Održivost energetskih resursa je važna za opstanak naših budućih generacija. Zeleni koncept je jedino rješenje za bolje sutra. Postoje mnogi gradovi širom svijeta u kojima je više hektara zemljišta dodijeljeno zelenim površinama, više se oslanjaju na obnovljive izvore energije, odabiru bicikliranje ili hodanje umjesto automobila i aktivno sudjeluju u procesima recikliranja. Pogledajte listu 10 najzelenijih gradova na svijetu.

10. OSLO, Norveški grad Oslo je okružen šumovitim brdima i jezerima. Od 454 kvadratna kilometra ukupne površine, 242 kvadratna kilometra površine ovog grada je prekriveno gustom šumom. U stvari, dvije trećine grada Osla su zaštićena područja. Strogi zakoni o zaštiti okoliša u Oslu štite njegove prirodne resurse i ljepotu. Gradska vlada u Oslu također ima misiju da gradski ugljik neutraliziraju do 2020. godine. Proizvodnja bioplina iz organskih otpada i fosilnih goriva iz kanalizacije ukazuje na to koliko je Oslo blizu tog cilja. U Oslu postoji više od 700 javnih stanica za punjenje. U predstojećim godinama mogli biste vidjeti poboljšanje automobila na gorive ćelije i autobuse u gradu Oslu.

 

9. HELSINKI, Helsinki je glavni grad Finske, jedan je od najzelenijih gradova u Evropi. Ovaj grad se sastoji od više od 310 otoka. Neka od ovih otoka poznati su po slikovitim pješčanim plažama. Vladin plan o izgradnji vjetroelektrana na moru ukazuje na bolje upravljanje energijom u gradu.

 

8. SAN FRANCISCO, Visok nivo recikliranja je glavni razlog za zelenkastu okolinu San Francisca. Gradska vlada ima misiju da grad koncipira bez otpada do 2020. godine. Otpad stanovnika i drugih mjesta direktno ide na recikliranje u otpad. Ne-biorazgradive plastične vrećice su također zabranjene u gradu još 2007. godine.



7. LONDON, Prilično je teško održavati zelene površine u velikom gradu. Zapanjujuće, polovina Londonskog grada je zelena. Ovaj grad ima 14.164 hektara zelenih površina. To uključuje parkove, staništa divljih životinja, prirodne rezervate, vrtove i otvorene prostore. Ove zelene površine osiguravaju bolju biološku raznolikost, manje odvodnje kišnice, manje zagađenja i bolji kvalitet zraka.



6. REYKJAVIK, Glavni grad Islanda Reykjavik ima najveći geotermalni sustav grijanja na svijetu. Ukupno ima 30 aktivnih vulkana u zemlji. To dovodi do toga da se Island oslanja na geotermalnu energiju nego fosilna goriva. Dok je istovremeno 100 posto električnih potreba grada Reykjavika generirano je iz geotermalnih izvora energije.



5. CURITIBA, Grad Curitiba u južnom Brazilu poznat je po svom urbanističkom planiranju. Grad ima 12 hektara zelenih površina na 1000 stanovnika. Grad ima ukupno 400 kvadratnih kilometara zelenih površina. Ogromne zelene površine u gradu nude bolje uvjete za bioraznolikost.



4. VANCOUVER, Obalni grad Vancouver je jedan od najživljih gradova na svijetu. Izgrađena je obnovljiva hidroelektrana koja generira 93% svih električnih potreba grada. Grad Vancouver se nastavio oslanjati na više obnovljivih izvora energije kako bi smanjio emisiju ugljičnog dioksida na najnižem nivou.



3. STOCKHOLM, Slikoviti grad Stockholm posvećen je zelenom životu i čistoći. Stockholm zauzima površinu od 6519 kvadratnih kilometara, a jedna trećina njegove površine je zelena površina. Grad ima ukupno 12 velikih parkova. Stanovnici će dobiti podršku gradske vlade za postavljanje zelenih površina u svojoj zemlji. Stockholm je bio i prvi grad koji je nagrađen europskim zelenim kapitalom još 2010. godine.



3. AMSTERDAM, Gradska vlada u Amsterdamu pokrenila je poseban projekt pod nazivom Amsterdam Smart City još 2009. godine. Glavni cilj ovog projekta je smanjenje emisije ugljičnog-dioksida i ušteda energije. Za postizanje ovog cilja vlasti ohrabruju recikliranje otpada, instalacija solarnih panela, električnih automobila i autobusa, više biciklističkih ruta i stanica za punjenje u lukama.



1. COPENHAGEN, Postoji više od 100 centara za iznajmljivanje bicikala širom Copenhagena. Grad nudi besplatnu biciklističku shemu. Biciklizam ili hodanje je najbolji način da istražite ovaj prelijepi grad. U Copenhagenu postoje i ekološki prihvatljivi brodovi na električni pogon i solarni pogon. Grad pokušava da postane nul ugljični do 2025. godine.
energis.ba