Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović sudjelovao je na gospodarskom forumu u grčkom Delfiju i rekao je da Hrvatska udvostručuje kapacitet LNG terminala na Krku te razgovara o spajanju na plinovod iz Azerbajdžana. Hrvatska se želi pozicionirati kao energetsko središte u ovom dijelu Europe. "To sve radimo kako bismo plinom opskrbljivali naše susjedne zemlje jer, da je Hrvatska sebična, trenutni kapacitet LNG-a bio bi dovoljan za zadovoljavanje svih hrvatskih potreba", rekao je Filipović. "Međutim, mi mislimo i na naše susjede. Želimo doprinijeti cijeloj Europi, postati energetsko čvorište našeg dijela Europe, kako više nikada ne bismo bili u situaciji da ovisimo o samo jednom izvoru plina, koji je dosad bila Rusija", dodao je. Filipović je u gradiću Delfiju sudjelovao na panelu Ruski hibridni rat: Kako ojačati energetsku sigurnost EU-a.

"Plinacro radi na jačanju mreže"
Kapacitet LNG terminala na otoku Krku, gdje pristižu brodovi s dominantno američkim ukapljenim plinom, ima kapacitet od 2.9 milijardi kubičnih metara godišnje. Kapacitet bi mu trebao iznositi 6.1 milijardu tijekom 2025. godine. Hrvatska je, naime, prije dva tjedna potpisala ugovor s norveškom kompanijom Vartsilom koja bi za 22 mjeseca trebala ugraditi novi modul koji će omogućiti povećanje kapaciteta. "Paralelno Plinacro radi na jačanju naše plinovodne mreže na relaciji Zlobin-Bosiljevo kako bismo mogli te povećane kapacitete pustiti u naš plinski sustav", rekao je Filipović za Hinu nakon panela. Plin bi zatim išao u Sloveniju pa prema Austriji i Bavarskoj na jugu Njemačke. Predsjednik bavarske vlade Markus Zeder i austrijski kancelar Karl Nahamer posjetili su Krk prije šest mjeseci, gdje su s premijerom Andrejom Plenkovićem dogovarali tu suradnju. "Mi ćemo učiniti sve da Hrvatska bude energetsko središte ovog dijela Europe", napomenuo je Filipović.

Spajanje na plinovod iz Azerbajdžana
Hrvatska se stoga namjerava spojiti i na postojeći plinovod koji se proteže od plinom bogatog Azerbajdžana preko Gruzije i Turske do Albanije. U planu je izgradnja kraka koji bi od Albanije išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske. "Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac kojim bi plin došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža", rekao je Filipović. Plin bi se zatim mogao izvoziti dalje. "Premijer Plenković i ja smo zajedno u Davosu (u siječnju) razgovarali s predsjednikom Alijevim. Tada smo se, između ostalog, dotakli tog projekta. Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, a kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH", izjavio je Filipović.

Azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev je u srpnju s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen potpisao sporazum o strateškom partnerstvu kojim bi se povećale isporuke plina iz Kaspijskog jezera u EU. Sporazum je potpisan pet mjeseci nakon što je Rusija, iz koje EU pokriva 40 posto svojih potreba za plinom, pokrenula invaziju na Ukrajinu. Projekt dopremanja plina iz Azerbajdžana do Hrvatske, poznat kao Jadransko-jonski plinovod, već se godinama razmatra, no aktualna situacija ga je ubrzala.

"Sav plin proizveden u Hrvatskoj ostaje u Hrvatskoj"
Istaknuo je da izostanak ruskog plina ove zime nije utjecao na EU. "Bez obzira na to što su neki najavljivali katastrofu u cijeloj EU, da će Europa propasti, da neće biti plina, da ćemo se smrzavati, dogodilo se upravo suprotno. Snažnim zajedništvom u EU pružena je podrška Ukrajini, a istovremeno su mnoge zemlje ostvarile gospodarski rast", rekao je Filipović dodavši da je Hrvatska prošle godine imala 6.3-postotni rast BDP-a.

Kaže da sav plin proizveden u Hrvatskoj "ostaje u Hrvatskoj". "INA-inu proizvodnju od oko 700.000 kubika usmjerili smo prošle godine hrvatskim građanima jer je u jednom trenutku 120.000 hrvatskih građana ostalo bez plina", rekao je ministar, dodajući da je "Hrvatska sigurna što se tiče opskrbe plinom". "Ove zime nismo imali nikakvih problema", rekao je.

