Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar boravio je u Ateni na 6. ministarskom sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku suradnju (P-TEC), gdje je vodio ključne pregovore s američkim dužnosnicima o jačanju energetske povezanosti u regiji. Fokus razgovora bio je na Južnoj plinskoj interkonekciji, koja bi trebala otvoriti novi pravac opskrbe prirodnim plinom za Bosnu i Hercegovinu (BiH), te na suradnji u području LNG-a, nuklearne energije i čistih tehnologija. Ovi pregovori predstavljaju važan korak u diversifikaciji energetskih izvora i smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, kako za Hrvatsku tako i za susjedne zemlje.

Šušnjar je u Ateni održao bilateralni sastanak s američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom, gdje su razgovarali o protoku LNG-a preko terminala na Krku, Južnoj plinskoj interkonekciji te suradnji na nuklearnim tehnologijama (uključujući male modularne reaktore – SMR), geotermalnoj energiji i vodiku. "Sljedeći koraci uključuju ubrzavanje prioritetnih projekata interkonekcije i produbljivanje suradnje s Vladom RH na LNG-u i čistim tehnologijama. Pružili smo jamstva da smo pouzdan partner", objavio je Šušnjar na svojem X profilu, ističući ulogu Hrvatske kao pouzdanog čvorišta za regionalnu opskrbu plinom i naftom, od LNG terminala na Krku do cjevovodnog sustava JANAF. "Hrvatska ostaje pouzdano čvorište za osiguranje regionalne opskrbe plinom i naftom, od LNG terminala na Krku do cjevovodnog sustava JANAF", dodao je. Hrvatska je, prema njegovim riječima, dosljedna u napuštanju ruskih fosilnih goriva i nudi alternative susjednim zemljama. "Upoznali smo ih s našom dosljednošću o napuštanju ruskih fosilnih goriva, ali isto tako i prezentirali mogućnosti koje RH nudi i okolnim zemljama, te da nema više razloga da budu korisnici ruskih fosilnih goriva", izjavio je Šušnjar.

Posebno važan bio je trilateralni sastanak s Wrightom i Vedranom Lakićem, ministrom energije, rudarstva i industrije Federacije BiH. Na ovom sastanku dogovoreno je da je Južna plinska interkonekcija ključna za osiguranje diversificirane opskrbe plinom i podršku dekarbonizaciji. "Sigurnost opskrbe i bolje korištenje prirodnog plina ključni su za energetsku neovisnost Bosne i Hercegovine. Hrvatska će osigurati da novi izvori plina, uključujući LNG, dođu do BiH, ali nadamo se napretku s druge strane granice za brzu provedbu projekta", naglasio je Šušnjar. "SAD, Hrvatska i BiH zajedno su se složili da je Južna plinska interkonekcija ključna za osiguranje diversificirane opskrbe plinom i podršku dekarbonizaciji", dodao je u objavi na X-u. Projekt Južne plinske interkonekcije, vrijedan 169 milijuna eura, uključuje hrvatski dio duljine 74 km, koji ima sve potrebne dozvole i spreman je za početak radova. Ovo će otvoriti novi pravac opskrbe za BiH, povećavajući regionalnu otpornost energetskog sustava.

Na marginama sastanka, Šušnjar se sastao i s Dougom Burgumom, američkim ministrom unutarnjih poslova i predsjednikom Vijeća za nacionalnu energetsku dominaciju. Razgovori su obuhvatili protok LNG-a preko Krka, dugoročno financiranje i inovacije, ulogu nuklearne energije i prirodnog plina u tranziciji, te jačanje otpornosti zaštitom kritične infrastrukture i lanaca opskrbe. "Nastavit ćemo ove razgovore na Samitu Inicijative triju mora u Dubrovniku, uz kontinuiranu suradnju u okviru P-TEC-a, kako bismo ojačali transatlantsku energetsku sigurnost", poručio je Šušnjar. "Razgovarali smo o protoku LNG-a preko terminala na Krku, dugoročnom financiranju i inovacijama, ulozi nuklearne energije i prirodnog plina u tranziciji, te jačanju otpornosti zaštitom kritične infrastrukture i lanaca opskrbe", objasnio je u objavi.

Američka veleposlanica u Hrvatskoj, Nicole McGraw, također je sudjelovala u pregovorima i istaknula važnost napretka na Južnoj interkonekciji. "Energetska sigurnost je nacionalna sigurnost! Ponosna sam što radim s Hrvatskom na izgradnji pristupačnih, pouzdanih regionalnih mreža koje stvaraju prilike i mir", objavila je na X-u, uz fotografije sa sastanka.

U svom nastupu na poslovnom forumu u okviru P-TEC-a, Šušnjar je predstavio Inicijativu triju mora (3SI), naglašavajući hrvatsko predsjedanje i fokus na ulaganjima, prekograničnim vezama te otpornosti energetskog sustava. "P-TEC povezuje europske i američke partnere oko zajedničkih ciljeva energetske sigurnosti, otpornosti i ulaganja. Hrvatska u tom okviru doprinosi konkretnim projektima, od povećanja kapaciteta LNG terminala na Krku do jačanja prekograničnih interkonekcija, čime gradimo pouzdan i održiv energetski sustav za naše građane i gospodarstvo", izjavio je Šušnjar. Posebno je istaknuo LNG terminal na Krku, koji je od 2021. primio 127 pošiljki iz 12 zemalja, s više od 65% iz SAD-a. "Posebnu ulogu u tome imaju LNG terminal na Krku i Južna plinska interkonekcija kao projekti koji zajedničke ciljeve pretvaraju u opipljive rezultate", dodao je. Kapacitet terminala povećan je na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, a plovilo FSRU LNG Croatia vraćeno je na lokaciju 19. listopada 2025., s planiranim finalnim testovima i nadogradnjama cjevovodne mreže do 2026.

Planirane plinske interkonekcije između Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Pregovori u Ateni naglašavaju širi kontekst energetske suradnje između Hrvatske i BiH, gdje su ključni projekti plinskih interkonekcija usmjereni na diversifikaciju opskrbe i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu. Hrvatska, kao članica EU-a i vlasnica LNG terminala na Krku, pozicionirana je kao ključni partner za BiH, koja trenutno uvozi plin isključivo iz Rusije preko postojeće istočne rute iz Srbije. Evo pregleda glavnih planiranih interkonekcija:

Južna plinska interkonekcija (Southern Gas Interconnection): Ovaj projekt predstavlja prvi plinski interkonektor između dvije zemlje, s planiranom duljinom od 236 km (74 km u Hrvatskoj i 162 km u BiH). Ruta kreće od Zagvozda u Hrvatskoj, preko Imotskog, Posušja i Tomislavgrada, do Novog Travnika i Travnika u BiH, s dodatnim ogrankom od 46 km do Mostara. Kapacitet je 1,5 milijardi kubičnih metara godišnje, što je šest puta više od trenutne potrošnje plina u BiH. Projekt je vrijedan oko 169 milijuna eura, a hrvatski dio je spreman za izgradnju s svim dozvolama. Cilj je osigurati pristup LNG-u s Krka i podržati dekarbonizaciju, ali provedba ovisi o napretku u BiH. Ova interkonekcija je ključna za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, koji trenutno dolazi preko Turkish Streama iz Srbije.

Sjeverna plinska interkonekcija (Northern Interconnection): Planirana ruta povezuje Slobodnicu u Hrvatskoj s Bosanskim Brodom i Zenicom u BiH. Ovaj projekt ima za cilj integraciju plinskih transportnih sustava dviju zemalja, omogućujući bolju regionalnu povezanost i pristup alternativnim izvorima plina. Detalji o kapacitetu i vremenskom okviru još su u razvoju, ali se očekuje da će doprinijeti sigurnosti opskrbe u sjevernim dijelovima BiH. Ova interkonekcija je dio šireg plana za jačanje infrastrukture u regiji.

Zapadna plinska interkonekcija (Western Gas Interconnection): Ruta započinje u Ličkoj Jesenici u Hrvatskoj, prolazi kroz Rakovicu i Tržač, te stiže do Bosanske Krupe u Unsko-sanskom kantonu BiH. Ovaj projekt podržava diversifikaciju opskrbe plinom omogućujući pristup LNG terminalu na Krku. Federacija BiH je u travnju 2025. potpisala sporazume za suradnju na ovom projektu, što ukazuje na napredak u provedbi. Kapacitet i točni troškovi još nisu finalizirani, ali se očekuje da će poboljšati energetsku sigurnost u zapadnim dijelovima BiH.

Pored ovih planiranih interkonekcija s Hrvatskom, postoji i istočna ruta koja dolazi iz Srbije, a kojom se trenutno dobavlja isključivo ruski plin. Ova postojeća interkonekcija osigurava 100% plinske opskrbe BiH od 2021. godine, preko TurkStream cjevovoda i Srbije, gdje Gazprom dominira kao dobavljač. Iako se planira nova istočna interkonekcija (Eastern Interconnection) između Srbije i BiH, koja bi trebala dovesti plin do gradova u Republici Srpskoj, ona je kontroverzna jer bi mogla produbiti ovisnost o ruskim izvorima. Konstrukcija je planirana do 2026., ali pregovori uključuju mogućnosti za plin iz Azerbajdžana, iako trenutno dominira ruski plin. Ova ruta predstavlja sigurnosni rizik u kontekstu geopolitičkih napetosti, zbog čega se naglasak stavlja na alternative poput onih s Hrvatskom.

Ovi pregovori u Ateni potvrđuju hrvatsku ulogu u transatlantskom partnerstvu, s naglaskom na konkretne projekte koji jačaju energetsku neovisnost regije. Kroz suradnju s SAD-om, Hrvatska ne samo da osigurava vlastitu opskrbu, već i podržava susjede poput BiH u tranziciji prema održivim i diversificiranim energetskim rješenjima. Sljedeći koraci uključuju ubrzanu provedbu interkonekcija i daljnje razgovore na predstojećim summitima.

Hrvatska kao energetsko čvorište za susjedne zemlje

Hrvatska se sve više profilira kao ključno energetsko čvorište u jugoistočnoj Europi, nudeći susjednim zemljama poput Bosne i Hercegovine, Slovenije i drugih alternativne rute opskrbe energentima, posebno kroz LNG terminal na Krku i planirane plinske interkonekcije. Ova uloga ne samo da jača regionalnu stabilnost i smanjuje ovisnost o nestabilnim izvorima poput ruskog plina, već i pozicionira Hrvatsku kao strateškog partnera u europskim i transatlantskim inicijativama. S naftnim kapacitetima JANAF-a i nadogradnjom plinske infrastrukture PLINACRO-a, Hrvatska može postati energetski most prema tranziciji i odmaku od ruskih fosilnih goriva, potičući gospodarski rast i energetsku sigurnost za cijelu regiju.