Primošten, pasivno naselje Dolos 2010. - Projektom je obrađivana koncepcija izgradnje naselja pasivnih kuća u relativnoj toploj klimi južne Dalmacije koja je bogata Sunčevim zračenjem. Obzirom na blage klimatske uvjete pasivnost zgrade se postiže s puno manje izolacije nego u kontinentalnoj Hrvatskoj.Zgrade su zamišljene kao komercijalne te nisu projektirane sve karakteristike pasivnih zgraa jer bi to značajno povisilo investiciju. Početna koncepcija pasivnog naselja u konačnici nije niti ostvarena u punom opsegu jer bi cijena tavih objekata bila tržišno neprihvatljiva. Pasivne zgrade dobivaju smisao samo ako se koriste 24 h / 365 dana u godini da se iz zgrade dobiju sve energetske prednosti pasivnih konstrukcija i niski troškovi održavanja. Vikend naselje ili apartmansko naselje se ne može graditi prema pravilima pasivnih zgrada jer bi sa ekonomske strane takav pristup bio neopravdan.
Instalacije su predviđene kao modularne uz uvjet da se mogu birati elementi koji se mogu izgraditi prema potrebi te da potencijalni investitor može naručiti dijelove zgrade za koje misli da su mu potrebni. Tim pristupom zgrade će prema strukturi zidova i izolaciji sigurno ostati pasivne klase A+, ali prema upotrebi Sunčeve energije sigurno sve neće biti u konačnici sunčane pasivne kuće.
Primarni izvor topline je geotermalna sonda dubine oko 100 m u krškom terenu. Struktura tla koja se očekivala davala je sumnju da li će jedna sonda biti dosta jer krško tlo ima velikih zračnih šupljina, kaverni te je veliki problem bušiti kamen zbog opasnosti da svrdlo ne ostane zarobljeno u jednoj od podzemnih kaverni. Velike količine bentonita je potrebno pohraniti u vertikalnoj sondi da se postigne homogeni prijelaz topline. Zbog velikih nedostataka i nepoznanica krškog terena geotermalne sonde nisu najbolje rješenje u ovom slučaju, ali moguće ih je koristiti.
Na geotermalnu sondu nastavlja se dizalica topline koja služi za grijanja zgrade te za pripremu sanitarne vode. Toplina se distribuira kroz podnu mrežu koja je dimenzionirana na niskotemperaturni režim grijanja da se postigne što bolja raspodjela temperatura unutar prostorije. Regulacija krugova grijanja se vrši etažno odnosno jedan kontroler je predviđen za cijelu etažu što je dovoljno za relativnu ugodu prostora obzirom da pojedine etaže nemaju više od 80 m2 te se cijele etaže griju i hlade.
Primjenom geotermalne sonde otvara se mogućnost upotrebe zemlje za pohranu energije zgrade tijekom ljeta. Podna mreža će se tijekom ljeta koristiti za hlađenje zgrade u viskotemperaturnom režimu hlađenja. Ovaj model hlađenja se naziva pasivno hlađenje jer se primjenjuje pasivna apsorpcija energije unutar podzemlja. Temperatura zemlje tijekom cijele godine je stabilna i kreće se na razini od 15-ak °C tijekom ljeta do 10-ak °C tijekom zime. Dublji slojevi zemlje imaju stabilniju promjenu temperature tijekom cijele godine.
Sekundarni izvor topline su sunčani toplinski pretvornici koji su predviđeni za grijanje modularnog spremnika tople vode tijekom cijele godine. Sunčevo zračenje ili insolacija je visoka tijekom cijele godine u Dalmaciji te je preporučljivo instalirati ovaj sustav pogotovo kod sunčanih zgrada. Obzirom da arhitektonsko rješenje slijedi tradicionalnu kamenu arhitekturu bilo je potrebno sakriti sunčane pretvornike da ne utječu pretjerano na vanjsku vizuru zgrade koja je kombinacija starog i modernog.
