Osim prodaje vjetroagregata, čija je pojedinačna cijena 1,5 milijuna eura, Končar će na tržištu regije nuditi i gradnju vjetroelektrana, u kojoj bi mogli sudjelovati i strani investitiori. Čak 21 europska zemlja obilježit će Europski dan vjetra otvaranjem svojih vjetroelektrana posjetiteljima. Vjetroelektrane u Europskoj uniji pokrivaju 3,3 posto potreba za električnom energijom, a prema planovima do 2020. trebale bi pokrivati 12 posto. I na svjetskoj razini energija vjetra ima sve važnije mjesto među obnovljivim izvorima energije. Danska 19 posto električne energije proizvodi iz vjetra, Španjolska osam, Njemačka pet, a u svijetu sve više vjetroelektrana niče u SAD-u, Indiji i Kini. Tržište uređaja koji energiju pretvaraju u vjetar u proteklom je desetljeću raslo u prosjeku 28 posto na godinu, a od jeseni i Hrvatska će imati igrača spremnog za igru na njemu. Najkasnije do kraja godine Končar grupa će hrvatskom i svjetskom tržištu ponuditi vjetroagregat KO-VA 57/1.

Končar cilja na tržišta u regiji
Prototip vjetroagregata trebao bi tijekom srpnja biti postavljen na lokaciji Pometeno brdo, između Splita i Dugopolja, gdje hrvatski proizvođač generatora planira graditi i vjetroelektranu i tako postati i proizvođač električne energije. Osim prodaje vjetroagregata, Končar će na regionalnom tržištu nuditi i gradnju vjetroelektrana u kojoj bi mogli sudjelovati i strani investitiori, tvrdi direktor projekta vjetroelektrana Branko Zajec. Osim gotovih proizvoda, Končar planira prodavati i dijelove vjetroagregata, poglavito generatore, za koje vjeruje da bi mogli postići uspjeh i na tržištima zemalja EU koje su već razvile tehnologiju iskorištavanja energije vjetra. Kao važna tržišta kojima bi tvrtka mogla ponuditi novorazvijeni proizvod Zajec spominje brzorastuća tržišta Kine i Indije, koja se sve više okreću obnovljivim izvorima energije. Zajec objašnjava da su ulaganja u energiju vjetra na svjetskoj razini golema, a tržište Hrvatske i cijele regije još nije dovoljno pokriveno vjetroelektranama. Slovenija, Srbija, Makedonija i Albanija nemaju postavljen nijedan vjetroagregat, a Mađarska, Rumunjska i Bugarska nisu ni približno iskoristile svoje potencijale u iskorištavanju energije vjetra. Končar cilja upravo na ta tržišta, a u njegovu korist ide i uspostava novoga tarifnog sustava na hrvatskom tržištu električne energije prema kojem će vjetroelektrane koje imaju više od 60 posto hrvatskih dijelova dobivati maksimalan iznos od 65 lipa po kilovatsatu. Zbog toga će razloga strani ulagači koji u Hrvatskoj planiraju graditi vjetroelektrane biti potaknuti na kupnju hrvatske opreme, od čega bi Končar trebao najviše profitirati. Končar već desetljećima proizvodi generatore za hidroelektrane koje je samo trebalo modificirati da bi bili prikladni za vjetroagregate. Na početku smo razmišljali o uzimanju licencije od stranog proizvođača za nastup na domaćem tržištu, ali boljom se opcijom pokazao razvoj vlastite tehnologije. Sada imamo proizvod koji možemo prodati bilo gdje u svijetu - kaže Branko Zajec i dodaje da već postoji interes za kupnju Končarevih vjetroagregata. Unutar Končar grupe planira se proizvoditi 70 posto dijelova, što s radom uloženim u sklapanje uređaja znači da će se uređaji sastojati od najmanje 80 posto hrvatskih komponenti. Dijelove koje neće moći proizvesti u matičnom poduzeću namjeravaju naručiti kod hrvatskih tvrtki, a u slučaju da domaći proizvođači neće moći ili htjeti proizvoditi potrebne dijelove, nabavit će se od stranaca. Korištenje i razvoj energije vjetra u Europskoj su uniji do sada zaposlili 200-tinjak tisuća ljudi, a Končar u prvoj fazi namjerava u proizvodnji vjetroagregata zaposliti stotinjak novih radnika.

U razvoj uloženo tri milijuna eura
Projekt razvoja vjetroelektrana počeo je 2002. u Končarevu Institutu za elektrotehniku, a 2005. prebačen je u Inženjering za energetiku i transport, tvrtku koja je također dio Končar grupe, u kojoj se razvija i danas. U razvoj je uloženo više od tri milijuna eura, koje je većinom osigurao Končar, a dio novca dala su ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša. Jedna vjetrenjača, odnosno vjetroagregat, sastoji se od stupa visokog 60 metara i teškog 80 tona, a gondola u kojoj se nalazi generator snage jednog megavata teška je 65 tona. Cijena uređaja koji može proizvesti jedan megavat struje na godinu na tržištu je oko milijun i pol eura, a da bi vjetroagregat bio profitabilan, mora raditi 2.000 sati na godinu s nominalnom snagom. Za usporedbu, godina ima ukupno 8.500 sati. Na lokacijama na kojima se planiraju graditi vjetroelektrane vjetar mora biti stalan i dovoljno jak, zbog čega su potrebna intenzivna mjerenja, koja traju i do dvije godine. Uz istraživanje vjetrova mora se napraviti i studija utjecaja na okoliš jer se vjetroelektrane ne smije graditi uza staništa ugroženih ptica i šišmiša ni na koridorima ptica selica. Vjetroelektrana koju Končar gradi na Pometenom brdu trebala bi biti gotova potkraj 2008. ili početkom 2009. godine; sastojat će se od 16 vjetroagregata i moći će pokriti godišnje potrebe 20 tisuća kućanstava. U Hrvatskoj trenutačno postoje dvije vjetroelektrane: na brdu Trtar kod Šibenika s 14 vjetroagregata snage 11,2 megavata u vlasništvu hrvatsko-njemačke tvrtke Enersys i na predjelu Ravne iznad grada Paga sa sedam vjetroagregata snage 5,95 megavata u vlasništvu druge hrvatsko-njemačke tvrtke Adria Wind Power. U dnevnim se novinama u protekle dvije godine spominjalo mnoštvo lokacija i ulagača koji će graditi vjetroelektrane. Podaci kažu da je u Hrvatskoj odabrano stotinjak lokacija za buduće vjetroelektrane i sve bi zajedno, nakon što se sagrade, za energetski sustav države trebale proizvesti 1.300 megavata. Trenutačno su u pripremi projekti za gradnju četrdesetak vjetroelektrana koje bi trebale proizvesti 600 megavata struje, što odgovara snazi nuklearke u Krškom. Hrvatski energetski sustav za sada može primiti od 350 do 400 megavata struje proizvedene u vjetroelektranama, a ako se zna da jedan megavat snage u vjetroelektranama stoji 1,5 milijuna eura, jednostavnom računicom tržište se može procijeniti između 525 i 600 milijuna eura. Do 2020. sustav će moći primiti 1.000 megavata, što znači da će tržište prema sadašnjim cijenama vrijediti 1,5 milijardi eura. Vladina je strategija do 2010. dostići 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, zbog čega su predviđeni i poticaji, a EU do 2020. planira 20 posto sve energije koristiti iz obnovljivih izvora. U sektoru proizvodnje struje brojke se penju do velikih 35 posto udjela obnovljivih izvora, od čega bi vjetar mogao dostići i 12 posto. U proizvodnji struje obnovljivi su izvori na koje se može računati energija vjetra, male hidroelektrane i termalna energija. U Hrvatskoj se vjetar do sada pokazao najboljim izvorom jer najčešće puše ujutro i navečer, kad je i potreba za dodatnom energijom u strujnoj mreži najveća. U sklopu toga HEP jamči otkup struje proizvedene u vjetroelektranama po cijeni od 90 posto prosječne prodajne cijene u njegovoj mreži. Godine 2006. u gradnju vjetroelektrana u svijetu uložene su 23 milijarde dolara, a tržište iz godine u godinu raste. U igru se uključila i Francuska, koja se do sada oslanjala na nukleranu energiju u proizvodnji struje. SAD također na svom teritoriju gradi velik broj vjetroelektrana, a tržišta u razvoju poput Indije i Kine prošle su godine zajedno imala 12 posto svih vjetroelektrana sagrađenih u svijetu. Zemlje EU su 2005. uvezle 54 posto energenata, a procjenjuje se da će do 2030. uvoziti 64 posto - velik dio toga uvoza otpada na Rusiju, koja europsku ovisnost o ruskim izvorima energije želi politički iskoristiti. Drugi su veliki izvor zemlje Bliskog istoka, politički nestabilne, a u toj regiji Amerika igra glavnu ulogu. Stoga EU inzistira na razvoju obnovljivih izvora energije, među kojima je i iskorištavanje energije vjetra.

Glavnu riječ vode njemački proizvođači
Unatoč optimističnim brojkama, samo 0,8 posto svjetske energije proizvodi se u vjeroelektranama, a Globalno vijeće za energiju vjetra koje predstavlja više od 1.500 kompanija u 50 zemalja, među kojima su General Electric, Shell, Vestas i Siemens, tvrdi da bi se do 2030. taj postotak mogao povećati na gotovo 30 posto. Osim što vjetroelektrane svijetu pribavljaju toliko potrebnu energiju, važan su činitelj u očuvanju okoliša jer je proizvodnja električne energije u svijetu odgovorna za 40 posto onečišćenja i stakleničkih plinova koji se ispuštaju u atmosferu. Energija dobivena iz vjetra naziva se i čistom. Ekološki dobici bili su važan činitelj u razvoju vjetroelektrana u Njemačkoj, koja je pod utjecajem stranke Zelenih donijela niz propisa za poticanje, razvoj i upotrebu tehnologije koja ne onečišćava okoliš. Upravo zbog toga danas njemački proizvođači vode glavnu riječ na svjetskom tržištu čiste energije, poglavito u gradnji vjetroelektrana.
www.liderpress.hr

 

 

Vjetroelektrana Pometeno Brdo projekt je na kojem su po prvi puta korišteni vjetroagregati koji su proizvedeni i dizajnirani u Hrvatskoj. Zaslužan za to je Končar koji je 2004. godine počeo sa razvojem svojega vjetroagregata, a nešto kasnije i sa razvojem projekta vjetroelektrane na kojoj će iste te vjetroagregate i primijeniti. Prvi prototip vjetroagregata snage 1 MW, KO-VA57/1 postavljen je 2008. godine. 2011. godine postavljeno je još 5 vjetroagregata istoga tipa, a 2012. i dodatnih 9 vjetroagregata - ukupno 15 vjetroagregata sa snagom od 15 MW. 2012. je također postavljen i jedan novi prototip vjetroagregata, K80 snage 2,5 MW. Od 1.1.2013. vjetroelektrana Pometeno Brdo radi svojim punim predviđenim kapacitetom sa ukupno instaliranih 16 vjetroagregata i 17,5 MW. Vjetroagregat KO-VA57/1 ima snagu od 1 MW, promjer rotora od 57 metara, a radi na brzinama vjetra od 2,5 m/s do 25 m/s, pri čemu nazivnu snagu ostvaruje kod vjetra brzine 12 m/s. Veći vjetroagregat, K80 ima snagu 2,5 MW, promjer rotora od 92 metra, radni opseg mu je na istim brzinama vjetra kao i za KO-VA57/1, dok nazivnu snagu ostvaruje na brzinama vjetra od 12,5 m/s. Oba vjetroagregata imaju neovisno upravljanje nagibom lopatica (pitch control), kao i sustav sa sinkronim direktno pogonjenim generatorom bez reduktora, te su na mrežu spojeni putem frekvencijskog pretvarača. Iako su na prvom prototipu vjetroagregata KO-VA57/1 bili korišteni sustavi upravljanja i frekvencijski pretvarač stranih proizvođača, za proizvodnju ostalih vjetroagregata razvijen je vlastiti sustav upravljanja i frekvencijski pretvarač, kao i vlastiti SCADA sustav. Tako su danas na vjetroelektrani Pometeno Brdo postavljeni vjetroagregati koji su 85% hrvatski proizvod. Končar za svoje vjetroagregate uvozi svega 15% opreme, i to lopatice i glavne ležajeve. Dokumentacija, građevinski radovi, montažni radovi, priključak na mrežu, zavarena konstrukcija, generator, oplata, frekvencijski pretvarač i sustav upravljanja spadaju pod domaću komponentu opreme i radova na VE Pometeno Brdo. Procijenjena godišnja proizvodnja ove vjetroelektrane iznosi 30,083 GWh električne energije, a ista je spojena na TS Konjsko. Investicijski troškovi iznosili su 28 milijuna eura.
www.vjetroelektrane.com