Pred elektroprivredama Zapadnog Balkana su brojni izazovi, a jedan od glavnih je kako provesti energetsku tranziciju koja zahtijeva postupno odustajanje od ugljena i prelazak na čišće izvore energije. Za neke, poput Elektroprivrede Sjeverne Makedonije (ESM), problem su i dotrajale termoelektrane i nedostatak ugljena, ali pametnim razmišljanjem menadžmenta, države i uz pomoć financijskih institucija ESM uzima prve uspješne korake u strateškoj transformaciji te prvi u regiji gradi solarne elektrane na napuštenim rudnicima ugljena. Početak koji obećava. Izgradnju solarnih elektrana na zatvorenim rudnicima ugljena kao jedno od rješenja energetske tranzicije ESM je započeo prije nekoliko godina. Uspjeh pilot projekta solarne elektrane Oslomej snage 10 megavata (MW) u istoimenom rudniku ugljena, koja je danas priključena na mrežu i nalazi se u fazi testiranja, pokrenuo je niz ulaganja od strane državna elektroprivreda, te nas je inspirirao da ovu elektroprivredu i ovaj model razvoja solarnih elektrana predstavimo u okviru serijala Šampioni energetske tranzicije Zapadnog Balkana. O ovom modelu transformacije elektroprivrede s ugljena na čiste izvore energije razgovarali smo s Viktorom Andonovom, savjetnikom premijera Sjeverne Makedonije, i Blagojem Gajdardziskim, direktorom kapitalnih investicija u Elektroprivrede Sjeverne Makedonije. Institucije iz kojih dolaze naši sugovornici glavni su akteri ovog šampionskog pothvata, značajnog ne samo za Sjevernu Makedoniju, već i za cijelu regiju.

Pravna podrška je temelj za ulazak elektroprivrede u dekarbonizaciju
Savjetnik premijera Andonov objasnio je da su planovi ulaganja u solarne elektrane u rudnicima ugljena započeli donošenjem Zakona o energetici 2018. godine. Ovim zakonom, koji je prema tadašnjim Andonovim riječima bio "prvi moderni zakon o energetici na Zapadnom Balkanu", uvedena je legislativa koja podržava i promiče ulaganja u obnovljive izvore energije. "Nakon toga, 2019. godine, Sjeverna Makedonija je usvojila Energetsku strategiju, a zajednički rad s elektroprivredom na pilot projektu Oslomej bio je pozitivan signal za investitore da dođu u zemlju i ulažu", objasnio je Andonov, dodajući da je cilj da je zakonodavni okvir za ulaganja u potpunosti usklađen s međunarodnom regulativom i Europskim zelenim planom. Andonov je istaknuo i da Sjevernoj Makedoniji godišnje nedostaje oko 30 posto električne energije, odnosno najmanje 2000 gigavat sati (GWh).

Potencijal za solarni razvoj u rudnicima ugljena je oko 500 MW
U ovom procesu zamjene toplinskih kapaciteta čišćim izvorima energije, ESM je dao prednost pri odabiru lokacija napuštenim rudnicima ugljena u vlasništvu tvrtke, gdje je zemljište degradirano i neupotrebljivo za druge namjene. "Energetska budućnost Republike Sjeverne Makedonije sada se može graditi na zemljištu koje se inače ne bi moglo koristiti za poljoprivredu", rekao je Blagoj Gardadžiski, direktor strateških ulaganja u ESM-u.

Glavni fokus u planiranju novih kapaciteta, prema njegovim riječima, je maksimalno iskorištenje neobradivih površina, kako u termoelektranama i rudnicima, tako i na zemljištu postojećih hidroelektrana. Riječ je uglavnom o lokacijama koje su u vlasništvu ESM-a. “ESM će u sljedećih nekoliko godina realizirati još nekoliko projekata u REK Oslomej i REK Bitola. Za većinu projekata tvrtka je već prošla procedure u Vladi, ministarstvima, dogovore s bankama oko financiranja, a za neke smo dobili i bespovratna sredstva“, objasnio je Gajdaržinski. Za projekte Oslomej 2 i Bitola 1 izrađene su studije izvodljivosti, kao i procjene utjecaja na okoliš. Imamo urbanističku suglasnost i odobren infrastrukturni projekt. Ti su projekti u završnoj fazi i očekuje se početak izgradnje. Izvođači radova za ova dva projekta bit će poznati sredinom iduće godine, što znači da će elektrane uskoro biti u funkciji“, rekao je Gajdardžiski.

REK Bitola ima potencijal za još 200 MW solarnih instalacija na drugom rudniku, tako da bi ukupni potencijal solarnog razvoja iza rudnika ugljena ove dvije termoelektrane bio oko 500 MW. Izgradnjom solarnih elektrana značajno će se povećati učešće obnovljivih izvora energije u energetskom sustavu Republike Sjeverne Makedonije, rekao je direktor ESM-a. “Sigurni smo da će potrebe za električnom energijom u budućnosti rasti. Napravit ćemo tranziciju tako da nećemo koristiti samo obnovljive izvore, nego ćemo u prijelaznom razdoblju koristiti i energiju plina za proizvodnju električne energije. Tako da će prijelaz s ugljena na potpuno obnovljive izvore energije biti preko plinskih elektrana, jer ih moramo imati da bismo imali stabilnost sustava“, rekao je Gajdardžiski. Dodao je da je u REK Bitola planirana izgradnja plinske elektrane snage 250 MW, jer je tamo plinovod već spreman.

Šest projekata na bivšim rudnicima ugljena
Ulaganja u napuštene rudnike ugljena primjeri su dobre prakse koji otvaraju perspektivu energetske tranzicije u Sjevernoj Makedoniji, ističe ESM, a dodajemo iu drugim zemljama Zapadnog Balkana s velikim udjelom ugljena u ukupnom energetskom miksu.

* Pilot projekt Oslomej 1 izgrađen je na površini od 19 hektara. Predviđena je prosječna godišnja proizvodnja električne energije od 17,6 gigavat-sati (GWh). Ukupna investicija iznosila je 8,7 milijuna eura, a bespovratna sredstva od 1,5 milijuna eura dodijelio je Western Balkans Investment Framework (WBIF) uz potporu EBRD-a.
* Oslomej 2 gradit će se na površini od 15 hektara, a planirana godišnja proizvodnja je oko 18 GWh. Projekt je financiran i uz potporu EBRD-a.
Oslomej 3 imat će snagu dva puta po 50 MW, a realizira se u javno-privatnom partnerstvu s tvrtkama iz Turske i Bugarske. Godišnja proizvodnja procijenjena je na dva puta po 80 GWh. Privatni partner pokriva investicijske i operativne troškove projekta, a nakon 35 godina elektrana će biti u potpunom vlasništvu ESM-a.
* Bitola 1 financirala je EBRD zajedno s elektranom Oslomej 2. Ova elektrana zauzimat će površinu od oko 40 hektara i bit će u vlasništvu ESM-a. Godišnja proizvodnja procijenjena je na 34 GWh. Oba su projekta, uz potporu EBRD-a, dobila investicijska bespovratna sredstva Europske unije preko WBIF-a u iznosu od 6,5 milijuna eura.
* Bitola 2 će imati kapacitet od 60 MW i prosječnu proizvodnju od 96 GWh. Elektrana će biti postavljena na površini od 110 hektara. Projekt će smanjiti emisiju CO2 za 67 milijuna tona godišnje. U tijeku je izrada studije izvedivosti i zaštite okoliša, sredstvima iz granta Njemačke razvojne banke (KfW).
* Bitola 3 će imati instaliranu snagu od 100 MW. Procijenjena proizvodnja je 160 GWh. Lokacija za elektranu nalazi se u blizini termoelektrane REK Bitola, na lokaciji dijela rudnika gdje su već završeni radovi na eksploataciji ugljena.

Potencijal za sve elektroenergetske tvrtke u regiji da provedu pravednu tranziciju
“Na zapadnom Balkanu postoji veliki broj napuštenih rudnika ugljena i svi oni imaju potencijal za izgradnju solarnih elektrana. Na primjeru pilot elektrane Oslomej pokazali smo da napušteni rudnici ugljena mogu dobiti novu vrijednost, ali i kako se pravedna tranzicija može provesti u stvarnosti“, tvrdi Andonov. Dio projekta Oslomej 2 uključuje prekvalifikaciju 450 zaposlenika, a do kraja prvog kvartala sljedeće godine trebala bi biti usvojena studija o procesima pravedne tranzicije. Savjetnik premijera napominje da će, iako je 10 MW mali kapacitet, ova investicija pridonijeti realizaciji još 110 MW u dvije do tri godine, a krajnji cilj je oko 1500 megavata solarnih elektrana u zemlji. Sve govori da proces nije rezerviran za Sjevernu Makedoniju, već je riječ o prijelaznom modelu koji se može primijeniti i u ostalim zemljama u regiji. Sve ugljene regije imaju slične probleme, ali i slične mogućnosti. Mnogo je korisnih elemenata koji se mogu primijeniti u svakoj elektroindustriji u regiji, a jasno je da su Makedonci spremni i voljni podijeliti svoja iskustva s drugima.
balkangreenenergynews.com