Nizozemac hrvatskog podrijetla Boyan Slat izumio je revolucionarni sustav Ocean Cleanup koji elimira plastični otpad iz mora. Ima samo 22 godine, a o njemu bruje mediji diljem svijeta. Ne, on nije nogometaš, glumac ili pjevačka zvijezda. Boyan Slat (Bojan Šlat), mladi Nizozemac hrvatskih korijena, izumitelj je sustava Ocean Cleanup za čišćenje oceana od plastičnog otpada. Njegov projekt trenutno je u fazi testiranja, a pokaže li se uspješnim, Boyan bi uistinu mogao postati “spasitelj mora od plastičnog otpada” kako ga nazivaju u medijima. Iako sam pročitala da mladi inovator nerado daje intervjue, to me nije obeshrabrilo već sam se javila službi za odnose s javnošću u Ocean Cleanup. Nakon tjedan dana čekanja, omogućen mi je kraći telefonski razgovor s Boyanom Slatom. - Volio bih da znam hrvatski, ali moje znanje je jako ograničeno. Rastao sam u Nizozemskoj, a mama i tata me nisu učili hrvatski tako da znam vrlo ograničen broj hrvatskih riječi - rekao mi je na početku razgovora Boyan Slat. Rođen je 1994. godine u nizozemskom gradu Delftu gdje je odrastao je s majkom Nizozemkom. Boyanov otac je umjetnik koji živi u Istri. U Hrvatsku u prosjeku dolazim jednom godišnje i obično provedem tjedan dana sa svojim ocem koji živi u Baderni kod Poreča. Nemam prijatelja u Hrvatskoj jer kad dođem tamo, vrijeme provedem s ocem - priznao mi je Boyan Slat. Od djetinjstva zainteresiran za znanost, Boyan je problema plastičnog otpada u moru postao svjestan kada je kao srednjoškolac 2011. godine bio u Grčkoj. - Dok sam ronio, vidio sam više plastičnih vrećica nego riba - stalno ponavlja Boyan koji je nakon povratka u Delft intenzivno razmišljao kako očistiti mora od plastičnog otpada. Tako je još kao srednjoškolac osmislio ideju sustava Ocean Cleanup.
Morske struje
Ključni princip je da sustav koristi prirodne oceanske struje za svoj rad. Ideja je da stavimo velike plutajuće barijere u ocean. Pritom bi se plastika duž barijera gibala prema središtu barijere gdje bi se prikupljala, a ispod bi oceanske struje neometano nosile morski život - pojasnio mi je Boyan Slat. Svoju ideju prvi put je predstavio u javnosti na Tedx konferenciji u Delftu 2012. godine kada je održao predavanje “Kako natjerati oceane da sami sebe čiste”. Dosad je bilo mnogo ideja za čišćenje oceana, ali sve su se zasnivale na principu plovila s mrežama koja love’ plastiku. Ali, trebalo bi 79.000 godina da se to napravi. Mi bismo to mogli napraviti za pet godina. Zašto mi prolazimo kroz more kad ono može proći ispod nas? - zapitao se tada Boyan. Bila je to prava senzacija: snimka predavanja toga vitkog mladića duge, tamne kose i svijetlih očiju dosad je pregledana više od 2,5 milijuna puta. Iako je upisao studij aeronautike na Sveučilištu Delft, Boyan Slat ostao je i dalje fokusiran na čišćenje plastike iz mora. Stoga je 2013. godine napustio studij te u Delftu utemeljio istraživačku i razvojnu zakladu Ocean Cleanup. Startao je sa 200 eura ušteđevine, a zatim se e-mailom obratio predstavnicima 300 kompanija ne bi li tako skupio 10.000 dolara za prva istraživanja. No, nije uspio pa se nakon bezuspješne potrage za sponzorima odlučio za crowdfunding. Upalilo je: za samo tri mjeseca prikupio je 1,8 milijuna dolara.
Rad volontera
Startali smo s nekoliko volontera, a sada imamo pedesetak zaposlenih. Uglavnom su to inženjeri i oceanolozi - rekao mi je Boyan. Zatim je ispričao o ekspediciji koju je prošle godine vodio na tzv. Great Pacific Garbage Patch. Prije nego što počnemo s čišćenjem plastike iz mora, moramo obaviti niz priprema. U sklopu tih priprema, prošle godine smo pokrenuli ‘megaekspediciju’. S flotom od 30 brodova istodobno prešli smo ocean kako bismo mapirali Great Pacific Garbage Patch i stekli uvid u količinu plastike u moru. To je područje između Havaja i Kalifornije gdje je koncentrirano najviše plastike - ispričao je Boyan o prošlogodišnjoj ekspediciji tijekom koje je iz Pacifika izvađeno 1,5 milijuna komada plastike. Dobra je vijest da nije kasno za čišćenje oceana i da možemo prevenirati stvaranje mikroplastike u budućnosti. Naime, mali komadići plastike ulaze u prehrambeni lanac riba i ptica - rekao je Boyan Slat koji je 2014. godine postao najmlađi dobitnik The Champions of the Earth Award, prestižne nagrade za zaštitu okoliša koju dodjeljuje UN. Nedavno je mladi inovator u društvu nizozemske ministrice zaštite okoliša Sharon Dijksma u Delftu predstavio 1,5 milijuna eura vrijedan prvi prototip čistača plastike za Sjeverno more.
