neopasni otpad površine 12 ha, natkriveno skladište, prostor za obradu otpadnih voda i odlagališnog plina, prostor za reciklažu građevnog otpada, odlagalište za inertni otpad površine 5,9 ha, ulazno-izlazne zone, infrastrukturu i prometnica unutar CGO-a, te pristupne ceste. U sklopu CGO Biljane Donje planirana je i izgradnja tri pretovarne stanice u Zadarskoj županiji: Biograd na moru, Pag i Gračac te jedna u Ličko-senjskoj županiji: PS Rakitovac u Gospiću. Projekt CGO Biljane Donje financira se iz Kohezijskog fonda (OPKK 2014. – 2020.) putem bespovratnih sredstva u iznosu od 370,8 milijuna kuna (76,3 %), dok Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava 13,7% prihvatljivog troška, a 10% je osigurano iz lokalnih izvora (Grad Zadar, Grad Benkovac i Zadarska županija). Izgradnjom i uspostavom sustava centar za gospodarenje otpadom „Biljane Donje“ uspostavit će se integralni sustav gospodarenja otpadom na području Zadarske i dijelu Ličko-senjske županije, koji će služiti organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom na navedenom području.

magazin.hrt.hr

dr Dragan Novković, profesor Visoke škole elektrotehnike i računarstva. Sve što se plasira kroz kontrolirane kanale komunikacije su narativi koji se temelje na odobrenim paradigmama te odobrenim objašnjenjima prirodnih pojava u tehnologiji i znanosti. Do početka 20. stoljeća inženjeri su se bavili temeljnim pitanjima znanosti te su postavili osnove današnjeg shvaćanja materije i energije te njezinog postanka. U tom razdoblju je rođena i kvantna fizika te su tada kreirane osnovne jednadžbe koje su pokušale opisati energiju i materiju te se na tim jednadžbama temelji sva današnja dostupna tehnologija.

MAX PLANCK 1897.
Max Planck je 1897. godine postulirao jednadžbu koja opisuje da je dozračena energija ovisna o konstanti, vremenu mjerenja i frekvenciji.

dU ≈ a x dtm x ν

gdje je:
dU - diferencijal energije [J]
a - konstanta [J]
dtm - diferencijal vremena mjerenja [s]
ν - frekvencija [1/s]

[J] = [J] x [s] x [1/s]

Ako se promatra snaga onda dimenzionalna analiza daje dopunjenu formu.
[J/s] = [J] x [1/s]
[W] = [J] x [1/s]

Dimenzionalna analiza prethodne jednadžbe pokazuje da se javlja broj 1 u frekvenciji te kada se pokrate sekunde preostaje [J] * [1] što je zaključeno da je [J] na kraju množenja. Čime su lijeva i desna strana jednadžbe izjednačene.

MAX PLANCK 1901.
Max Planck je 1901. godine naknadno postulirao dopunjenu jednadžbu koja opisuje energetske tokove i definira Kvantu hipotezu, a jednadžba je još poznata i kao Kvantna Planckova formula. Iz navedene formule su kasnije izvedene sve ostale teorije kvatne fizike. Plack je uveo kvant energije koji su paketi energije te imaju svoju najmanju vrijednost i nisu beskonačno mali. Najmanja vrijednost dozračene energije je kvant energije definirana kroz Planckovu konstantu.

E = h x ν

gdje je:
E - energija zračenja [J]
h - Planckova konstanta [J s]
ν - frekvencija zračenja [1/s]

[J] = [J s] x [1/s]

Prethodna formula je osnova moderne kvantne fizike te se može primjetiti da u njoj nema više vremena mjerenja. Tek dimenzionalnom analizom može se zaključiti da je vrijeme sada skriveno u Planckovoj konstanti koja se odnosi na vrijeme mjerenja od 1 sekunde.

DIMENZIONALNA ANALIZA
Planckova formula iz 1897. te 1901. godine je jednaka nakon dimenzionalne analize s malom razlikom da je jedna manje uglasta zagrada na desnoj strani jednadžbe. Nova definirana fizička veličina s jedincom [J s] se u fizici naziva akcija što je zapravo h - Planckova konstanta [J s].

Snaga je fizička veličina koja ovisi o energiji i vremenu mjerenja procesa.

P = E / Δt

gdje je:
P - snaga [W]
E - energija [J]
t - interval vremena [s]

Energija je ključna u fizici te sve veličine imaju i svoje pripadajuće jedinice koje se provjeravaju u dimenzionalnoj analizi. Dimenzionalnom analizom lijeve i desne strane svake formule mora se ostvariti jednakost obje strane.

Planck je svojim izrazom E = h x ν definirao energiju jednog fotona kao kvant energije koji ovisi o frekvenciji te što je veća frekvencija bit će i veća energija fotona. Frekvencija opisuje koliko puta je u 1 sekundi Univerzum poslao najmanji iznos kvanta energije ili najmanji paket energije.

FREKVENCIJA
Frekvencija ima beskonačno tako da je i beskonačna varijacija kvantova elektromagnetskog zračenja. Frekvencija predstavlja kvantni oscilator koji odašilje najmanje iznose energetskih paketa ili kvantova što su elementarni treptaji Univerzuma.

ν - frekvencija zračenja [1/s]

Dodatnom analizom se uvodi pojam da je frekvencija zapravo odnos broja ciklusa elementarnih treptaja u jednoj sekundi dok svaki pojedini treptaj odašilje jedan kvant energije. Jedan paketić energije je jednak akciji koja je konstanta puta pripadajuća frekvencija procesa zračenja. Na prethodno opisanom kvantnom procesu temelje se sve daljnje analize kvatne fizike o dualnosti fotona kao val/čestici.

Planck uvodi konstantu h - Planckova konstanta [J s] koja u sebi sadrži podatak o vremenu mjerenja od 1 sekunde te se navedena konstanta potom primjenjuje na sve ostale pojave te se posljedično zaključilo da će se svi procesi isto ponašati kao i dobiveni rezultat za samo 1 sekundu mjerenja.

No bez informacije o točnom vremenu mjerenja informacija o energetskom bilansu promatrane pojave nije potpuna te u tom smislu ne može biti niti ispravno protumačena. Vrijeme je ovim Planckovim pristupom ostalo zauvijek definirano na intervalu mjerenja od samo 1 sekunde dok je vrijeme mjerenja nestalo iz kvantne formule.

Planckova formula (Max Planck, 1901 g.) je osnov za kompletno izvođenje i tumačenje svega onoga što danas zovemo Kvantna fizika. Na osnovu nje su izvedeni pojam i „način funkcioniranja“ fotona, kao i sve ono što kvantnu fiziku danas izdvaja od realnosti koja nas okružuje, i na koju smo fizički i intuitivno navikli: Dualnost čestica i valova, mačke koje su u isto vrijeme i žive i mrtve, Bog koji se igra kockicama – sve su to samo neka od mističnih svojstava ove grane fizike, koja za cilj ima da objasni fundament nastanka i egzistencije Univerzuma na njegovom mikro nivou, i koja se danas smatra jednom od najuspešnijih teorija koju je znanost ikada iznjedrila.

JULIANA MORTENSON
Američka fizičarka Juliana Mortenson je 1999. godine uočila i po prvi put na svjetlo dana iznijela grešku u tumačenju ove izuzetno jednostavne, a tako bitne formule. Pažljivim promišljanjem i analizom utemeljenom u racionalnom pristupu problematici, ovu suptilnu grešku je moguće detektirati i objasniti na krajnje jednostavan način.

Implikacije koje proizilaze iz ove činjenice po današnju znanost su ogromne – ispostavlja se da je naše razumijevanje i tumačenje fundamenta realnosti potpuno pogrešno. Ispravka ove greške i tumačenje Planckove formule na korektan način dovodi do otvaranja potpuno drugačije fizike, automatski svrstavajući kvantnu fiziku u red pseudo-nauka, tj. onih nauka koje su bazirane na pogrešnim početnim pretpostavkama.

ν - frekvencija zračenja [1/s]

Osnovni problem je u definiciji frekvencije zračenja koja predstavlja broj ciklusa kvantnih energetskih paketa u jednoj sekundi prema trenutačnoj definiciji kvantne fizike. U jednom trenutku se broj ciklusa izgubio iz definicije frekvencije [cps/s] te je preostalo samo [1/s] odnosno skraćeno samo [Hz] Hertz. Naprotiv promjena definicije jedinice iz [cps/s] u [1/s] može biti i svjesno namjerna da se sakrije očigledna pogreška u definiciji Planckove kvantne formule te da se ciklusi namjerno izbace iz formulacije.

1 Hz = 1 1/s = 1 s−1

Jedinica Hertz je nazvana u čast njemačkog fizičara Heinricha Rudolfa Hertza koji je dao važan doprinos znanosti na području elektromagnetizma i usvojena je 1960. godine na Općoj konferenciji za mjere i utege (Conférence générale des poids et mesures). Time je zamijenjeno prethodno ime jedinice, ciklus u sekundi (engl. cycles per second – cps), zajedno s pripadajućim višekratnicima, naročito kilocycles (kc) i megacycles (Mc). Pojam ciklus u sekundi se do 1970. uglavnom prestao koristiti.

E = h x ν

gdje je:
E - energija zračenja [J]
h - Planckova konstanta [J s]
ν - frekvencija zračenja [1/s] = [Hz]

[J] = [J s] x [1/s]
[J] = [J s] x [Hz]

DIJELJENJE BABE I ŽABE
Dijeljenja babe i žabe predstavlja definicija [1/s] odnosno dijeljenje broja 1 koji je misaoni proces s iznosom od 1 sekunde koja je dogovorna veličina o vremenu mjerenja nekog procesa.

Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI). Naziv potječe od podjele sata i stupnja na manje dijelove (lat. pars minuta secunda: drugi manji dio). Definicija je usvojena na 13. općoj konferenciji za utege i mjere 1967. i glasi: Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija-133 (133Cs) na temperaturi od 0 K.

ν - frekvencija zračenja [1/s]

[s] x [1/s] ≠ 1

Dimenzionalnom analizom jednadžbe pokazuje se da umnožak [s] * [1/s] nije broj 1 već da je iznos različit od broja 1 čime se nameće zaključak o pogrešnoj dimenzionalnoj definiciji formule.

UVOĐENJE CIKLUSA
Jedinica frekvencije zračenja [1/s] je pogrešno definirana no umjesto tog opisa treba da se vrati definicija ciklusa [cyc/s] ili [osc/s] ili [Δ/s]. Tako da frekvencija ponovno postaje ciklus u 1 sekundi. No kada se ponovno ciklus definira kao jedinica [Δ] onda se nameće problem da nedostaje još jedan [Δ] u dimenzionalnoj analizi Planckove formulacije.

ν - frekvencija zračenja [Δ/s]

[s] x [Δ/s] = [Δ]

Uvodi se ciklus kao nova fizička veličina jedinice [Δ]

Jedino što je ispravno u dimenzionalnoj analizi je da nakon skraćivanja sekundi preostane samo vrijednost za sam ciklus odnosno vrijednost delta [Δ]. Time se nameće dodatan problem prethodne definicije same Planckove konstante.

h - Planckova konstanta [J s]

Uvođenjem jedinice za ciklus [Δ] u dimenzionalnoj analizi kvantne formule dobija se potpuno druga slika o prirodi elementarnih energetskih transformacija. Originalna Planckova konstanta definira svoju jedinicu kao [J s] ili fizikalnu akciju.

BALANSIRANJE JEDNADŽBE
Da se balansira kvantna jednadžba u dimenzionalnoj formi potrebno je dopuniti jedinicu Planckove konstante kao [Js/Δ] odnosno Joule x sekunda po jednom ciklusu [Δ].

E = h x ν

gdje je:
E - energija zračenja [J]
h - Planckova konstanta [Js/Δ] = [J/Hz]
kvantna akcija [Js]
ν - frekvencija zračenja [Δ/s] = [Hz]

[J] = [Js/Δ] x [Δ/s] - uvođenje oznake za ciklus [Δ]
[Hz] = [Δ/s] - uvođenje skraćene oznake za frekvenciju [Hz]
[J] = [J/Hz] x [Hz] - skraćena dimenzionalna forma kvantne jednadžbe

Operacija [J] = [J/Hz] x [Hz] je besmisleni postupak i ne pokazuje što se stvarno dešava na kvantnom nivou stoga treba jednadžbu transformirati u snagu kvantnog procesa koji se odvija.

[J] = [Js/Δ] x [Δ/s]
[J/s] = [J/Δ] x [Δ/s]
[W] = [J/Δ] x [Δ/s]

Nova definicija kvantne formule stoga glasi:

P = hΔ x f
[W] = [J/Δ] x [Δ/s]

gdje je:
P - kvantna snaga [W]
hΔ - kvantna energija jednog ciklusa elektromagnetskog zračenja [J/Δ]
f - frekvencija zračenja [Δ/s] = [Hz]

hΔ = 6,626 x 10-34 [J/Δ]

KVANTNA SNAGA
Na kraju koja je razlika nastala uvođenjem ciklusa [Δ] u kvantnu definiciju? Iznos za Planckovu konstantu je ostao isti 6,626 x 10-34 no došlo je do promjene jedinice iz [Js] u [J/Δ] te je konstanta vezana uz snagu P koja se dobije zračenjem univerzuma. Pogreška je bila u definiciji Planckove konstante koja nije kvantna akcija [Js] već je riječ o energiji koja je potrebna da se zavrti jedan ciklus [J/Δ].

Stara definicija kvantne formule se odnosi na energiju E
E = h x ν
Energija [J] = Planckova konstanta [Js] x frekvencija [1/s]

Nova definicija kvantne formule se odnosi na snagu P
P = hΔ x f
Snaga [W] = Planckova konstanta [J/Δ] x frekvencija [Δ/s]

Slijedom svega navedenog zaključuje se da je najmanja energija koju univerzum može da izrači u 1 ciklusu iznosi hΔ = 6,626 x 10-34 [J/Δ] što je nevezano o frekvenciji na kojoj se taj ciklus dešava.

Frekvencija predstavlja duže i kraće trajanje ciklusa. Što je duže trajanje ciklusa to će se više energije dozračiti, a što je kraći ciklus i sama energija će biti manja. Nevezano koliko traje jedan ciklus energija jednog ciklusa je univerzalna i konstantna te iznosi hΔ = 6,626 x 10-34 [J/Δ]

A ŠTO S FOTONOM?
Slijedom svega navedenog postavlja se pitanje što je jedan foton? Pogledajmo definiciju fotona kao količine energije koju izvor izrači u periodu od 1 sekunde.

Stara definicija fotona

E = h x ν ili E = h x f
[J] = [Js] x [1/s]

Nova definicija fotona uključuje dodatno i vrijeme mjerenja u kvantnoj formuli da se definira energija dovedena sustavu.

E = hΔ x tm x f
[J] = [J/Δ] x [s] x [Δ/s]

Nova definicija fotona je oslobodila vrijeme mjerenja u kvantoj fizici dok je do sada vrijeme bilo vezano samo uz vrijeme od 1 sekunde te se sve promatralo kroz vrijeme od 1 sekunde. Ako je bilo milion oscilacija one se odnose na jednu sekundu te se dobiveni iznosi ne mogu ekstrapolirati na druge vremenske periode manje ili veće od jedne sekunde.

ZAVRŠNA RAZMATRANJA
Analizom pogrešaka u definiciji kvantne konstante zaključuje se da su potpuno pogrešna sva naša shvaćanja o fizičkoj i energetskoj realnosti koje smo imali do sada. Pogrešna definicija Kvantne konstante hΔ = 6,626 x 10-34 [J/Δ] se provlači kroz kvantnu teoriju više od 150 godina. Sve što se plasira kroz kontrolirane kanale komunikacije su narativi koji se temelje na odobrenim paradigmama te odobrenim objašnjenjima prirodnih pojava u tehnologiji i znanosti. Sve što se plasira ima uporište kako znanost definira i tumači shvaćanje realnosti. Primjenom novih spoznaja o kvantnoj fizici kreiraju se novi patenti i primjeri primjene na ubrzanom rastu kristala, povećanoj brzini kemijskih reakcija, ubrzanju rastu biljaka. Razvija se primjena elektromagnetskog zračenja na ubrzanje kemijskih reakcija.

Novom definicijom kvantnog procesa dodatno se nameće pitanje kakva je to energija i energetski paketići koji se odašilju cijelim spektrom elektromagnetskog zračenja? Nastavno na rad Nikole Tesle zaključuje se da je riječ o pozadinskom energetskom polju koje ima razne nazive od originalnog naziva Eter, Kvantnog polja pa do Energije nulte točke. Poremećaj u balansu eterskog energetskog polja stvara tok energije koja potom završi nazad u eterskom polju nakon niza energetskih transformacija. Energija je očuvana u ovom zatvorenom procesu eterskog polja dok mi u svojim tehnološkim procesima promatramo samo jedan manji dio energetskog toka. Ponekad zaključujemo da energija neobjašnjivo dolazi niotkuda kod uređaja koji se svrstavaju u grupu eterogeneratora te pokazuju višak generirane energije nakon energetske pobude koja stvara poremećaj u pozadinskom kvantom polju, eterskom polju ili polju nulte točke. Kako izazvati poremećaj u eterskom polju te generirani tok eterske energije iskoristiti za određen korisni rad kroz pojedini uređaj je pitanje razvoja novih alternativnih energijskih tehnologija budućnosti.  21. stoljeće će obilježiti obnovljive tehnologije zasnovane na akumuliranoj i dozračenoj sunčevoj energiji. 22. stoljeće mogle bi obilježiti eterske tehnologije zasnovane na korištenju energetskih eterskih tokova, a postojeće eterske tehnologije će još dugo ostati skrivene u crnim programima.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE:
Američka fizičarka Juliana Mortenson vodi stranicu na kojoj su objavljeni znanstveni radovi koji pobijaju koncept originalne Planckove konstante.

www.forgottenphysics.com

Dragan Novković na kanalu Istočnik objašnjava novo viđenje Planckove konstante te grešaka u originalnoj koncepciji kvantne formule.

www.youtube.com/watch?v=iqU9ht5Kmf0&ab_channel=ISTOČNIK

Pred elektroprivredama Zapadnog Balkana su brojni izazovi, a jedan od glavnih je kako provesti energetsku tranziciju koja zahtijeva postupno odustajanje od ugljena i prelazak na čišće izvore energije. Za neke, poput Elektroprivrede Sjeverne Makedonije (ESM), problem su i dotrajale termoelektrane i nedostatak ugljena, ali pametnim razmišljanjem menadžmenta, države i uz pomoć financijskih institucija ESM uzima prve uspješne korake u strateškoj transformaciji te prvi u regiji gradi solarne elektrane na napuštenim rudnicima ugljena. Početak koji obećava. Izgradnju solarnih elektrana na zatvorenim rudnicima ugljena kao jedno od rješenja energetske tranzicije ESM je započeo prije nekoliko godina. Uspjeh pilot projekta solarne elektrane Oslomej snage 10 megavata (MW) u istoimenom rudniku ugljena, koja je danas priključena na mrežu i nalazi se u fazi testiranja, pokrenuo je niz ulaganja od strane državna elektroprivreda, te nas je inspirirao da ovu elektroprivredu i ovaj model razvoja solarnih elektrana predstavimo u okviru serijala Šampioni energetske tranzicije Zapadnog Balkana. O ovom modelu transformacije elektroprivrede s ugljena na čiste izvore energije razgovarali smo s Viktorom Andonovom, savjetnikom premijera Sjeverne Makedonije, i Blagojem Gajdardziskim, direktorom kapitalnih investicija u Elektroprivrede Sjeverne Makedonije. Institucije iz kojih dolaze naši sugovornici glavni su akteri ovog šampionskog pothvata, značajnog ne samo za Sjevernu Makedoniju, već i za cijelu regiju.

