Samsoe, Danska 100% OIE
    Srijeda, 16 Studeni 2011 16:48

    Samsoe, Danska 100% OIE

    Zahvaljujući vjetroelektranama na kopnu i moru stanovnici danskog Samsoea proizvedu 40 posto više energije nego što uvoze s kopna. Jedanaest vjetroelektrana snage po 1 MW pokriva ukupnu otočnu potrošnju električne energije. Dvije pripadaju kooperativama, čiji su pojedinačni dioničari otočani. Fiksna cijena proizvodnje struje određuje se desetogodišnjim ugovorima. Nova vjetroturbina ovdje je cjenjenija od novoga Mercedesa. U energiji vjetra leži zarada. Propeleri se okreću i ispred obale. Pet vjetroelektrana na moru posjeduje općina. Godišnje zaradi 135 tisuća eura. Novac koji zaradimo od vjetroelektrana može biti investiran samo za dobivanje drugih projekata oko struje. Željeli bismo profit investirati u neke druge oblike obnovljive energije. Kao primjerice u javni prijevoz, objašnjava dogradonačelnik Samsoea, Marcel Meijer. Želja ovdašnjih poljoprivrednika jesu traktori koje pogoni biodizel dobiven iz uljane repice, a želja vlasnika osobnih automobila je hidrogen. Samsoe je smješten u središnjemu dijelu Danske. Nešto više od 4 tisuće stanovnika u 22 sela grije se uglavnom na biomasu, piljevinu i slamu, drvene pelete. Godišnje se u tri od četiri ovdašnje toplane, čiji su dioničari, naravno, lokalni stanovnici, spali 1200 tona slame. Ova toplana pokriva dvije trećine godišnjih potreba 280 kućanstava. Njihovi su računi za grijanje niži za petinu od onih na kopnu. Na pitoresknom Baltiku doista pušu neki novi vjetrovi. Uz grijanje na slamu i biomasu, energija vjetra zaslužna je za fascinantno postignuće - u 15 godina, od početka energetske revolucije, na Samsoeu je emisija ugljikova dioksida svedena na nulu.
    www.hrt.hr



    Danski otok Samsø, čija površina iznosi 114,26 km2, te ima nešto više od 4.000 stanovnika, prvi je energetski neovisan otok koji je u samo osam godina u potpunosti počeo upotrebljavati obnovljive izvore energije. Ovaj projekt preobrazbe započeo je 1998. godine, a danas se sve potrebe stanovnika zadovoljavaju pomoću 11 vjetroagregata nominalne snage 1 MW koji se nalaze na otoku i pomoću 4 termoelektrane na biomasu koje zadovoljavaju 70% potreba za toplom vodom i grijanjem, a od kojih se na jednoj nalazi i fotonaponski sustav. Sve to smanjilo je otočke emisije stakleničkih plinova za oko 140%, a uz to se višak proizvedene energije (oko 10%) predaje u elektroenergetsku mrežu i koristi na kopnu. U osam godina prilagodbe, Europska unija, razne agrencije i fondovi uložili su oko 67,1 milijun eura, dok je Samsø uložio oko 17 milijuna eura u izgradnju pet od deset vjetroagregata na moru. Dodatna tri vjetroagregata financirana su od strane privatnih ulagača, kao što su poljoprivrednici, a dva vjetroagregata financirana su od strane otočkih dioničara. Za 11 vjetroagregata na kopnu izdvojeno je 8,9 milijuna eura, od čega je 9 vjetroagregata u vlasništvu poljoprivrednika. Na sličan način financirane su i toplinske elektrane, pa su dvije elektrane u vlasništvu danske energetske kompanije NRGi, jedna je u privatnom vlasništvu, a jedna je u vlasništvu otočkih dioničara. Iako u početnoj fazi izgradnje nije bilo zamišljeno podijeljeno vlasništvo, takva odluka pokazala se vrlo praktičnom, te je otvorila dodatne mogućnosti za ulaganja u nove projekte. Najveći problem prilagodbe bio je sektor transporta, koji, zbog još nerazvijene tehnologije, nije u potpunosti mogao zadovoljiti prelazak na upotrebu energije iz obnovljivih izvora energije. Kako bi se nadoknadila razlika za upotrebu fosilnih goriva u transportu, otok je odlučio dodatno postaviti 10 vjetroagregata na moru, koji godišnje proizvedu, i otpreme na kopno, oko 28.000 MWh električne energije, što je više energije nego što se na otoku iskoristi u transportu, uključujući i trajekte koji otok povezuju s kopnom. Kako bi se do kraja riješio ovaj problem, u sklopu centra Samsoe Energy Academy, dodatno se radi na razvoju biogoriva, bioplina i prešanog ulja, a postoje i planovi za daljnji razvoj električnih vozila. Samsoe Energy Academy otvoren je 2007. godine, te služi kao demonstracijski centar, kongresni centar i centar za razvoj tehnologija. Kroz organizirane izložbe i radionice centar godišnje posjeti oko 4.000 političara, novinara i studenata diljem svijeta.
    www.vjetroelektrane.com

     2

     

    Pročitano 1457 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive