Sektor zgradarstva najveći je pojedinačni potrošač energije i, ako se do 2050. godine želi postići europski cilj klimatski neutralnog kontinenta, energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije morat će se prilično ubrzati. Hrvatska nije izuzeta od tog ubrzanja i morat će se poduzeti konkretniji koraci kako bi stambeni fond u Hrvatskoj postao energetski učinkovitiji. S obzirom na to da je više od pola stambenog fonda energetski neučinkovito, puno je posla pred nama. Rečeno je to na konferenciji 'CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU' koja se održala u hotelu Zonar u Zagrebu i okupila eminentne stručnjake u ovom području. Koliko je konferencija aktualna i važna pokazuje i činjenica da je zemlja partner Republika Slovenija.
Ovo je vrlo važna tema općenito. Što se Zagreba tiče, do kraja 2023. godine planiramo završetak dokumentacije za 70 objekata. Jako nam je stalo da energetski obnavljamo zgrade javne namjene. Osim toga planiramo javnu rasvjetu zamijeniti led žaruljama što će donijeti uštedu električne energije - u uvodnom je govoru rekao Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika grada Zagreba Tomislava Tomaševića.
Europska komisija postavlja zelenu tranziciju kao najviši cilj. Planet je jedan i ako ne budemo radili na zelenoj tranziciji, ništa više neće biti bitno. Europska komisija je donijela paket koji je skup svih zakonodavnih prijedloga u sektoru, a s kojim bi se mogli postići cilj klimatski neutralnog kontinenta do 2050. godine - istaknula je Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj. Svima je jasno da se nalazimo pred značajnim promjenama koje treba napraviti da bi se postigli ciljevi koje je zacrtala Europska unija.
Jedna od osnovnih izmjena koje su predviđene izmjenama Direktive o energetskim svojstvima zgrada je obveza korištenja energije sunca u zgradama, što znači prestanak korištenja fosilnih goriva za potrebe grijanja. Zatim prelazak na integrirani pristup energetskoj obnovi prostornih cjelina. Sve to znači da sve nove zgrade moraju biti projektirane tako da mogu proizvoditi energiju iz sunca - električnu i/ili toplinsku - rekao je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Na konferenciji su se otvorila pitanja o energetskoj obnovi nekretnina u RH (višestambenih zgrada, javnih i poslovnih zgrada te obiteljskih kuća), primjeni obnovljivih izvora energije i dani su odgovori kako će se do 2050. godine potrošiti 32 milijarde eura. A u procesu zelene tranzicije financijski sektor ima ključnu ulogu pa tako banke u svojim poslovnim strategijama već duže vrijeme razvijaju održive proizvode za svoje klijente.
U tijeku su Javni pozivi iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u jesen se planira javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iz emisija CO2 za obnovu obiteljskih kuća. A planiramo svake godine imati kontinuirane pozive - izjavila je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe EU pri Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Zemlja partner ovogodišnje konferencije je Republika Slovenija i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, a u razgovoru 1 na 1 je Erik Potočar, načelnik sektora za politiku učinkovite upotrebe te obnovljivih izvora energije pri Ministarstvu za okolje, podnebje i energijo, dao zanimljive primjere kako to rade u Sloveniji.
S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji ogroman interes za energetsku obnovu nekretnina (više od milijardu eura projekata sada je spremno za realizaciju) i ugradnju obnovljivih izvora energije (više od 8.000 sunčanih elektrana je postavljeno na hrvatske krovove, što je povećanje od 110 posto u godini dana), konferencija je imala bogat program i čak četiri panel rasprave - Obnovljivi izvori energije - moda ili rješenje, 0 CO2 - nekretnine, uloga države i javnih tijela, 0 CO2 - nekretnine, struka i gospodarstvo i Tko će to sve financirati.
Hrvatska je sada već 10 godina članica Europske unije, ali to ne znači da trebamo kaskati za državama koje su duže u EU, već trebamo primijeniti i njihove naučene lekcije, ali i naše iz ovog 10-godišnjeg razdoblja i ubrzati dekarbonizaciju društva. Tranzicija treba biti pravedna i financijska pomoć treba biti usmjerena na najpotrebitije, jer potpora nema za sve. OIE sada više nisu luksuz i igračka bogatih u društvu, nego su postali rješenje i za ona najugroženija kućanstva. Financijska pismenosti građana treba biti na tom nivou da krenu i sami s obnovom privatnih nekretnina, a ne da se samo čekaju javni pozivi - rekla je Anamari Majdandžić, starija stručna suradnica, Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) zaključujući konferenciju.
Ovo je prva u nizu konferencija koja će propitkivati modele energetske obnove, ugradnje obnovljivih izvora energije i načina povećanja energetske učinkovitosti stambenog fonda u Hrvatskoj te predlagati rješenja kako ostvariti ciljeve dekarbonizacije.
www.zgradonacelnik.hr