Godina testiranja
Jednogodišnjem testiranju u Sjevernom moru cilj je utvrditi može li se prototip nositi sa strujama i nevremenom. - To je 100 metara dug sustav, prvi prototip sustava čistača mora koji će biti testiran u moru. To je strukturalni test, a prvi put ćemo hvatati plastiku u sklopu pilot-projekta koji bi trebao početi u drugoj polovici iduće godine u blizini japanskog otoka Tsushima. To će biti prvi operativni sustav za čišćenje plastike. Mi sada tragamo za kompanijama koje bi bile naši partneri u tome poslu - pojasnio je Boyan Slat. Zanimalo me tko su glavni partneri i financijaši njegova projekta. Najveći dio dosadašnje podrške stigao je od bogatih pojedinaca koji su svjesni važnosti čišćenja oceana od plastičnog otpada. U gradnju prototipa za Sjeverno more bili su uključeni partneri poput velike nizozemske kompanije Boskalis, ali i nizozemska vlada. Imamo još neke financijaše u Nizozemskoj, EU, ali i SAD-u, uključujući Marca Benioffa, poznatog milijardera koji je utemeljitelj Salesforce u Silicijskoj dolini. No, za idući pilot-projekt tražimo još financijaša jer je to vrlo konkretan posao - rekao mi Boyan Slat koji smatra da bi nakon testiranja i pilot-projekata sustav Ocean Cleanup mogao početi s radom već 2020. godine. Procjenjuje se da bi oko 300 milijuna eura vrijedan projekt već za 10 godina mogao očistiti oceane od plastičnog otpada.
Pet kritičnih zona
Plastični je otpad u oceanima koncentriran na pet velikih područja i mislim da možemo biti uspješni u njegovu čišćenju. Počet ćemo s čišćenjem idućih godina, no mislim da moramo raditi na tome da plastika ne dolazi u more - naglasio je Boyan. Zanimalo me što misli o zagađenosti Jadranskog mora plastikom. Jadransko je more jako lijepo te sam u nekoliko navrata ronio u njemu. Nažalost, plastike ima kao i u ostalim morima. Većina toga dolazi u Jadran putem struja i rijeka. Naravno, ako bude interesa, rado bih pomogao da se u Hrvatskoj u rijeke postavi sustav kako bi prikupljao plastiku prije nego što ona dođe do mora. To je jedan od mojih planova za budućnost za koji mislim da bi koristio Hrvatskoj - rekao je Boyan Slat koji je sad fokusiran na to da skupi potrebna sredstva za realizaciju svoga projekta. Također, želi angažirati najbolje znanstvenike i inženjere. Upitala sam ga koji su mu inovatori i poduzetnici uzor. Mnogo sam inspiracija stekao čitajući biografije izumitelja u prošlosti. Primjerice, među mojim velikim uzorima su braća Wright koji su izradili prvi avion s motorom. Drugi veliki uzor je Nikola Tesla, s kojim se osjećam na neki način familijaran jer je porijeklom iz Hrvatske - rekao je.
www.jutarnji.hr
Morske struje
Ključni princip je da sustav koristi prirodne oceanske struje za svoj rad. Ideja je da stavimo velike plutajuće barijere u ocean. Pritom bi se plastika duž barijera gibala prema središtu barijere gdje bi se prikupljala, a ispod bi oceanske struje neometano nosile morski život - pojasnio mi je Boyan Slat. Svoju ideju prvi put je predstavio u javnosti na Tedx konferenciji u Delftu 2012. godine kada je održao predavanje “Kako natjerati oceane da sami sebe čiste”. Dosad je bilo mnogo ideja za čišćenje oceana, ali sve su se zasnivale na principu plovila s mrežama koja love’ plastiku. Ali, trebalo bi 79.000 godina da se to napravi. Mi bismo to mogli napraviti za pet godina. Zašto mi prolazimo kroz more kad ono može proći ispod nas? - zapitao se tada Boyan. Bila je to prava senzacija: snimka predavanja toga vitkog mladića duge, tamne kose i svijetlih očiju dosad je pregledana više od 2,5 milijuna puta. Iako je upisao studij aeronautike na Sveučilištu Delft, Boyan Slat ostao je i dalje fokusiran na čišćenje plastike iz mora. Stoga je 2013. godine napustio studij te u Delftu utemeljio istraživačku i razvojnu zakladu Ocean Cleanup. Startao je sa 200 eura ušteđevine, a zatim se e-mailom obratio predstavnicima 300 kompanija ne bi li tako skupio 10.000 dolara za prva istraživanja. No, nije uspio pa se nakon bezuspješne potrage za sponzorima odlučio za crowdfunding. Upalilo je: za samo tri mjeseca prikupio je 1,8 milijuna dolara.
Rad volontera
Startali smo s nekoliko volontera, a sada imamo pedesetak zaposlenih. Uglavnom su to inženjeri i oceanolozi - rekao mi je Boyan. Zatim je ispričao o ekspediciji koju je prošle godine vodio na tzv. Great Pacific Garbage Patch. Prije nego što počnemo s čišćenjem plastike iz mora, moramo obaviti niz priprema. U sklopu tih priprema, prošle godine smo pokrenuli ‘megaekspediciju’. S flotom od 30 brodova istodobno prešli smo ocean kako bismo mapirali Great Pacific Garbage Patch i stekli uvid u količinu plastike u moru. To je područje između Havaja i Kalifornije gdje je koncentrirano najviše plastike - ispričao je Boyan o prošlogodišnjoj ekspediciji tijekom koje je iz Pacifika izvađeno 1,5 milijuna komada plastike. Dobra je vijest da nije kasno za čišćenje oceana i da možemo prevenirati stvaranje mikroplastike u budućnosti. Naime, mali komadići plastike ulaze u prehrambeni lanac riba i ptica - rekao je Boyan Slat koji je 2014. godine postao najmlađi dobitnik The Champions of the Earth Award, prestižne nagrade za zaštitu okoliša koju dodjeljuje UN. Nedavno je mladi inovator u društvu nizozemske ministrice zaštite okoliša Sharon Dijksma u Delftu predstavio 1,5 milijuna eura vrijedan prvi prototip čistača plastike za Sjeverno more.
Godina testiranja
Jednogodišnjem testiranju u Sjevernom moru cilj je utvrditi može li se prototip nositi sa strujama i nevremenom. - To je 100 metara dug sustav, prvi prototip sustava čistača mora koji će biti testiran u moru. To je strukturalni test, a prvi put ćemo hvatati plastiku u sklopu pilot-projekta koji bi trebao početi u drugoj polovici iduće godine u blizini japanskog otoka Tsushima. To će biti prvi operativni sustav za čišćenje plastike. Mi sada tragamo za kompanijama koje bi bile naši partneri u tome poslu - pojasnio je Boyan Slat. Zanimalo me tko su glavni partneri i financijaši njegova projekta. Najveći dio dosadašnje podrške stigao je od bogatih pojedinaca koji su svjesni važnosti čišćenja oceana od plastičnog otpada. U gradnju prototipa za Sjeverno more bili su uključeni partneri poput velike nizozemske kompanije Boskalis, ali i nizozemska vlada. Imamo još neke financijaše u Nizozemskoj, EU, ali i SAD-u, uključujući Marca Benioffa, poznatog milijardera koji je utemeljitelj Salesforce u Silicijskoj dolini. No, za idući pilot-projekt tražimo još financijaša jer je to vrlo konkretan posao - rekao mi Boyan Slat koji smatra da bi nakon testiranja i pilot-projekata sustav Ocean Cleanup mogao početi s radom već 2020. godine. Procjenjuje se da bi oko 300 milijuna eura vrijedan projekt već za 10 godina mogao očistiti oceane od plastičnog otpada.
Pet kritičnih zona
Plastični je otpad u oceanima koncentriran na pet velikih područja i mislim da možemo biti uspješni u njegovu čišćenju. Počet ćemo s čišćenjem idućih godina, no mislim da moramo raditi na tome da plastika ne dolazi u more - naglasio je Boyan. Zanimalo me što misli o zagađenosti Jadranskog mora plastikom. Jadransko je more jako lijepo te sam u nekoliko navrata ronio u njemu. Nažalost, plastike ima kao i u ostalim morima. Većina toga dolazi u Jadran putem struja i rijeka. Naravno, ako bude interesa, rado bih pomogao da se u Hrvatskoj u rijeke postavi sustav kako bi prikupljao plastiku prije nego što ona dođe do mora. To je jedan od mojih planova za budućnost za koji mislim da bi koristio Hrvatskoj - rekao je Boyan Slat koji je sad fokusiran na to da skupi potrebna sredstva za realizaciju svoga projekta. Također, želi angažirati najbolje znanstvenike i inženjere. Upitala sam ga koji su mu inovatori i poduzetnici uzor. Mnogo sam inspiracija stekao čitajući biografije izumitelja u prošlosti. Primjerice, među mojim velikim uzorima su braća Wright koji su izradili prvi avion s motorom. Drugi veliki uzor je Nikola Tesla, s kojim se osjećam na neki način familijaran jer je porijeklom iz Hrvatske - rekao je.
www.jutarnji.hr