Pravna podrška je temelj za ulazak elektroprivrede u dekarbonizaciju
Savjetnik premijera Andonov objasnio je da su planovi ulaganja u solarne elektrane u rudnicima ugljena započeli donošenjem Zakona o energetici 2018. godine. Ovim zakonom, koji je prema tadašnjim Andonovim riječima bio "prvi moderni zakon o energetici na Zapadnom Balkanu", uvedena je legislativa koja podržava i promiče ulaganja u obnovljive izvore energije. "Nakon toga, 2019. godine, Sjeverna Makedonija je usvojila Energetsku strategiju, a zajednički rad s elektroprivredom na pilot projektu Oslomej bio je pozitivan signal za investitore da dođu u zemlju i ulažu", objasnio je Andonov, dodajući da je cilj da je zakonodavni okvir za ulaganja u potpunosti usklađen s međunarodnom regulativom i Europskim zelenim planom. Andonov je istaknuo i da Sjevernoj Makedoniji godišnje nedostaje oko 30 posto električne energije, odnosno najmanje 2000 gigavat sati (GWh).

Potencijal za solarni razvoj u rudnicima ugljena je oko 500 MW
U ovom procesu zamjene toplinskih kapaciteta čišćim izvorima energije, ESM je dao prednost pri odabiru lokacija napuštenim rudnicima ugljena u vlasništvu tvrtke, gdje je zemljište degradirano i neupotrebljivo za druge namjene. "Energetska budućnost Republike Sjeverne Makedonije sada se može graditi na zemljištu koje se inače ne bi moglo koristiti za poljoprivredu", rekao je Blagoj Gardadžiski, direktor strateških ulaganja u ESM-u.

Glavni fokus u planiranju novih kapaciteta, prema njegovim riječima, je maksimalno iskorištenje neobradivih površina, kako u termoelektranama i rudnicima, tako i na zemljištu postojećih hidroelektrana. Riječ je uglavnom o lokacijama koje su u vlasništvu ESM-a. “ESM će u sljedećih nekoliko godina realizirati još nekoliko projekata u REK Oslomej i REK Bitola. Za većinu projekata tvrtka je već prošla procedure u Vladi, ministarstvima, dogovore s bankama oko financiranja, a za neke smo dobili i bespovratna sredstva“, objasnio je Gajdaržinski. Za projekte Oslomej 2 i Bitola 1 izrađene su studije izvodljivosti, kao i procjene utjecaja na okoliš. Imamo urbanističku suglasnost i odobren infrastrukturni projekt. Ti su projekti u završnoj fazi i očekuje se početak izgradnje. Izvođači radova za ova dva projekta bit će poznati sredinom iduće godine, što znači da će elektrane uskoro biti u funkciji“, rekao je Gajdardžiski.

REK Bitola ima potencijal za još 200 MW solarnih instalacija na drugom rudniku, tako da bi ukupni potencijal solarnog razvoja iza rudnika ugljena ove dvije termoelektrane bio oko 500 MW. Izgradnjom solarnih elektrana značajno će se povećati učešće obnovljivih izvora energije u energetskom sustavu Republike Sjeverne Makedonije, rekao je direktor ESM-a. “Sigurni smo da će potrebe za električnom energijom u budućnosti rasti. Napravit ćemo tranziciju tako da nećemo koristiti samo obnovljive izvore, nego ćemo u prijelaznom razdoblju koristiti i energiju plina za proizvodnju električne energije. Tako da će prijelaz s ugljena na potpuno obnovljive izvore energije biti preko plinskih elektrana, jer ih moramo imati da bismo imali stabilnost sustava“, rekao je Gajdardžiski. Dodao je da je u REK Bitola planirana izgradnja plinske elektrane snage 250 MW, jer je tamo plinovod već spreman.

Šest projekata na bivšim rudnicima ugljena
Ulaganja u napuštene rudnike ugljena primjeri su dobre prakse koji otvaraju perspektivu energetske tranzicije u Sjevernoj Makedoniji, ističe ESM, a dodajemo iu drugim zemljama Zapadnog Balkana s velikim udjelom ugljena u ukupnom energetskom miksu.

* Pilot projekt Oslomej 1 izgrađen je na površini od 19 hektara. Predviđena je prosječna godišnja proizvodnja električne energije od 17,6 gigavat-sati (GWh). Ukupna investicija iznosila je 8,7 milijuna eura, a bespovratna sredstva od 1,5 milijuna eura dodijelio je Western Balkans Investment Framework (WBIF) uz potporu EBRD-a.
* Oslomej 2 gradit će se na površini od 15 hektara, a planirana godišnja proizvodnja je oko 18 GWh. Projekt je financiran i uz potporu EBRD-a.
Oslomej 3 imat će snagu dva puta po 50 MW, a realizira se u javno-privatnom partnerstvu s tvrtkama iz Turske i Bugarske. Godišnja proizvodnja procijenjena je na dva puta po 80 GWh. Privatni partner pokriva investicijske i operativne troškove projekta, a nakon 35 godina elektrana će biti u potpunom vlasništvu ESM-a.
* Bitola 1 financirala je EBRD zajedno s elektranom Oslomej 2. Ova elektrana zauzimat će površinu od oko 40 hektara i bit će u vlasništvu ESM-a. Godišnja proizvodnja procijenjena je na 34 GWh. Oba su projekta, uz potporu EBRD-a, dobila investicijska bespovratna sredstva Europske unije preko WBIF-a u iznosu od 6,5 milijuna eura.
* Bitola 2 će imati kapacitet od 60 MW i prosječnu proizvodnju od 96 GWh. Elektrana će biti postavljena na površini od 110 hektara. Projekt će smanjiti emisiju CO2 za 67 milijuna tona godišnje. U tijeku je izrada studije izvedivosti i zaštite okoliša, sredstvima iz granta Njemačke razvojne banke (KfW).
* Bitola 3 će imati instaliranu snagu od 100 MW. Procijenjena proizvodnja je 160 GWh. Lokacija za elektranu nalazi se u blizini termoelektrane REK Bitola, na lokaciji dijela rudnika gdje su već završeni radovi na eksploataciji ugljena.

Potencijal za sve elektroenergetske tvrtke u regiji da provedu pravednu tranziciju
“Na zapadnom Balkanu postoji veliki broj napuštenih rudnika ugljena i svi oni imaju potencijal za izgradnju solarnih elektrana. Na primjeru pilot elektrane Oslomej pokazali smo da napušteni rudnici ugljena mogu dobiti novu vrijednost, ali i kako se pravedna tranzicija može provesti u stvarnosti“, tvrdi Andonov. Dio projekta Oslomej 2 uključuje prekvalifikaciju 450 zaposlenika, a do kraja prvog kvartala sljedeće godine trebala bi biti usvojena studija o procesima pravedne tranzicije. Savjetnik premijera napominje da će, iako je 10 MW mali kapacitet, ova investicija pridonijeti realizaciji još 110 MW u dvije do tri godine, a krajnji cilj je oko 1500 megavata solarnih elektrana u zemlji. Sve govori da proces nije rezerviran za Sjevernu Makedoniju, već je riječ o prijelaznom modelu koji se može primijeniti i u ostalim zemljama u regiji. Sve ugljene regije imaju slične probleme, ali i slične mogućnosti. Mnogo je korisnih elemenata koji se mogu primijeniti u svakoj elektroindustriji u regiji, a jasno je da su Makedonci spremni i voljni podijeliti svoja iskustva s drugima.
balkangreenenergynews.com

Njemački institut upravo je oborio rekord učinkovitosti solarnih ćelija s 32,5 posto. Tandem solarna ćelija koju su razvili istraživači u Helmholtz Zentrum Berlin (HZB) pretvorila je 32,5 posto upadnog sunčevog zračenja u električnu energiju, što je svjetski rekord. Postignuće je certificirala Europska solarna testna instalacija (ESTI) u Italiji, stoji u priopćenju sveučilišta. Kako potražnja za obnovljivom energijom raste, istraživači traže načine povećanja učinkovitosti solarnih ćelija. To omogućuje prikupljanje više energije s iste površine zemlje koja se koristi za proizvodnju energije. Postignut je značajan uspjeh kada su halid perovskiti korišteni za izradu solarnih ćelija. Međutim, perovskiti su skloni brzoj degeneraciji. Stoga istraživači sada rade na njihovoj izmjeni s drugim materijalima unutar solarne ćelije kako bi produžili njihov životni vijek. One su poznate kao tandem solarne ćelije i obećavaju da će biti komercijalno održive. Prema Uredu za energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju u SAD-u, perovskiti su povećali učinkovitost pretvorbe energije solarnih ćelija sa slabih tri posto u 2009. na preko 25 posto danas.

Novi svjetski rekord
Istraživači PV Competence Center (PVComB) i HySPRINT Innovation lab pri HZB-u radili su zajedno na razvoju tandemske solarne ćelije koja će oboriti svjetski rekord. Istraživači su pokrenuli napredni sastav perovskita i kombinirali ga s modifikacijom sučelja koja je pomogla u smanjenju rekombinacijskih gubitaka nositelja naboja. Učinci ove modifikacije detaljno su proučeni i zatim korišteni za dizajn tandem solarnih ćelija koje su također imale optička poboljšanja. Sve zajedno, poboljšanja napravljena u dizajnu solarne ćelije pomogla su joj da postigne učinkovitost pretvorbe energije od 32,5 posto, što je svjetski rekord.

Veliki pomaci u istraživanju sunčeve energije
Dok je rekord sam po sebi podvig, veći podvig je stopa napretka koju nedavno postižu istraživanja solarnih ćelija. Perovskitne solarne ćelije omogućile su značajan porast solarne učinkovitosti, ali istraživački instituti diljem svijeta pomiču granice onoga što se može postići. HZB je tek krajem 2021. godine oborio dosadašnji svjetski rekord u učinkovitosti pretvorbe energije solarne ćelije kada je ostvario pretvorbu od 29,8 posto. U ljeto 2022., Ecole Polytechnique Fédérale de Lausanne u Švicarskoj probila je granicu od 30 posto za pretvorbu energije kada je zabilježila učinkovitost od 31,3 . U rujnu su istraživači s Tehnološkog sveučilišta u Eindhovenu također objavili svoju inovaciju o dizajnu solarne ćelije perovskit-silicij s četiri terminala koja je također probila barijeru od 30 posto. S nedavnim postignućem, rekord se možda vraća HZB-u, ali istraživači na drugim institutima također pomiču granice onoga što je moguće sa solarnim ćelijama i obećavaju svjetliju, zeleniju budućnost za planet.
interestingengineering.com

Zbog ruske agresije na Ukrajinu Europska unija želi ubrzati prelazak na čiste i obnovljive izvore energije, te smanjiti ovisnost o ruskim energentima. U tome bi vrlo važnu ulogu trebao imati tzv. zeleni vodik, kao zamjena za fosilna goriva, osobito u transportu. No, do njegove primjene još je dalek put.

Hrvatska tvrtka DOK-ING razvija tehnologiju kojom se iz otpada proizvodi vodik, a koji se poslije može iskoristiti kao sirovina u građevinskoj industriji i poljoprivredi. To bi sigurno bio ugljično neutralan vodik, čak bi bio i negativan, jer mi zapravo imamo uštedu vodika na dvije strane - jedna na ulazu, druga na izlazu, rekla je Danica Maljković, direktorica DOK-ING-a i predsjednica Grupacije za vodik pri HGK.

Pomorski promet, kamioni, željeznice - svi bi se oni u budućnosti trebali koristiti vodikom. Svjesni ste toga da je vodik još uvijek prilično skupa tehnologija i da, bez sudjelovanja grantova u tome, teško ćemo mi to razviti. Isto kao prije 10-15 godina kad smo razgovarali o solarima i o vjetru, smatra državni tajnik za energetiku Ivo Milatić.

I zato je politička potpora na svim razinama ključna za zelenu tranziciju. Primjerice Zagreb bi mogao koristiti vodik za autobuse. Vlak od Zagreba do Rijeke, koji trenutno koristi dizelsko gorivo, mogao bi koristiti vodik. Kad imate jasno definirane projekte u kojima će se koristiti vodik, onda je i razvoj tehnologije mnogo lakši, ističe predsjednik Uprave Hydrogen Europe Jorgo Chatzimarkakis.

Odmak od ruskih energenata primorao je niz država na povratak na ekološki štetna fosilna goriva, poput ugljena. No, stručnjaci ističu da će to biti kratkog daha. Mi u ovom času moramo zadovoljiti potražnju za energijom. Međutim, nikad nije bilo više investicija u zelene izvore energije, nikad nisu bile strmije krivulje povećanja proizvodnje iz sunčane energije, iz vjetroelektrana bile zabilježene, ističe posebni savjetnik predsjednika Republike za energiju i klimu Julije Domac.

Slična poruka i iz HGK. Kao što je Covid ubrzao digitalnu transformaciju, tako će i ova ruska agresija ubrzati zelenu tranziciju, rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Europska unija želi do 2030. proizvoditi 10 milijuna tona vodika, gotovo dvostruko više nego što je bilo planirano prije ruske agresije. Isto toliko će i uvoziti. Dio nove energetske priče želi biti i Hrvatska, koja će na sjevernom Jadranu, zajedno sa Slovenijom i Italijom, pokrenuti projekt "Dolina vodika".
vijesti.hrt.hr

Europska unija i njezine vodeće članice, čije ekonomije polako, ali sigurno tonu u duboku i po svojim posljedicama i očekivanom vremenu trajanja nepredvidljivu krizu, preko međudržavne organizacije Unije za Mediteran pokušavaju ojačati svoj ekonomski i politički utjecaj u sjevernoj Africi. Godinama zapostavljana, ali ipak održavana u životu u okviru agende ekonomske i socijalne integracije Europske unije i regije Bliskog istoka i sjeverne Afrike (Middle East and North Africa – ili skraćeno MENA), organizacija Unija za Mediteran pokušava se iz zombija pretvoriti u živi politički i poglavito ekonomski organizam. Europskoj uniji sada je više nego ikada potrebna sjeverna Afrika kao izvor energenata i smjer dobave energenata prema Europi.

Otvaranjem rata u Europi ruskom agresijom na Ukrajinu i sankcijskim odgovorom Zapada prema Rusiji prekinuti su ne samo dotadašnji dobavni pravci jeftinih energenata za potrebe Europske unije iz Rusije, nego se ratom u istočnoj Europi praktički gotovo potpuno zatvara i tradicionalni smjer projekcije geoekonomskih interesa najmoćnijih članica EU-a prema istoku. Ratni plamen, naime, zaustavlja ili otežava bilo kakvu trgovinu i investicije europskih sila ne samo u Rusiji nego i na prostorima središnje Azije. Usporedno, nastavkom sve žešćeg sučeljavanja SAD-a i Zapada s Kinom, htjela to europska politička i gospodarska elita ili ne, postupno se zatvaraju i europske ekonomske opcije u Kini, a trgovina zbog nametnutih geopolitičkih barijera atrofira. Plasman ekonomskih interesa Europske unije u ostatku Indo-pacifičke regije ne može nadoknaditi gubitak pozicija u Kini između ostaloga i zbog snage azijskih konkurenata, prije svih Japana. Europskoj uniji praktički preostaje samo geoekonomski pravac prema ključnom političkom i vojnom savezniku, SAD-u. No i na tom terenu sve su veći problemi.

Sunce i vjetar
Washington pokrenutim državnim poticajima svojim tvrtkama i stranim poslovnim subjektima koji djeluju na teritoriju SAD-a potiče preseljenje proizvodnje i kapitala iz Europe u SAD. Amerika se tako reindustrijalizira, a Europa deindustrijalizira. Usporedno se Washington u okolnostima prekida dotoka energenata, prije svega plina iz Rusije prema Europi, nametnuo u ovom trenutku kao ključni europski plinski dobavljač, ali je cijena koju EU plaća za američki LNG tri do četiri puta viša od cijene koju je ranije plaćala.

Europskoj uniji preostala je jedina, relativno sigurna karta koja obećava i moguću brzu energetsku i ekonomsku dobit, a to je regija Bliskog istoka i sjeverne Afrike (MENA). Ona za Europsku uniju može osigurati povoljnije uvjete nabave energenata, prije svega plina, ali i slobodnog, građevinski neizgrađenog prostora za instaliranje postrojenja za proizvodnju zelene energije korištenjem sunca i vjetra, kao postrojenja za proizvodnju zelenog vodika. Veliku zelenu tranziciju energetike i gospodarstva u cjelini vodeće elite europskih sila i EU-a vide kao izlaz iz energetske slijepe ulice u kojoj su se našli.

Bilo to i u kojem vremenskom okviru ostvarivo ili ne, Europska unija treba resurse MENA-e i stoga u toj regiji, poglavito na prostorima sjeverne Afrike, mora osigurati svoj utjecaj. Posljedično, mehanizam plasmana utjecaja europskih sila na tom prostoru kroz međudržavnu instituciju Unija za Mediteran dobiva na važnosti. Tim prije što se utjecaj, sasvim je očito, ne uspijeva u dovoljnoj mjeri realizirati kroz Arapsku ligu, koja se, između ostalog odbila opredijeliti za potporu bilo kojoj zaraćenoj strani u ratu u Ukrajini. Unija za Mediteran, stoga, kao međudržavna organizacija država Europe i sjeverne Afrike u izvjesnoj mjeri služi kao instrument zaobilaženja utjecaja Arapske lige u odnosima država sjeverne Afrike s Europskom unijom.

Na posljednjem Regionalnom forumu Unije za Mediteran, održanom u Barceloni 24. studenoga, na kojem su sudjelovale 43 države i za sastanke te organizacije rekordni broj od 17 ministara vanjskih poslova, naglasak je, prema agencijskim izvješćima, stavljen na posljedice rasta cijena hrane koja pogađa države sjeverne Afrike i teške socijalne prilike u tim državama. “Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana su uvoznici osnovnih prehrambenih namirnica, poglavito žitarica. Neke su 90-postotno ovisne o njihovu uvozu”, upozorio je na sastanku u Barceloni Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran.

Veliki rizik
“Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana, što utječe i na rezultate izbora”, napominje Kamel. Osim toga, na sastanku Unije za Mediteran upozoreno je i kako bi klimatske promjene mogle podići razinu mora, a ona nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta i time izazvati dodatne probleme.

Ipak, nakon tirada o rastu razine mora, na koji države sjeverne Afrike po svemu realnom nemaju niti mogu imati ikakva utjecaja, i analize porasta cijene hrane, koje su također izazvane zbivanjima izvan te regije na koje također regionalne države sjevera Afrike nemaju gotovo nikakav utjecaj, glavni tajnik Unije za Mediteran ipak je prozborio o jedinom pitanju koje zapravo zanima Europsku uniju. “Kada je riječ o energiji, Jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom pa bi mogao opskrbljivati energijom cijelu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi, situacija je kompliciranija”, dodao je glavni tajnik Nasser Kamel. Tako je ključno pitanje zbog kojega Unija za Mediteran postaje ponovno važna i živahna praktički prikrio pitanjem učinkovitosti regionalne poljoprivredne proizvodnje.

Posve je jasno da dosadašnje životarenje i najave oživljavanja Unije za Mediteran imaju u pozadini energetske i ekonomske potrebe Europske unije, a ne brigu za bolji život tamošnjeg stanovništva. Velika zelena transformacija Europske unije i strategija za uvođenje vodika kao temeljnog goriva, koje u Europskoj uniji treba do 2050. zamijeniti goriva koja se danas koriste, neprovedivi su bez korištenja resursa Afrike i poglavito Sjeverne Afrike. Jednostavno rečeno, bez Afrike i njezinih energetskih i prostornih potencijala, prije svega energije sunca i vjetra sjeverne Afrike i južnog Sredozemlja, nema nove zelene Europske unije.

Doktrina uništenja
Ta činjenica europsku zelenu politiku podiže na razinu geopolitičke doktrine i čimbenika europske vanjske politike jer je njezin preduvjet politička, gospodarska i konačno fizička kontrola Afrike i regije MENA (Bliski istok i sjeverna Afrika) na bilo koji način. Već danas je u analizama think-tankova i lobističkih klubova koji kreiraju europsku politiku široko prisutna skraćenica EUMENA (Europa, Bliski istok i sjeverna Afrika), kojom se naglašava postojanje agende geoekonomske i geopolitičke integracije tih prostora s Europom. Energetska politika i europski zeleni plan jedan su od ključnih razloga tih integracijskih procesa. Nekadašnje zle slutnje legendarne talijanske novinarke Oriane Fallaci o planovima europske elite usmjerenima na stvaranje tzv. Eurabije, kako ju je ona nazvala, dugo proglašavane teorijom zavjere, sada, čini se, postaju stvarnost.

Politika EU-a planira koristiti energiju sunca i vjetra sjeverne Afrike za proizvodnju zelene električne energije, kojom bi se pak elektrolizom vode proizvodio tzv. zeleni vodik, vodik dobiven potpuno iz obnovljivih izvora energije. Za razliku od njega, tzv. sivi i plavi vodik koji se proizvode preradom ugljikovodika nisu ekološki čista goriva. Zeleni vodik proizveden uz pomoć električne energije dobivene iz energije vjetra i sunca elektrolizom vode jedini zadovoljava uvjete nove europske zelene politike.

No kako ta ista sjeverna Afrika oskudijeva vodnim resursima, to se logički nameće pitanje – odakle voda za proizvodnju zelenog vodika. U svim objavljenim planova razvoja zelene ekonomije Europe uz pomoć potencijala Sjeverne Afrike to pitanje se gotovo prešućuje pa je potpuno izvjesno da se u sklopu europske zelene politike u tu svrhu namjerava koristiti ni manje ni više nego – Sredozemno more. Da je tomu tako, svjedoči i studija Brookings Institution od 24. lipnja 2014. pod naslovom: “Is water scarcity dampening growth prospects in the Middle East and North Africa?” prema kojoj područje MENA-e izrazito oskudijeva vodom. Ono je veličine oko 10,2 posto svjetske površine, ali ta regija prima samo 2,1 posto prosječne svjetske godišnje količine oborina.

Ekstrakcija vodika
Nadalje, regija sadrži samo 0,3 posto godišnjih obnovljivih izvora u svijetu. Odakle onda voda potrebna za elektrolizu u cilju ekstrakcije vodika pomoću električne energije dobivene iz obnovljivih izvora sunca i vjetra te regije ako vode očito nema dovoljno ni za potrebe stanovništva? Odgovor se sam nameće – iz Sredozemnog mora.

Potpuno je izvjesno da se u sklopu europske zelene politike namjerava za proizvodnju ekološki čistog zelenog vodika iskorištavati i danas već ugroženi ekosustav Sredozemnog mora. On nije puka voda, kako ga očito zamišljaju kreatori zelene politike, nego je more zapravo živi organizam, prirodna zajednica živih organizama na jedinstvenom staništu. Već sada se taj ekosustav koristi kroz procese desalinizacije za proizvodnju pitke vode, no to je sasvim opravdana uporaba morske vode u cilju zadovoljavanja osnovnih životnih potreba ljudi. Proizvodnja zelene energije u obliku zelenih molekula vodika iz morskog ekosustava u mjeri kojoj se to planira –čista je perverzija i devastacija okoliša.

Nažalost, očito je pravi plan izgradnja velikog broja postrojenja za proizvodnju zelenog vodika elektrolizom morske vode na priobalju sjeverne Afrike. Na namjeru korištenja područja sjeverne Afrike i Bliskog istoka za potrebe proizvodnje zelenog vodika iz vode jasno ukazuje studija “Dii Desert Energy” (Desertec Industrial Initiative – Dii) iz studenoga 2019. pod nazivom “A North Africa – Europe Hydrogen Manifesto“. U studiji se izričito navodi: “Kada Europa i sjeverna Afrika razviju zajedničko vodikovo gospodarstvo, koristi će imati i sjeverna Afrika i Europa. Poput prirodnog plina, vodik se može uvoziti iz sjeverne Afrike plinovodima, što je jeftinije od brodskog transporta. Zahvaljujući uvozu vodika iz sjeverne Afrike, Europa bi mogla ostvariti održiv energetski sustav”.

Obnovljiva energija
“Nadalje, zajednički europski i sjevernoafrički pristup obnovljivoj energiji i vodiku stvorio bi gospodarski razvoj koji bi osigurao socijalnu stabilnost u sjevernoafričkim zemljama potencijalno smanjujući broj imigranata iz te regije u Europu.” Posebno se naglašava da je cilj proizvodnja zelenoga vodika iz vode, pa se navodi: “Zeleni vodik proizveden iz obnovljive električne energije i vode igrat će presudnu ulogu u našoj budućoj dekarboniziranoj ekonomiji”.

Studija ukazuje i na prave razloge usmjerenosti prema proizvodnji zelene energije izvan Europe. Izričito se navodi: “Zbog ograničenog prostora i gustoće stanovništva Europa neće moći proizvesti svu obnovljivu energiju u Europi. Stoga se predmnijeva da će velik dio vodika biti uvezen. Iako uvoz vodika može doći iz mnogih dijelova svijeta s dobrim izvorima sunca i vjetra, primarna mogućnost je uvoz iz sjeverne Afrike. Već danas, prema OPEC-u i EIA-i, 13 posto prirodnog plina i 10 posto nafte koja se koristi u Europi potječe iz sjeverne Afrike, a 60 posto izvoza nafte iz sjeverne Afrike i 80 posto izvoza plina otprema se u Europu”.

Nadalje, u studiji se navodi: “Resursi u sjevernoj Africi su ogromni. Samo osam posto pustinje Sahara prekrivene solarnim pločama potrebno je za proizvodnju 155.000 TWh, ukupne količine energije potrebne svijetu… Pustinja Sahara je najsunčanije područje u cijelome svijetu tijekom cijele godine. To je veliko područje (više od tri milijuna četvornih kilometara) koje u prosjeku prima 3600 sunčanih sati godišnje, a na nekim područjima i 4000 sati. To znači da razina dozračene sunčeve energije dostiže 2500 do 3000 KWh po četvornom metru godišnje”.

U vezi s energijom vjetra studija Dii kazuje: “Također, pustinja Sahara jedno je od najvjetrovitijih područja na svijetu. Prosječne godišnje brzine vjetra na razini tla prelaze 5 metara u sekundi u većem dijelu pustinje, a u zapadnim priobalnim regijama dosežu brzine i od 8-9 m/s. Brzine vjetra povećavaju se s porastom visine, a saharski vjetrovi prilično su stabilni tijekom cijele godine.”

Ogromni potencijali
“Analizirajući potencijale sjeverne Afrike, Dii zaključuje da se solarna postrojenja velikih razmjera i postrojenja za proizvodnju električne energije iz vjetra u zemljama sjeverne Afrike mogu realizirati s mnogo nižim troškovima nego u Europi pa očekuje da će se troškovi proizvodnje električne energije iz izvora sunca i vjetra u sjevernoj Africi spustiti na 1 $ct/kWh do 2030.

Studija Dii zaključuje: “Očekuje se da će Europa nastaviti uvoziti energiju i u budućem sustavu obnovljivih izvora energije. Međutim, uz fosilna goriva Europa će s vremenom uvoziti energiju u obliku zelenih molekula. Zajednička vodikova strategija između Europe i sjeverne Afrike pomoći će izgradnji europskog energetskog sustava koji će se temeljiti na 50 posto obnovljive električne energije i 50 posto zelenog vodika do 2050. Taj zeleni vodik sačinjavat će onaj proizveden u Europi i onaj iz uvoza, posebno iz sjeverne Afrike. Vodik proizveden u sjevernoj Africi bit će koristan i za Europu i za sjevernu Afriku”.

Institucija Unije za Mediteran, htjela europska politika to priznati ili ne, sastavni je dio takvih agendi i strategije energetskog iskorištavanja resursa Afrike i u konačnici gospodarske i političke integracije Europe i regije MENA-e u jedinstvenu geopolitičku i geoekonomsku cjelinu. Navedena agenda, kao uostalom i Unija za Mediteran, nakon propasti revolucija tzv. arapskog proljeća i debakla američkih i europskih vojnih intervencija u MENA-i djelovala je potiho, a sada je očito ponovno nastupilo vrijeme kada se može otvoreno nastaviti realizirati. Unija za Mediteran u svojoj primarno geoekonomskoj funkciji učinkovit je instrument provedbe strategije integracije i posljedično jačanja i osiguranja utjecaja europskih sila na prostorima MENA-e. No proces integracije već je po svojoj prirodi interaktivan i djeluje na obje strane. S europske strane prema MENA-i putuje kapital i politički utjecaj, a s afričke prema Europi putuju migranti i potencijalna radna snaga.

Da je tomu tako, svjedoči i agencijska vijest o sastanku dužnosnika ministarstava vanjskih poslova iz 42 zemlje članice Unije za Mediteran održanom u Barceloni 21. listopada prošle godine, gdje su razgovarali o uključivanju izbjeglica u obrazovni sustav zemalja primateljica. U središtu razgovora, održanih djelomično u sjedištu Unije za Mediteran, a djelomično videovezom, bio je projekt u sklopu kojeg će 300, uglavnom sirijskih izbjeglica, dobiti stipendije za pohađanje fakulteta. Ako i nisu bili inženjeri kada su upali na tlo Europske unije, zahvaljujući Uniji za Mediteran to će postati.

Industrijski konzorcij podržava i Greta Thunberg
Industrijski konzorcij Dii (Desertec Industrial Initiative) koji je stvorio i obznanio navedenu studiju razvijen je na temelju Desertec inicijative i zaklade koju je osnovala organizacija Trans-Mediterranean Renewable Energy Cooperation ili skraćeno TREC. Cilj TREC-a, Deserteca i industrijske inicijative Dii koja je iz njega proizašla je promicanje tehnološkog, ekonomskog i političkog okvira za razvoj proizvodnje zelene energije u pustinji sjeverne Afrike. Tvrtke i banke osnivači inicijative Dii svojim djelovanjem fokusirani su na proizvodnju čiste energije na području MENA-e (Bliski istok i sjeverna Afrika).

TREC iz kojeg je proizišao i Desertec i industrijski kompleks Dii osnovao je nitko drugi doli famozni Rimski klub 2003. godine zajedno sa National Energy Research Center Jordan. Rimski klub, kao svojevrsni think-tank, poznat je po knjizi koju su 1972. godine u njegovo ime objavili Jay Forrester i Dennis Meadows pod naslovom “The Limits to Growth” (“Granice rasta”).

Autori konstatiraju stanje ograničenih prirodnih resursa u svijetu i istodobnog nekontroliranog rasta stanovništva usporedno sa zahtjevima za brzim gospodarskim razvojem. Prema njima, riječ je o nespojivim procesima, a rješenje su našli u smanjenju populacije stanovništva svijeta. Prema tom zloslutnom manifestu, to se može postići samo prenošenjem vlasti s izabranih političara na tehnokratske strukture. Kombiniralo se čak i s prijedlozima o novčanom nagrađivanju ženske populacije koja ne bi rađala. Rimski klub u brizi za Europu osnovao je 1993. Vijeće za budućnost Europe, a 2014. službenim priopćenjem podržao je djelovanje ekološke aktivistkinje Grete Thunberg.

Nakon Gadafijeve smrti nastalo je rasulo
Europska zelena politika ovisi o afričkim političkim prilikama i o tome tko kontrolira MENA-u i cijelu Afriku, a uvođenje pojma EUMENA jasno ukazuje na ambicije EU-a u tom smjeru. Potreba europskog nadzora nad tim prostorima otvara vrata žestokom nadmetanju regionalnih i globalnih sila te novim krizama, pa i ratovima za sunce i vjetar južnog Sredozemlja. Naizgled kaotična zbivanja u Libiji, gdje su se praktički umiješali svi koji drže do sebe, od Italije, Njemačke, Francuske do SAD-a, Turske i Rusije odvijaju se upravo u tom okviru. Ratno nadmetanje na libijskim prostorima ne vodi se samo radi osiguranja izvorišta nafte i plina za Europu nego i za buduće izvore energenata, sunce i vjetar i sam prostor koji je dovoljno velik da prihvati masivna postrojenja za proizvodnju zelene energije i tzv. zelenih molekula, odnosno zelenog vodika kao novog goriva.
www.dnevno.hr

Austrija ima prvi energetski neutralan hotel u svijetu, a tim putem ide i Hrvatska. Održivost koja uključuje zelenu i digitalnu transformaciju jedini je trend u turizmu koji traje već godinama, a pandemija uzrokovana koronavirusom sve je ubrzala te potaknula kreativnost, inovacije i projekte u brojnim turističkim zemljama svijeta. Za implementaciju održivog turizma odlučno se opredijelila i Hrvatska koja je ove godine dobila i prvu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Riječ je o krovnom dokumentu koji u prvi plan stavlja održivost, ekonomsku, ekološku i socijalnu, a koji bi trebao odrediti smjer razvoja domaćeg turizma u nadolazećem razdoblju te čvrsto postaviti temelje dugoročnom ekonomskom uspjehu. Krajem prošloga tjedna Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine usvojena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, a ono što slijedi je njezina provedba u sklopu koje će se održivi projekti u privatnom i javnom sektoru financirati u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira.

Investiranje u održivost postaje sve važnije u razvoju turizma jer su takve investicije ključne za konkurentnost, no vrlo brzo održivi će turizam jednostavno postati standard koji će biti preduvjet za ostvarivanje bilo kakvog turističkog rezultata – rečeno je na panel razgovoru koji je u Beču organizirala Hrvatska udruga turizma (HUT) u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ).

Okupivši austrijske predstavnike hotelijera, članove Austrijske nacionalne turističke zajednice i njihova ministarstva zaduženog za turizam, cilj je bio predstaviti konkretna iskustva održivog turizma i primjere njegova razvoja u susjednoj Austriji koja krupnim koracima ide u smjeru održivog turizma te si je strateški zacrtala steći prepoznatljivost u tom području i postati najodrživijom destinacijom svijeta.

Dugoročni razvoj

Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, ovom je prilikom kazao kako moramo biti svjesni da je održivost, u svim svojim segmentima i benefitima, od društveno-odgovornog poslovanja, očuvanja okoliša pa sve do financijske održivosti, važan čimbenik naše budućnosti bez čega neće biti dugoročnog razvoja turizma.

Međutim, ono što je sigurno jest da ta održivost nije jeftina. Izvrsno je što u Hrvatskoj prvi put na raspolaganju imamo značajna sredstva za poticanje investicija vezanih uz okolišnu održivost i digitalnu tranziciju te će hotelijerima i cijelom turističkom sektoru dobro doći potpore koje će moći ostvariti putem natječaja financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekao je Zenzerović. Dodao je da je to samo početak jednog dugog i važnog procesa za cijelu našu industriju jer održivost, promjene načina i modela rada koji uključuju i zeleno i digitalno, zahtijevaju neprestana ulaganja kako bi se držao korak s konkurencijom.

Trend prema održivosti nije od jučer te su pojedini hotelijeri i kompanije u Hrvatskoj već učinili kvalitetne i dobre iskorake, govori Zenzerović. Prema procjeni oko deset posto hotela već imaju razne potvrde i ekološke certifikate.

Ipak, još uvijek nam preostaje veliki prostor za napredak, ne samo u hotelijerstvu, već cjelokupnom turističkom sektoru koji će se morati prilagođavati konceptu održivosti, a za postizanje nužne razine u što kraćem vremenu, definitivno će biti potrebna suradnja i podrška javnog i privatnog sektora, smatra Zenzerović.

Europski turizam mora biti održiv da bi preživio. U Aziji i Americi ta se transformacija neće dogoditi, ali mi to možemo i moramo učiniti. Međutim, važno je stvoriti preduvjete za transformaciju u smjeru održivog turizma jer ta transformacija nije jeftina. Održivi proizvodi su skuplji, primjerice organska hrana je otprilike 30 posto skuplja od standardne, no potencijal koji održivi razvoj otvara je ogroman i nitko u sektoru si ne bi smio priuštiti da ne krene u tom smjeru, poručila je na panel raspravi Michaela Reitterer, donedavna predsjednica Udruge austrijskih hotela te vlasnica i direktorica boutique hotela Stadthalle u Beču, prvog energetski neutralnog hotela na svijetu i prvog hotela koji je potpuno posvećen ispunjavanju 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Prednost takvog načina razvoja ponude svakako je privlačenje gostiju koji danas sve više prepoznaju zanimljive priče koje kreiraju održivi turistički projekti i spremni su ih podržati kroz nešto višu cijenu, ali i bolje privlačenje radne snage, s obzirom na to da zaposlenici u izboru svog radnog mjesta sve više vrednuju poslodavce koji su fokusirani na održivost, smatra Reitterer.

Naime, u cijeloj transformaciji prema održivosti, koju pokreće digitalna tehnologija i zelena tranzicija, važno je da projekti budu ekonomski dugoročno isplativi jer je potrebno osigurati značajna sredstva za kontinuirano investiranje u transformaciju.

Poticajno okruženje
Austrijski turistički stručnjaci okupljeni u panel raspravi stoga su naglasili da je za uspješnu transformaciju potreban i treći temelj, a riječ je o osiguravanju poticajnog okruženja za investitore u održive projekte od strane lokalnih i nacionalnih vlasti.

Svijest o nužnosti ubrzanja održivog turizma sazrela je upravo u pandemiji koja je pokazala veliku ranjivost turizma, a velike investicije u održivost austrijski turistički sektor zabilježio je u 2021. godini. Naime, Austrija je 2021. godine turističkom sektoru otvorila poseban program poticanja investicija, i to posebno u održive projekte. Svakom investitoru u turizam ponuđena je državna subvencija u iznosu od 7 posto ukupne vrijednosti investicije, dok je za održive projekte u turizmu ta subvencija udvostručena na 14 posto.

Poticaji su očigledno zabilježili pozitivne promjene jer Austrija u nadolazećoj godini mijenja kompletan sustav poticaja u turizmu te najveći naglasak stavlja na podršku implementacije mjera održivosti. Potvrdila je to državna tajnica zadužena za turizam u Ministarstvu rada i gospodarstva Susanne Kraus-Winkler koja je istaknula da su upravo pred finalizacijom novog sustava poticanja investicija u turizam čija će poveznica kroz različite programe biti upravo održivost. Sustav poticanja na snagu će stupiti u prvom kvartalu 2023. godine, a glavni cilj im je ekološki, ekonomski ili društveno osnažiti održivost turističke industrije.

Programi će biti financirani isključivo nacionalnim izvorima u godišnjem iznosu od 24,5 milijuna eura, a poticat će se investicije povećanja energetske efikasnosti postojećih objekata, nabave energetski učinkovite opreme, stimulirat će se jačanje kapitalne baze turističkih kompanija kao i dodatne projekte usmjerene jačanju malih i srednjih obiteljskih hotela. S obzirom na to da je manjak stručne snage u Austriji jedan od ključnih problema u sektoru, poticat će se i investicije povećanja kvalitete života i smještaja zaposlenika, istaknula je Kraus – Winkler.

Austrija trenutno ima više od 54 posto stranaca u ukupnom broju zaposlenih u turizmu, a taj postotak neprestano raste. Kako bi privukli kvalitetnu radnu snagu u sektor, Kraus – Winkler naglasila je da se sve više govori o tome da se država i lokalne vlasti uključe u poticanje projekata poput izgradnje rezidencijalnih projekata za zaposlenike u turizmu i raznih popratnih objekata kao što su vrtići i slično. Također, naglašava da je i zbog energetske krize, ali i zbog nedostatka radne snage svima jasno da ćemo uskoro morati u potpunosti promijeniti način razmišljanja u turizmu i načinima na koji možemo potaknuti održivi turizam.

Puni oporavak
Kao i u svim turističkim zemljama, u razdoblju pandemije austrijski turistički sektor ozbiljno je patio, a turistički dolasci i noćenja su pali u 2020., ali i 2021. godini koja je završila s 52 posto manje dolazaka i gotovo 48 posto manje noćenja turista u odnosu na 2019. godinu. Kako je istaknuo Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji, puni oporavak turizma Austrija očekuje ove godine jer, iako su rujan zaključili s 14 posto minusa u dolascima i 11 posto minusa u noćenjima u odnosu na 2019. godinu, prema aktualnim anketama i dalje su među top tri najpoželjnije destinacije za zimski odmor na ključnim europskim tržištima.

Netom prije pandemije Austrija je donijela master plan za turizam u kojem smo razvili strategiju održivosti te postavili cilj da želimo postati najodrživija turistička destinacija na svijetu. Održivost je trenutno ključna konkurentna prednost i smjer kojem teže mnoge turističke zemlje i dobro je što na različitim ljestvicama održivosti stojimo vrlo dobro. Ipak, svake godine vidimo da konkurencija sve više investira, što znači da moramo biti sve brži i uporniji u tranziciji, izjavila je Katrin Erben, voditeljica održivosti u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici. Prema njezinim riječima, održivi turizam treba iskoristiti resurse okoliša na najbolji mogući način te pritom poštovati društveno-kulturnu autentičnost lokalnih destinacija, kao i osigurati dugoročnu ekonomsku održivost i pravedno raspodijeljene socioekonomske koristi.

Da bi bio konkurentan, turizam se mora prilagoditi konceptu održivosti, a održivu izvrsnost treba proširiti na sve razine turističke ponude. Na putu prema održivim projektima važno je turističkoj industriji pružiti potrebnu podršku te je u svemu ključna dobra komunikacija konkretnih prednosti i potencijala projekata koji se realiziraju, kao i omogućavanje transfera znanja i najboljih praksi među sektorom i suradnjom u razmjeni važnih podataka, istaknula je Erben.

U tom smislu, u smjeru prema održivosti važna će biti digitalizacija i primjena digitalne tehnologije u turizmu. Reinhard Lanner, konzultant za digitalne tehnologije i nekadašnji direktor za digitalne projekte u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici te ujedno i posljednji panelist bečke panel rasprave o održivosti naveo je zanimljive primjere digitalne transformacije u turizmu.

Između ostaloga, spomenuo je Mađarsku koja je povezala sustave rezervacija i fiskalizacije s naprednom tehnologijom umjetne inteligencije zbog kojih turistički stručnjaci mogu predvidjeti kolika je vjerojatnost da će neki gost koji je rezervirao smještaj zaista doći i koliko će potrošiti u destinaciji. Na temelju tih podataka mogu kreirati svoju ponudu, usmjeravati promotivne kampanje i slično.

Ljudi danas sve više na svom odmoru traže iskustva, posebna iskustva koja će im pružiti doživljaj i pomoći da se i sami transformiraju. Da bismo im to ponudili, moramo u potpunosti promijeniti upravljanje turizmom u destinaciji te istražiti načine kako im putem tehnologije omogućiti da se uključe u razvoj destinacije, ali i način kako prikupiti povratne informacije pomoću kojih je moguće kreirati ponudu. Destinacijski menadžment mora postati umjetnost interakcije, potrebno je digitalno povezati podatkovnu mrežu u destinacijama i gostu omogućiti informacije i raznovrsnost ponude u realnom vremenu, mišljenje je Reinharda Lannera.

Advent u Beču
Austrija koja je u pandemiji doživjela veliki pad turističkog prometa trenutno se priprema za ovogodišnju zimsku turističku sezonu, a nakon dviju pandemijskih godina svi s nestrpljenjem očekuju čuveni bečki advent te skijališnu sezonu.

Kako stvari stoje, Austrija će do kraja godine sustići rezultate iz referentne 2019. godine. Doprinos tomu svakako će dati Advent u Beču za koji se austrijska metropola intenzivno priprema, ali i zimska sezona u kojoj će austrijska skijališta, prvi put nakon pandemije, biti potpuno otvorena za domaće i strane turiste. Na temelju istraživanja i analiza koje je napravila njihova nacionalna turistička organizacija i ministarstvo turizma, pokazalo se da želja i volja za putovanjem i zimskim odmorom itekako postoji te, ako se situacija s energetskom krizom ne pogorša, prognozira se da će austrijski turizam s rezultatima doći na razinu iz 2019. godine te godinu zaključiti s vrlo uspješnom zimskom turističkom sezonom, istaknuo je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji.

Austrijski prvi energetski neutralni hotel na svijetu
Austrija, osim što ima strateški cilj postati najodrživija turistička destinacija na svijetu, pohvaliti se može i prvim energetski neutralnim hotelom na svijetu.

Boutique hotel Stadthalle u Beču putem dizalice topline i korištenja kišnice, fotonaponske tehnologije i solarnih panela proizvede onoliko energije koliko i potroši. Kako bi dostigao potpunu održivost, bilo je potrebno puno ulaganja, vremena i kreativnosti, a vlasnica hotela Michaela Reitterer, jedna od europskih predvodnica u održivosti i društveno-odgovornom poslovanju, današnje trendove u zelenom turizmu počela je graditi prije više od dvadeset godina kada je na pročelje hotela pričvrstila prvi solarni sustav

Danas u hotelu iz obnovljivih izvora proizvodimo svu energiju koja nam je potrebna, a vodu koju koristi dizalica topline koristimo i za ispiranje u toaletima. U objektu imamo 80 soba, od kojih je 17 u posvećeno promociji UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG), čime se trudimo utjecati i na svijest naših gostiju. U naš svakodnevni rad trudimo se uključiti navedenih 17 ciljeva za održivi razvoj i u tome smo iz dana u dan sve bolji, kazala je Reitterer.

Uz korištenje obnovljivih izvora energije, pročelje hotela Stadthalle obraslo je bršljanom i biljkama penjačicama koje, osim što su ugodne oku, služe kao prirodna klima te održavaju optimalnu temperaturu u objektu i štede energiju. Također, u sobama ovog zelenog hotela namještaj je proizveden od recikliranog materijala i starih predmeta, u hotelu se sortira i reciklira 100 posto otpada, dok se u pripremi obroka koristi se organski proizvedena hrana.

Tako organska kava »Sail Shipped Coffee« iz Hondurasa pristiže jedrenjacima koji nemaju ekološki otisak, a med za goste pristiže iz vlastitih košnica koje su smještene u vrtu na krovu objekta gdje je posađena lavanda. Osim što svojim načinom rada i uređenjem hotel promovira održivost, na pozitivne promjene pokušavaju privući i vlastite goste koje nagrađuju »zelenim bonusom« i popustom od 10 posto ako su do hotela pristigli javnim prijevozom ili vlakom umjesto automobilom.
www.zadarskilist.hr

Tesla, koja se bavi proizvodnjom električnih vozila, jučer je predstavila svoj prvi kamion na baterije semi (kamion poluprikolica), otprilike tri godine kasnije nego što je prvotno najavljeno. Poduzetnik Elon Musk prezentirao je semi na događaju u Nevadi. "Izgleda kao da je došao iz budućnosti", rekao je Musk, a prenosi DW.

