O prvom izazovu o tom pitanju Škrlec kaže:
Prvi izazov odnosi se na političku volju. Većina država u regiji nalazi se pri vrhu liste zemalja s korupcijom na svim razinama vlasti. Uobičajeni pristup u provedbi energetskih strategija i planova je traženje rješenja koja se mogu provesti za vrijeme mandata od četiri godine, bez sagledavanja problema na duži rok. Za uspostavu regionalne suradnje potrebno je više međusobnog povjerenja i solidarnosti, a kako se izbori u regiji često dobivaju na račun međusobne nesnošljivosti, očito je potreban dodatni napor iz EU-a kako bi se dogodile promjene.
Drugi je izazov društveno uvjetovan:
Regija je u nizu projekata i analiza prepoznata po izraženom problemu energetskog siromaštva. Teško je približiti politiku EU-a u kojoj se građani nalaze u središtu energetske tranzicije i proizvođači su energije kad se svakodnevno bore za preživljavanje.
O posljednjem, trećem izazovu, Škrlec naglašava:
On je financijske prirode. Građani teško dolaze do jeftinog kapitala kojim mogu financirati svoje projekte obnovljivih izvora energije ili energetske učinkovitosti, državne potpore su podložne parcijalnim političkim interesima i ne potiče se kolektivna proizvodnja energije kroz energetske zadruge. Za veće projekte obnovljivih izvora energije cijena kapitala je za istu vrstu projekta dva do tri puta viša nego u Njemačkoj ili Belgiji. Naravno da je razlog tome i politička nesigurnost u tim zemljama iako bi one trebale ne samo transponirati već implementirati i provoditi energetsko-klimatski okvir politika EU-a. Ako to ne napravimo uspješno i osiguramo održivu tranziciju energetskog sektora u jugoistočnoj Europi za razdoblje poslije 2020. godine, ugrozit ćemo klimatske ciljeve EU-a i ciljeve za koje smo se obvezali Pariškim sporazumom - rekao je Škrlec.(D.J.)
Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast
Europska komisija je predstavila paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju. Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40% do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača. Potpredsjednik zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: “Današnjim će se paketom modernizirati naše gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju. Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju“. Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je: “Našim se prijedlozima osigurava veća tržišna potražnja za novim tehnologijama, postavljaju odgovarajući uvjeti za ulagače, osnažuju potrošači, unapređuje funkcioniranje energetskih tržišta i pomaže u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Posebno sam ponosan na obvezujući cilj o povećanju energetske učinkovitosti za 30 % jer će se tako smanjiti naša ovisnost o uvozu energije, stvoriti radna mjesta i dodatno smanjiti emisije. U Europi slijedi revolucija povezana s čistom energijom. Kao što je bio slučaj s Pariškim sporazumom, uspjet ćemo samo uz zajednički trud. Ovim je prijedlozima Komisija otvorila put do konkurentnijeg i modernijeg energetskog sustava s čišćom energijom. Za njegovu se realizaciju sad oslanjamo na Europski parlament i naše države članice“. Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost. Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
www.menea.hr