"Razgovaramo kako pomoći Ukrajini i zadržati europsko jedinstvo"
Zima je bila jedna od najtoplijih posljednjih desetljeća, no Filipović navodi i intervenciju na tržištu kao faktor. "Na razini EU smo u prosincu ograničili cijenu na 180 eura po megavat satu. To je tada bila poruka špekulantima da neće zarađivati preko leđa građana EU, a kod nas hrvatskih građana i poduzeća. Od tada je počela padati cijena", rekao je. Cijena je sada nešto ispod 40 eura po megavat satu, dodao je. Grčka je bila u grupi 15 zemalja koje su se zalagale za što niže ograničenje, u čemu je prednjačio njen ministar energetike Kostas Skrekas s kojim se Filipović sastao u Delfiju. Na sastanku je bila i Ditte Jorgensen, direktorica Odjela za energetiku Europske komisije. "Razgovaramo kako i dalje vući prave poteze na razini EU, kako pomoći Ukrajini i zadržati europsko jedinstvo", zaključio je hrvatski ministar.
www.index.hr

 

EU ima novog važnog saveznika oko plina. To bi moglo jako utjecati na Hrvatsku

Azerbajdžan, većinski muslimanska zemlja na granici Europe i Azije, mogao bi u nadolazećim godinama postati izvoznik plina u Hrvatsku. koja razmatra spajanje na tamošnji plinovod. Jutarnja magla nadvila se nad Kaspijsko jezero, koje zbog veličine i slankaste vode neki nazivaju morem. Na udaljenosti od 70 kilometara nalazi se plinsko polje Šah Deniz, površinom veliko kao dva najveća hrvatska otoka Cres i Krk zajedno. Šest naftnih kompanija izvlači plin s dubine od 600 metara pa ga utiskuje u cijevi koje se protežu do susjedne Gruzije. Odande idu kroz Tursku i Grčku do Albanije. Jedan krak zatim ulazi u Italiju dok se razmatra gradnja drugog koji bi išao preko Crne Gore i BiH u Hrvatsku.

"Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin iz Azerbajdžana došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža", kazao je nedavno hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović za Hinu.

Počeli su pregovori
On i premijer Andrej Plenković o tom su projektu razgovarali u siječnju s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim na forumu u švicarskom Davosu. "Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, kontinuirano vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH. Postoji veliki interes u tom smjeru pa vjerujem da ćemo u konačnici i napraviti taj projekt", dodaje Filipović.

Projekt poznat kao Jadransko-jonski plinovod razmatra se od 2012., kada su hrvatska tvrtka za transport prirodnog plina Plinacro i ministarstvo gospodarstva počeli sudjelovati na sastancima zainteresiranih zemalja. No u to vrijeme nije se krenulo u realizaciju jer je plin iz Rusije bio jeftiniji, a količina plina iz Azerbajdžana ograničena. Sve se promijenilo pet mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. EU koja je do tada 40 posto plina uvozila iz Rusije, okrenla se ukapljenom plinu iz SAD-a, Norveškoj, Alžiru i Azerbajdžanu.

Petsto kilometara plinovoda do Splita
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potpisala je u srpnju sporazum o strateškom partnerstvu s predsjednikom Alijevim. "Više od 10 europskih zemalja traži nas da povećamo isporuke", rekao je Alijev na političkom Globalnom Baku forumu. Ta zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza izvezla je 2019. godine ukupno 19 milijardi kubičnih metara plina, a ove godine planira isporučiti 24 milijarde. "Polovina toga bit će izvezena u Europu", izjavio je Alijev, koji je prošli mjesec posjetio Sarajevo.