Treći potencijalni izvor topline koji je razmatran je kamin na drva, a imao bi u sebi integriran spremnik s vodom Spremnik bi bio povezan cjevovodima i pumpom sa modularnim centralnim spremnikom tople vode. Kada bi se u kaminu naložila drva ona bi grijala vodu u spremniku kamina dok bi pumpe tu toplinu pomoću vode dovele do centralnog spremnika tople vode. Ovaj sustav grijanja traži da stanari cijelo vrijeme borave u zgradi te je predviđen za starije osobe koje su u mirovini jer se sustavom ne može u potpunosti automatski upravljati tijekom cijele godine odnosno tijekom razdoblja od 11. pa do 3. eg mjeseca kada je sezona grijanja.
Dodatna instalacija koja je obavezna u pasivnim zgradama je rekuperacijski sustav izmjene i filtracije zraka tijekom cijele godine. Na ovom projektu nije predviđen podzemni ulazak zraka preko podzemnog zračnog izmjenjivača s ciljem da se što više smanji početna investicija. Nakon preliminarnih analiza pokazalo se da je moguće tijekom cijele godine grijati i hladiti zgradu preko rekuperacijskog sustava te da bi početna investicija u ovaj sustav grijanja i hlađenja bila znatno manja nego geotermalne sonde i dizalica topline.
Zgrada ima u sebi predviđen sustav kontrole pametne kuće te je cijeli sustav grijanja, hlađenja, rasvjete i napajanja pomoćnih uređaja kontroliran preko jednog sustava na kojem se može pratiti potrošnja energije. Sustav automatski podiže i spušta roletne te regulira razinu rasvjete prema intenzitetu Sunčevog zračenja. No, ovakav sustav oduzima korisnicima mogućnost odabira da sami djeluju na zgradu u kojoj žive te sustav nije idealan za male obiteljske kuće već za velike poslovne zgrade kod kojih bi se primjenom digitalne kontrole postigle velike uštede pogotovo na rasvjeti.
Kao zaključak može se istaknuti da pasivna gradnja sa svim svojim elementima nije predviđena za komercijalna naselja jer je početna investicija prevelika te će malo investitora biti spremno platiti cijenu takve zgrade, ali kako sve ima svog kupca zgrade su elitno uređene te ciljaju na kupce visoke klase kojima cijena neće predstavljati značajnu stavku.
Instalacije su predviđene kao modularne uz uvjet da se mogu birati elementi koji se mogu izgraditi prema potrebi te da potencijalni investitor može naručiti dijelove zgrade za koje misli da su mu potrebni. Tim pristupom zgrade će prema strukturi zidova i izolaciji sigurno ostati pasivne klase A+, ali prema upotrebi Sunčeve energije sigurno sve neće biti u konačnici sunčane pasivne kuće.
Primarni izvor topline je geotermalna sonda dubine oko 100 m u krškom terenu. Struktura tla koja se očekivala davala je sumnju da li će jedna sonda biti dosta jer krško tlo ima velikih zračnih šupljina, kaverni te je veliki problem bušiti kamen zbog opasnosti da svrdlo ne ostane zarobljeno u jednoj od podzemnih kaverni. Velike količine bentonita je potrebno pohraniti u vertikalnoj sondi da se postigne homogeni prijelaz topline. Zbog velikih nedostataka i nepoznanica krškog terena geotermalne sonde nisu najbolje rješenje u ovom slučaju, ali moguće ih je koristiti.
Na geotermalnu sondu nastavlja se dizalica topline koja služi za grijanja zgrade te za pripremu sanitarne vode. Toplina se distribuira kroz podnu mrežu koja je dimenzionirana na niskotemperaturni režim grijanja da se postigne što bolja raspodjela temperatura unutar prostorije. Regulacija krugova grijanja se vrši etažno odnosno jedan kontroler je predviđen za cijelu etažu što je dovoljno za relativnu ugodu prostora obzirom da pojedine etaže nemaju više od 80 m2 te se cijele etaže griju i hlade.