"Ako ste vozač kamiona i želite najopakiji kamion na cesti, to je to"
Musk, koji se pojavio na pozornici na događaju u Teslinoj tvornici u Nevadi, rekao je da će kamion za duge relacije na baterijski pogon smanjiti emisije štetnih plinova na autocesti i nadmašiti postojeće dizelske modele u pogledu snage i sigurnosti. "Ako ste vozač kamiona i želite najopakiji kamion na cesti, to je to", rekao je Musk ističući da je prošlo pet godina otkako je Tesla najavila da razvija potpuno električni kamion. Musk je prvi put predstavio prototip semija 2017. i kazao da će izaći na tržište 2019. No izgleda da je došlo do odgode zbog problema s ograničenjima baterije. Musk je kazao da semi može proći oko 800 kilometara ako vuče teret od 37.000 kilograma. Ograničenje njegove težine dopušta prijevoz preko 14.969 kilograma tereta. Dodao je da ovaj kamion ima tri puta veću snagu od onoga na dizelski pogon.

Nije poznata cijena
Ipak, stručnjaci u industriji i dalje su skeptični u pogledu toga mogu li električni kamioni na baterije ekonomično podnijeti napor vuče teških tereta stotinama kilometara. Proizvođači semija s pogonom na vodik doveli su u pitanje isplativosti semija na baterije. Tvrde da će za prijevoznike na dugim relacijama punjenje ovih ogromnih baterija trajati jako dugo i da je bolje koristiti kamione na vodik. Za sada nije poznato koliko će semi koštati. Obično električni kamioni koštaju oko 70% više od onih na dizel. Međutim, oni su dugoročno puno ekonomičniji, kada se gleda ušteda na gorivu i cijeni održavanja.

"Kao da se slon kreće poput geparda"
Kamioni u kategoriji semi predstavljaju samo 1 posto prodaje vozila u SAD-u, ali 20 posto ukupnih emisija vozila, navodi Tesla. Tesla je rekla da će druga, buduća vozila koristiti tehnologiju pogonskog sklopa razvijenu za semi, no nije dala pojedinosti. Semi koristi tri elektromotora razvijena za Teslinu verziju modela S, od kojih je samo jedan uključen pri brzini autoceste, a dva u rezervi kada kamion treba ubrzati, što je značajka koja kamion čini energetski učinkovitijim, rekao je Musk. "Ova stvar ima ludu snagu u odnosu na dizelski kamion. U osnovi je to kao da se slon kreće poput geparda", rekao je Musk.
www.index.hr

U najsnježnijem gradu na svijetu, s prosječnom visinom snijega od osam metara svake godine, Aomori u Japanu, došli su na ideju kako iskoristiti svoj najveći resurs za proizvodnju električne energije: snijeg. Demonstracijski test u gradu Aomori započet će sljedeći mjesec i trajat će do ožujka. Grad će provesti test u suradnji s Forteom , lokalnim startupom informacijske tehnologije, zajedno s Tokijskim sveučilištem za elektro-komunikacije.

Test će uključivati ​​bacanje snijega uklonjenog gradskim ralicama u bazen unutar zatvorene škole. Električna energija će se proizvoditi korištenjem temperaturne razlike između snijega i vanjskog zraka. Cijevi za prijenos topline bit će postavljene u snijeg, izvor hladnog zraka. Vanjski zrak, u međuvremenu, zagrijava sunce. Ova temperaturna razlika se koristi za stvaranje konvekcijske struje u rashladnoj tekućini unutar turbine. Konvekcijska struja rotira turbinu za proizvodnju električne energije. Ovaj sustav je razvio Kođi Enoki , izvanredni profesor na Sveučilištu elektrokomunikacija. Procjenjuje se da ovaj proces može proizvesti električnu energiju jednako učinkovito kao solarna energija.

Očekuje se da će se energija iz snijega proizvoditi po niskoj cijeni. S druge strane, japanska brodarska tvrtka Mitsui OSK Lines (MOL) planira komercijalizirati sustav koji proizvodi električnu energiju koristeći temperaturne razlike između površinske vode i dubokog oceana. MOL ima za cilj proizvodnju energije po cijeni od približno 20 ¥ (14 centi) po kilovat-satu do 2025. godine. Prema procjeni japanskog Ministarstva gospodarstva, trgovine i industrije, to bi bilo niže od cijene vjetroelektrana na moru i toplinske energije na naftu 2030. godine. Energija snijega koristi veće temperaturne razlike nego pretvorba toplinske energije oceana, tako da postoji potencijal da proizvodnja električne energije na ovaj način bude još jeftinija.

Također postoje planovi za korištenje topline iz toplih izvora za stvaranje još većih temperaturnih varijacija. U sjeveroistočnoj regiji Japana postoje mnoga odmarališta s toplim izvorima u područjima koja imaju puno snijega. Jedan od njih je Sukaju Onsen u gradu Aomori. "Što su veće temperaturne razlike, to je veća učinkovitost proizvodnje električne energije", rekao je Enoki.

Gostionice s toplim izvorima mogle bi se reklamirati govoreći da se njihove kolibe napajaju nakupljenim snijegom. Gostionice bi mogle privući novu potražnju, poput radionica za smanjenje ugljika. "Veselimo se što će ovo donijeti nove poslove", rekao je predstavnik na stolu za poslovnu podršku. U gradu Aomori se svake godine troše deseci milijuna dolara za uklanjanje snijega s cesta. Snijeg se obično baca u ocean. Ako energija snijega postane izvediva, velika postrojenja s dodatnim prostorom također bi mogla prihvatiti uklonjeni snijeg. Toplina koju proizvode tvornice mogla bi učinkovito proizvesti električnu energiju kroz sustav.

Tijekom probnog testiranja razvit će se zasebni sustavi opskrbe snijegom za poduzeća i kućanstva. "Napravit ćemo to tako da (sustav) može prodrijeti do malih kupaca, baš kao i solarna proizvodnja energije", rekao je predsjednik Fortea Jun Kasai . Raširena uporaba generatora snijega ublažila bi probleme s električnom energijom tijekom zime. Vjeruje se da energija snijega ima manji utjecaj na okoliš od drugih oblika obnovljive energije. Kansai Electric Power otkazao je planove za vjetroelektranu u srpnju jer bi se nalazila u blizini nacionalnog parka. Sunčeva energija proizvodi istrošene solarne ploče koje je potrebno zbrinuti. Međutim, otopljeni snijeg može se zbrinuti kao obična otpadna voda.

Kasai je bio inspiriran da koristi snijeg za proizvodnju energije nakon što je čuo za europski startup koji koristi pijesak za proizvodnju električne energije. Rekao je i da bi novi sustav proizvodnje električne energije uz pomoć snijega mogao pružiti rješenje za europske zemlje suočene s energetskom krizom kao posljedicom rata u Ukrajini. "Cilj mi je osigurati proizvodnju električne energije iz snijega u hladnijim regijama u Europi i drugdje kao jeftinu metodu proizvodnje obnovljive energije s pristupačnim troškovima implementacije", rekao je Kasai.
www.ecoportal.me

Kabel ispod Crnog mora prenositi će zelenu azerbajdžansku energiju u Europu. Čelnici Azerbajdžana, Gruzije, Rumunjske i Mađarske potpisali su sporazum o postavljanju električnog kabla ispod Crnog mora koji će prenositi zelenu azerbajdžansku energiju u Europu. Riječ je o 1100 kilometara dugom električnom kablu od 1000 MW od Azerbajdžana do Rumunjske, u sklopu širih nastojanja Europske unije da diversificira energetske izvore i smanji ovisnost o Rusiji u kontekstu rata u Ukrajini.

"S obzirom na sadašnji sigurnosni kontekst obilježen vojnom agresijom protiv Ukrajine moramo bolje surađivati i pokazati više solidarnosti u cilju ublažavanja zajedničkih izazova", rekao je rumunjski predsjednik Klaus Iohannis na sastanku kojemu je nazočila i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. "Naša energetska suradnja odgovara na strateški poticaj. Povećat će našu energetsku otpornost i osigurati diversifikaciju opskrbe i transportnih ruta. To je tržišno motivirano s obzirom na povećanu energetsku potražnju u Europi", rekao je Iohannis.

Von der Leyen je rekla na sastanku da strategija EU-a da okrene leđa ruskim fosilnim gorivima i diversificira opskrbu prema "pouzdanim energetskim partnerima" djeluje. Rekla je da je EU spreman pružiti financijsku potporu projektu kada budu poznati rezultati studije izvedivosti. "Da bismo integrirali sve veći udio obnovljivih izvora, trebamo zaista snažnije električne interkonekcije. Zato je crnomorski energetski kabl između Rumunjske, Gruzije i Azerbajdžana toliko važan", rekla je Von der Leyen. "To će pomoći jačanju naše sigurnosti opskrbe dovodeći struju iz obnovljivih izvora u EU preko Rumunjske i Mađarske". Von der Leyen je rekla da bi crnomorski kabel mogao transformirati Gruziju u električno čvorište i integrirati je u europsko tržište energije, a mogao bi i pridonijeti obnovi ukrajinskog energetskog sustava i cijele ratom razorene zemlje.
www.tportal.hr