Azerbajdžanski ministar energetike Parviz Šabazov Ogtaj kaže da im cilj nije samo povećati volumen postojećim partnerima "nego dodati nove partnere, uključujući one na Zapadnom Balkanu". Jadransko-jonski plinovod od albanskog grada Fierija do Splita bio bi dugačak 511 kilometara. Njime bi Hrvatska dobivala polovinu od ukupno pet milijardi kubičnih metara plina godišnje, koliki bi bio njegov kapacitet, izvijestio je Plinacro na svojoj internetskoj stranici. Završetak projekta najavio je za 2025. godinu. "O vremenskoj dinamici teško je sada govoriti jer se još uvijek obavljaju razgovori, ali interes postoji u svim zemljama", kaže Filipović. Uvezeni plin bi, kao i dio onog s LNG terminala na Krku, Hrvatska izvozila u zemlje EU jer bi te količine premašile domaću potrebu hrvatskih kućanstava i industrije. Filipović napominje da se Hrvatska želi pozicionirati "kao energetsko čvorište ovog dijela Europe" i pomagati drugim zemljama u opskrbi.

Zemlja vatre, nafte i plina
Polje Šah Deniz u Kaspijskom jezeru otkriveno je 1999. godine, a crpljenje je počelo 2006. Toghrul Velijev, analitičar Baku Research Instituta, smatra da Azerbajdžan može zadovoljiti od pet do šest posto potreba EU za plinom. Europska komisija izvijestila je prošlo ljeto da će Azerbajdžan isporučivati 20 milijardi kubičnih metara u EU do 2027. godine.

"Ta izjava je preoptimistična za obje strane", kaže Velijev, koji smatra da njegova zemlja može izvesti između 12 i 13 milijardi kubika u EU. Istovremeno na kružnim tokovima u Bakuu stvaraju se gužve. Ulice su prepune automobila jer litra najjeftinijeg benzina košta 0.53 eura.

"Ovdje je gotovo sve sagrađeno novcem od nafte i plina", kaže taksist Orkhan dok prolazi između suprotnosti, blokova betonskih stambenih zgrada izgrađenih u vrijeme socijalizma i modernih trgovačkih centara u staklu. Na razglednicama Bakua nalaze se tri staklena hotela s 30 katova, izgrađena u obliku plamena. "Azerbejdžan, zemlja vatre", turistička je reklama koja se 2014. nosila na dresovima nogometnog kluba Atletico Madrida, koji je dva puta igrao u finalu Lige prvaka.

Euro i Formula 1
Baku je bio jedan od stadiona na kojima se igralo europsko nogometno prvenstvo 2021., a njegovim ulicama od 2017. voze se utrke Formule 1. Kako bi se nastavila naftna ekspanzija, kompanije bi trebale povećati ulaganja, no neke su suzdržane. "Da bi kompanije bile zainteresirane za ulaganja u infrastrukturu i povećanje izvoza, trebaju im ugovori na 20 do 25 godina, a ne na pet godina", objašnjava analitičar Velijev. Napominje da i inicijativa EU o smanjenju korištenja fosilnih goriva, uključujući prirodni plin, čini kompanije rezerviranima prema investicijama u infrastrukturu.

Vodik, rješenje ili obećanje?
Trenutno se u svijetu vodi rasprava o korištenju vodika koji bi se proizvodio iz obnovljivih izvora energije, a transportirao prilagođenim plinovodima. "Vodik može biti rješenje, ali on je više obećanje", kaže Dimitar Lilkov, analitičar Centra za europske studije Wilfred Martens sa sjedištem u Belgiji. Korištenje vodika trenutačno je ispod jedan posto u svijetu. "U kratkom roku on nije rješenje pa će u nadolazećim godinama EU i dalje morati razmišljati kako uvoziti prirodni plin te se povezivati na razne plinovode", smatra Lilkov, koji je o tome govorio prije deset dana na gospodarskom forumu u Delfima.

Budućim cijevima Jadransko-jonskog plinovoda mogao bi ići i vodik u Hrvatsku. "Zato će Plinacro upravo pri proširenju naše plinovodne mreže voditi računa da te cijevi budu spremne i za vodik. Moramo misliti i na budućnost", napominje Filipović. "Sve što sada radimo razmišljamo kako iskoristiti na najbolji mogući način", dodaje. Radovi na dubinama ogromnog Kaspijskog jezera nastavljaju se dok prolaznici bezbrižno šeću uz njegovu obalu. Stakleni šoping-centar u obliku propupalog cvijeta privlači stanovnike Bakua u trgovine kakve se nalaze u zapadnoj Europi. "Ovakvih modernih zdanja je sve više", kaže vozač Orkhan. "A rast će u nebo i bivati sve luksuznije nastave li se izvoziti nafta i plin", zaključuje.
www.index.hr