Primjenom geotermalne sonde otvara se mogućnost upotrebe zemlje za pohranu energije zgrade tijekom ljeta. Podna mreža će se tijekom ljeta koristiti za hlađenje zgrade u viskotemperaturnom režimu hlađenja. Ovaj model hlađenja se naziva pasivno hlađenje jer se primjenjuje pasivna apsorpcija energije unutar podzemlja. Temperatura zemlje tijekom cijele godine je stabilna i kreće se na razini od 15-ak °C tijekom ljeta do 10-ak °C tijekom zime. Dublji slojevi zemlje imaju stabilniju promjenu temperature tijekom cijele godine.
Sekundarni izvor topline su sunčani toplinski pretvornici koji su predviđeni za grijanje modularnog spremnika tople vode tijekom cijele godine. Sunčevo zračenje ili insolacija je visoka tijekom cijele godine u Dalmaciji te je preporučljivo instalirati ovaj sustav pogotovo kod sunčanih zgrada. Obzirom da arhitektonsko rješenje slijedi tradicionalnu kamenu arhitekturu bilo je potrebno sakriti sunčane pretvornike da ne utječu pretjerano na vanjsku vizuru zgrade koja je kombinacija starog i modernog.
Treći potencijalni izvor topline koji je razmatran je kamin na drva, a imao bi u sebi integriran spremnik s vodom Spremnik bi bio povezan cjevovodima i pumpom sa modularnim centralnim spremnikom tople vode. Kada bi se u kaminu naložila drva ona bi grijala vodu u spremniku kamina dok bi pumpe tu toplinu pomoću vode dovele do centralnog spremnika tople vode. Ovaj sustav grijanja traži da stanari cijelo vrijeme borave u zgradi te je predviđen za starije osobe koje su u mirovini jer se sustavom ne može u potpunosti automatski upravljati tijekom cijele godine odnosno tijekom razdoblja od 11. pa do 3. eg mjeseca kada je sezona grijanja.
Dodatna instalacija koja je obavezna u pasivnim zgradama je rekuperacijski sustav izmjene i filtracije zraka tijekom cijele godine. Na ovom projektu nije predviđen podzemni ulazak zraka preko podzemnog zračnog izmjenjivača s ciljem da se što više smanji početna investicija. Nakon preliminarnih analiza pokazalo se da je moguće tijekom cijele godine grijati i hladiti zgradu preko rekuperacijskog sustava te da bi početna investicija u ovaj sustav grijanja i hlađenja bila znatno manja nego geotermalne sonde i dizalica topline.
Zgrada ima u sebi predviđen sustav kontrole pametne kuće te je cijeli sustav grijanja, hlađenja, rasvjete i napajanja pomoćnih uređaja kontroliran preko jednog sustava na kojem se može pratiti potrošnja energije. Sustav automatski podiže i spušta roletne te regulira razinu rasvjete prema intenzitetu Sunčevog zračenja. No, ovakav sustav oduzima korisnicima mogućnost odabira da sami djeluju na zgradu u kojoj žive te sustav nije idealan za male obiteljske kuće već za velike poslovne zgrade kod kojih bi se primjenom digitalne kontrole postigle velike uštede pogotovo na rasvjeti.
Kao zaključak može se istaknuti da pasivna gradnja sa svim svojim elementima nije predviđena za komercijalna naselja jer je početna investicija prevelika te će malo investitora biti spremno platiti cijenu takve zgrade, ali kako sve ima svog kupca zgrade su elitno uređene te ciljaju na kupce visoke klase kojima cijena neće predstavljati značajnu stavku.
Strojarski projekt
Goran Tomek, dipl.ing.stroj.
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
Goran Tomek, dipl.ing.stroj.
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
