U kontekstu globalnih izazova energetske tranzicije, Hrvatska je nedavno osnovala Vijeće za energetiku, tijelo koje ima ključnu ulogu u koordinaciji energetske politike i provedbi Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Ovo vijeće, predvođeno ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom, fokusirano je na ubrzavanje prijelaza na održive izvore energije, uz osiguranje sigurne, pravedne i priuštive opskrbe energijom za građane i gospodarstvo.

Vijeće za energetiku osnovano je 3. rujna 2025. godine na inicijativu ministra Šušnjara. Cilj osnivanja bio je stvaranje platforme za koordinaciju provedbe NECP-a i usmjeravanje energetske politike. Vijeće okuplja predstavnike ključnih institucija iz javnog sektora, uključujući Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA), Hrvatsku elektroprivredu (HEP), Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), HEP Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS), Jadranski naftovod (JANAF), Plinacro, Agenciju za ugljikovodike, kao i predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva gospodarstva te Ureda predsjednika Vlade. Šušnjar je tada istaknuo važnost ovog koraka: "Osnovali smo Vijeće za energetiku, važan institucionalni iskorak za strateško upravljanje energetskom politikom i energetskom tranzicijom. Članovi Vijeća ključni su dionici energetskog sektora i na ovaj će način doprinijeti ostvarivanju ciljeva gospodarske politike." Dodao je da će Vijeće olakšati provedbu NECP-a i investicija potrebnih za energetsku tranziciju, naglašavajući važnost suradnje između različitih institucija.

Prva sjednica Vijeća održana je u Ministarstvu gospodarstva, a predvodio ju je ministar Šušnjar. Na sjednici su sudjelovali predstavnici navedenih energetskih institucija, regulatornih tijela i ministarstava. Glavni prioriteti raspravljani na sjednici uključivali su ubrzavanje energetske tranzicije, osiguranje sigurnosti opskrbe energijom te razvoj infrastrukture. Posebno se istaknulo formiranje radnih grupa za praćenje provedbe NECP-a i hrvatske energetske politike, modernizaciju mreže, uvođenje pametnih brojila, razvoj sustava za pohranu energije u baterijama te istraživanje mogućnosti nuklearne energije, uključujući male modularne reaktore za postizanje ugljične neutralnosti.

Tijekom sjednice, ministar Šušnjar je naglasio: "Prioritet nam je ubrzati energetsku tranziciju i osigurati sigurnu, pravednu i priuštivu energiju. Kroz koordinirani rad institucija, regulatornih tijela i državnih poduzeća energetskog sektora stvaramo predvidljiv okvir za poslovanje energetskih subjekata, te ulaganja i razvoj novih tehnologija." Ovo ističe predanost Vijeća stvaranju stabilnog okvira za investicije u obnovljive izvore energije i aktivno uključivanje potrošača u energetsko tržište. U širem kontekstu energetske tranzicije, Šušnjar je u ranijim izjavama na EU razini poručio: "Za uspješnu energetsku tranziciju potrebna su daljnja ulaganja u nacionalnu infrastrukturu." Dodao je i: "Hrvatski prioriteti usmjereni su na razvoj različitih tehnologija, uključujući nuklearnu energiju kao važan element tranzicije prema niskougljičnoj budućnosti." Također je istaknuo: "Ključno je omogućiti svakoj državi članici da sama oblikuje vlastiti energetski miks, što će pridonijeti zajedničkim ciljevima EU-a i istodobno osigurati sigurnu i pouzdanu opskrbu energijom."

Ubrzavanje prijelaza na održive izvore energije
Vijeće za energetiku posvetit će se ubrzanju prijelaza na održive izvore energije, fokusirajući se na povećanje udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupnoj potrošnji. Prema planovima, Hrvatska cilja na 31% udjela OIE do 2030. godine, što uključuje razvoj solarne, vjetro i hidroenergije. Ovo područje obuhvaća regulatorne promjene za brže priključenje novih elektrana na mrežu, poticanje investicija u obnovljive projekte i smanjenje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva. Kroz koordinaciju s NECP-om, Vijeće će pratiti napredak u integraciji OIE, što će doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanju energetske neovisnosti.

Osiguranje sigurne, pravedne i priuštive opskrbe energijom
Jedan od ključnih zadataka Vijeća je osiguranje sigurne, pravedne i priuštive opskrbe energijom. To uključuje razvoj infrastrukture poput transporta nafte, plinovoda i LNG terminala, te praćenje popunjenosti skladišta. Prioritet je stvaranje sustava koji će spriječiti prekide opskrbe, posebno u kontekstu geopolitičkih napetosti. Pravednost podrazumijeva zaštitu ranjivih kućanstava kroz subvencije i programe energetske učinkovitosti, dok će priuštivost biti osigurana kroz optimizaciju cijena i poticanje konkurencije na tržištu. Vijeće će formirati radne grupe za praćenje ovih aspekata, osiguravajući da energetska tranzicija ne poveća socijalne nejednakosti.

Energetska politika
Vijeće će se baviti oblikovanjem i koordinacijom energetske politike, uključujući praćenje provedbe NECP-a i kreiranje smjernica za budući energetski sustav. To obuhvaća strateško planiranje za smanjenje uvozne ovisnosti (Hrvatska trenutno proizvodi oko 50% svojih energetskih potreba), poticanje ulaganja i usklađivanje s EU ciljevima. Politika će naglasiti ravnotežu između ekonomskih, ekoloških i socijalnih aspekata, s fokusom na digitalizaciju i inovacije u sektoru.

Energetska tranzicija
Energetska tranzicija predstavlja okosnicu rada Vijeća, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. To uključuje prelazak na niskougljične tehnologije, smanjenje emisija i integraciju OIE. Hrvatska vidi tranziciju kao priliku za gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta i bolji okoliš. Vijeće će nadzirati napredak kroz radne skupine, rješavajući izazove poput usporavanja investicija zbog političkih promjena i osiguravajući da tranzicija bude inkluzivna za sve sektore društva.

Modernizacija mreže
Modernizacija elektroenergetske mreže ključna je za integraciju OIE i povećanje kapaciteta. Vijeće će podržati ulaganja od preko 33 milijarde eura do 2030. godine, uključujući rekonstrukciju dalekovoda (više od polovine je starije od 40 godina), zamjenu transformatora i digitalizaciju. Projekti poput HEP-ovih ulaganja u distribucijsku mrežu (286 milijuna eura) omogućit će brže priključenje novih elektrana i povećanu otpornost sustava na klimatske promjene.

Uvođenje pametnih brojila
Uvođenje pametnih brojila dio je digitalizacije energetskog sustava, s ciljem da do 2029. godine svi korisnici imaju daljinska očitanja. HEP je već instalirao preko milijun uređaja, što će eliminirati akontacije i omogućiti bolji uvid u potrošnju. Investicija od 86,5 milijuna eura omogućit će korisnicima optimizaciju troškova, dok će Vijeće nadzirati provedbu za povećanje učinkovitosti i aktivnog sudjelovanja potrošača na tržištu.

Razvoj sustava za pohranu energije u baterijama
Razvoj baterijskih sustava za pohranu energije ključan je za stabilizaciju mreže i integraciju OIE. Vijeće će podržati projekte sustava za rezervno napajanje i peak shaving, te integraciju litij-ionskih baterija za kućanstva i poduzeća. Ovo će omogućiti pohranu viška energije iz solarnih i vjetroelektrana, smanjujući gubitke i povećavajući otpornost sustava na fluktuacije.

Istraživanje mogućnosti nuklearne energije, uključujući male modularne reaktore
Vijeće će istraživati nuklearnu energiju kao stabilan niskougljični izvor, s fokusom na male modularne reaktore (SMR). Hrvatska planira gradnju najmanje tri SMR-a do 2035. godine, snage do 300 MW svaki, što će doprinijeti dekarbonizaciji. Radna skupina priprema zakonodavne okvire, razmatrajući lokacije poput Erduta, uz suradnju s EU partnerima za sigurnost i tehnološki napredak.

Vijeće za energetiku predstavlja važan korak u hrvatskoj energetskoj politici, posebno u svjetlu europskih ciljeva za smanjenje emisija i povećanje udjela obnovljivih izvora. Buduće aktivnosti Vijeća usmjerene su na praćenje provedbe mjera iz NECP-a, razvoj smjernica za budući energetski sustav te koordinaciju između različitih aktera u sektoru. Očekuje se da će ovo tijelo doprinijeti većoj energetskoj neovisnosti Hrvatske i boljoj prilagodbi klimatskim promjenama.

Uspoređujući s američkim National Energy Dominance Councilom, koji je osnovan 14. veljače 2025. godine Executive Orderom predsjednika Donalda Trumpa, primjećujemo ključne razlike u fokusima. Dok hrvatsko Vijeće naglašava ubrzavanje energetske tranzicije prema obnovljivim izvorima, nuklearnoj energiji i pravednoj opskrbi, američko vijeće, predvođeno guvernerom Dougom Burgumom iz Sjeverne Dakote, usmjereno je na postizanje "energetske dominacije" kroz povećanu proizvodnju nafte, prirodnog plina i drugih fosilnih goriva, s ciljem jačanja izvoza i smanjenja regulatornih ograničenja.

Oba vijeća služe kao savjetodavna tijela za koordinaciju politike, ali hrvatsko je više usklađeno s EU-ovim zelenim ciljevima, dok američko prioritetizira gospodarsku dominaciju i "America First" pristup. Takva vijeća znače ključnu platformu za razmjenu ideja između dionika u energetskom sektoru, omogućujući suradnju između vlade, regulatora, industrije i stručnjaka, što potiče inovacije, dijeljenje najboljih praksi i bržu provedbu strategija za rješavanje globalnih izazova poput klimatskih promjena i energetske sigurnosti. Ovo rezultira boljom koordinacijom, smanjenjem negativnih efekata i stvaranjem predvidljivog okvira za investicije, što u konačnici koristi cijelom energetskom sektoru.