Zagađenje riječnih tokova
    Petak, 16 Kolovoz 2013 10:26

    Zagađenje riječnih tokova

    Njemačke rijeke su danas sve omiljenije kao cilj za odmor i rekreaciju. A još prije nekoliko godina mnoge od ovih rijeka su smatrane biološki mrtvima. Kako je spašen taj vrlo osjetljivi ekološki sustav? Plastične vrećice na površini i ribe koje, više mrtve nego žive, hvataju zrak na površini rijeke. Danas se takve stravične scene mogu snimiti u Kini i one govore o katastrofalnom stanju brojnih kineskih rijeka, koje su među najzagađenijima u svijetu. A prije nekoliko godina su i (neke) njemačke rijeke nudile slične slike. Osobito je Laba, koja od izvora u Češkoj teče oko tisuću kilometara i iza Hamburga utječe u Sjeverno more, smatrana kandidatom za smrt. Do ponovnog njemačkog ujedinjenja 1990. godine u bivšoj Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR) su otpadne vode nefiltrirane išle u tu rijeku. Znanstvenici su 1988. utvrdili da je ta rijeka prema moru transportirala mješavinu otrovnih tvari, primjerice 16.000 tona sumpora, 10.000 tona fosfora, 23 tone žive i tri tone vrlo otrovnog kemijskog spoja pentaklorfenola. Biolog Veit Hennig sa Sveučilišta Hamburg ovako opisuje stanje Labe u 1980-ima: "Ribe su imale velike čireve oko usta, takozvane cvjetača-čireve. Jegulje su izgledale stravično, listovi su imali izrasline na koži." I kako je ta rijeka spašena? Labu i brojne druge njemačke rijeke spasilo je zatvaranje brojnih istočnonjemačkih tvornica, dosljedno pročišćavanje otpadnih voda i uvođenje strogih smjernica zaštite okoliša, kaže Veit Hennig. Ljudi koji pecaju i kupaju se ponovo pripadaju u uobičajenu sliku uz Labu i druge njemačke rijeke. A vraćaju se i životinje, čak i perajasta pliskavica ili morska svinja. Na hamburškoj obali Labe Veit Hennig objašnjava zašto u međuvremenu pliskavice iz Sjevernog mora ulaze i u Labu. Pliskavice u proljeće slijede ribe koje love, a koje se u Labi mrijeste. Otkako se čistoća Labe poboljšala vraćaju se ribe, kao što su opornjača i lojka, a s njima i pliskavice, što je potvrda ozdravljenja rijeke. U posljednje dvije godine se osjetno povećao broj viđenih pliskavica, a samo u ovoj godini je bez sustavnog promatranja viđeno oko 200 pliskavica, navodi Hennig. Za razliku od drugih vod, primjerice jezera, rijeka relativno brzo transportira otrovne tvari u more. Time se rijeka zapravo sama čisti, pri čemu otrovne tvari ostaju u moru. Samo u riječnom talogu do danas ima otrovnih tvari. U slučaju poplave, kao što je bila ove godine, taj otrovni talog može biti podignut. Stephan Köster s Tehničkog sveučilišta Hamburg-Harburg zato naglašava: "Nije tako davno da zaštita okoliša nije uopće bila tema i da se čovjek jednostavno služio okolišem u svakom pogledu." Osobito su zbog toga patile rijeke, kaže Köster: "Vidjelo se da se sve može dovesti u rijeku i da to brzo završi u moru - da nestane s očiju, nestane iz sjećanja." Danas je stanje drukčije. "Sve više se investira u pročišćavanje otpadnih voda i one se ne pročišćavaju samo mehanički nego i biološko-kemijski." Postupci za pročišćavanje voda se sve više usavršavaju. "U međuvremenu postoji standard, da se uklanja organske tvari, da se ciljano vadi sumpor ili fosfor." U postrojenju za pročišćavanje otpadnih voda uvijek se ide od većeg prema manjem. Najprije se mehanički uklanjaju veći predmeti. Zatim se izdvaja minerale kao pijesak, koji bi kasnije mogao oštetiti pumpe. Bazen za taloženje pomaže da u vodi ostanu samo tvari koje su u njoj rastvorene. Na kraju dolaze bakterije koje rastvaraju prije svega organske tvari. Dok se u njemačke i europske rijeke vraća život, rijeke u Kini su sve zagađenije. Mogu li se europske mjere za zaštitu voda primijeniti i u Kini? Stephan Köster, koji već godinama surađuje s kineskim znanstvenicima, kaže da u Kini valja riješiti još brojne probleme u vezi sa zaštitom voda. Pritom naglašava da i u Kini postoje zakoni o zaštiti rijeka. Ali, potrebna je bolja provedba mjera za zaštitu voda. Veit Hennig naglašava, imajući na umu Labu, da i za njemačke rijeke mora biti još puno toga učinjeno kako bi se vratilo stvarno "prirodno" stanje: "Bolja je postala samo kvaliteta vode u kemijskom smislu, ali struktura rijeke kao prirodnog prostora za život čak se pogoršala." Time ovaj biolog misli na ograničavanje rijeka i izgradnju na njihovim obalama. Izgleda da i njemački i kineski aktivisti za zaštitu okoliša imaju još puno posla kako bi stvarno ponovo imali čiste rijeke. [DW]
    Portal croenergo.eu
    Pročitano 2160 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive