Biodizel iz plastičnog otpada
    Nedjelja, 28 Srpanj 2013 10:36

    Biodizel iz plastičnog otpada

    Drava International d.o.o. iz Osijeka pustila je u pogon najsuvremeniji stroj za proizvodnju dizela iz plastičnog otpada. Kilogram plastike koja je dosad završavala u smeću, stroj pretvara u 0,9 kg dizela izvrsne kvalitete, a na odlagalištima pored tvornice desetine su tisuća tona plastičnog otpada koje će postati 'tekuće zlato', piše tportal.hr... 'U pogonu njemačke tvrtke Alphakat prerađuju se gotovo sve vrste plastike tzv. katalističkim postupkom depolimerizacije, uz dodavanje 20 posto biomase, vapna i katalizatora. Sve se događa na 230-240 stupnjeva Celzijevih i ne pojavljuju se plinovi štetni po okoliš. U to smo uložili približno 2,2 milijuna eura, a upravo počinjemo instalirati još jedno slično postrojenje, nešto jače od ovoga, kako bismo povećali proizvodnju na 20.000 litara dizela dnevno. To će nam gorivo biti dostatno za proizvodnju generatorima deset MW električne energije na sat. Za sve to trebat će nam tisuću tona plastičnog otpada mjesečno', objašnjava Zvonko Bede, većinski vlasnik Drave International. Dizel dobiven takvim sintetičkim putem odgovara svim karakteristikama eurodizela na benzinskim crpkama, bez sumpora i drugih štetnih primjesa, a ima čak i nešto više oktanske vrijednosti od uobičajenog. To je pred novinarima dokazao Christian Koch, izumitelj pogona i vlasnik patenta, kada je dobiveni dizel prvo u prozirnim plastičnih čašama pokazao novinarima, a onda ga jednostavno istočio u spremnik za gorivo svoje BMW 'sedmice' i provozao se tvorničkim krugom. Kao osobitu pogodnost prerade plastičnog otpada u dizel istaknuo je to što u proizvodnji nema ispušnih plinova koji se inače pojavljuju u klasičnoj preradi plastike. Rekao je i da u Njemačkoj svaki treći oboljeli od raka stradava zbog postrojenja za spaljivanje otpada, a ovim se postrojenjem takvi plinovi anuliraju bez štetnih posljedica. 'Stroj dopremamo u dijelovima i sastavljamo već šest mjeseci. Jučer smo ga napokon uspjeli pustiti u pogon. Sirovinu dobivamo dijelom iz naše uobičajene proizvodnje, u kojoj mjesečno recikliramo tri do četiri tisuće tona plastike, a ostatak koji ne možemo preraditi pretvaramo u dizel. Drugi dio nalazimo na hrvatskom tržištu, ali i uvozimo iz Srbije, Bosne, Mađarske i Njemačke. Električnu energiju koju ćemo proizvesti u našim generatorima, prodat ćemo HEP-u i dio iskoristiti u vlastitoj proizvodnji, čime ćemo dodatno uštedjeti', dodao je Zvonko Bede, siguran u brz povrat uloženog, posebice u zaštiti okoliša, jer više neće morati plaćati deponiranje otpada i opterećivati odlagališta, nego će ga pretvarati u gorivo za vlastitu proizvodnju. Gradonačelnik Ivica Vrkić povezao je otvaranje tog jedinstvenog pogona i dolazak najnovije svjetske tehnologije u Osijek ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. 'To pokazuje koliki je potencijal Hrvatske i poduzetnika našega grada koji su dosad bili nedovoljno iskorišteni i afirmirani, jer takvi ljudi dosad nisu imali političku podršku lokalnih vlasti, a sve što su napravili postigli su isključivo vlastitom ambicijom, trudom i hrabrošću. Došao sam podržati ovaj projekt i pokazati kakav je odnos između uprave Grada i gradskih poduzetnika. Ovo je ravno tehnološkoj revoluciji, da ne kažem alkemiji', zaključio je Vrkić.
    Nacionalni energetski tjednik 9
     
    Dosadašnji trošak pretvaraju u prihod
    Drava International jedini je hrvatski oporabitelj pet ambalaže koju prerađuje u vlastitim pogonima u osječkom prigradskom naselju Brijest, a najveći je reciklator i plastičnih vrećica i folija od kojih proizvodi folije za omatanje robe u prijevozu i skladištenju te reklamne vrećice. Od peta pak proizvodi jednoslojne i višeslojne plitice za ugostiteljstvo i epruvete za puhanje novih pet boca, pa se tako proizvodi postupak zaokružuje. Tvrtka zapošljava 430 ljudi i godišnje ostvaruje više od 300 milijuna kuna prometa, od čega iz izvoza otprilike 30 milijuna eura i to u zemlje zapadne Europe. Postavljanjem još jednog pogona za proizvodnju dizela odmah nakon početka rada postojećeg, otvorit će i pedesetak novih radnih mjesta. Kako bi iskoristili toplinsku energiju koja se kao nusproizvod javlja u proizvodnji dizela, u suradnji s grčkim investitorima izgradit će u neposrednoj blizini tvornice staklenike na deset hektara u kojima će proizvoditi povrće i grijati ih toplinom iz vlastitih proizvodnih pogona. U njih će upuhivati i ugljični dioksid nastao u proizvodnji dizela, a što pospješuje rast povrća.
    tportal.hr
     
     
    Dao sam 2,2 milijuna eura za NASA-in stroj i sad jedini u regiji mogu proizvoditi naftu od PET ambalaže'
    Pokušajte zamisliti da među mikserima, blenderima ili multiprakticima u vašoj kuhinji postoji i uređaj za mljevenje plastičnog otpada - od boca za ulje, ambalaže u kojoj su bila sredstva za čišćenje, kozmetika ili kojekakve plitice - iz čije slavine, kao iz kakvog sokovnika, curi sintetički dizel. Potom to gorivo, nastalo iz samljevene plastične kaše, pokreće mali agregat koji strujom snabdijeva vaše kućanstvo. Utopija? Znanstvena fantastika? Još jedan pokušaj da se stvori perpetuum mobile? Nipošto! Takav stroj već postoji. Doduše ne u obliku kuhinjskog aparata, već kao veliki tvornički stroj koji radi upravo na tom principu. Do kraja lipnja njegova će montaža biti završena u pogonima tvrtke Drava International, ogromnog postrojenja za reciklažu plastičnog otpada, smještenog na 86 hektara, uz južni rub Osijeka. U tom moćnom stroju odvija se složeni proces katalitične depolimerizacije, ili, pojednostavljeno rečeno, proces pretvaranja plastike u ono od čega je nastala - naftu. Tu moćnu mašinu može se zamisliti i kao svojevrsni vremeplov koji jedan od najvažnijih i najrasprostranjenijih proizvoda suvremene civilizacije, plastiku, vraća stotinama tisuća godina unatrag, u vrijeme kada je ispod površine zemlje nastajala nafta iz koje se danas ta ista plastika proizvodi. Stroj je djelo njemačke tvrtke Alphakat, a turbina, njegovo srce, proizvedena je u postrojenjima američke NASA-e, u Meksiku. Nije jeftin, cijena mu je oko 2,2 milijuna eura, a sama turbina, čudo moderne tehnologije, stoji oko 400 tisuća eura.

    Sintetički dizel
    Plastični otpad koji se ne može reciklirati i čije je zbrinjavanje skupo od sada će služiti kao sirovina za proizvodnju sintetičkog dizela. Takvog je otpada u našim pogonima dnevno oko 20 tona, što znači da ćemo od početka srpnja, kada stroj pustimo u pogon, svakoga dana dobivati između 16 i 18 tisuća litara sintetičkog dizela. Njega ćemo koristiti za proizvodnju električne energije koju ćemo djelomično trošiti za vlastite potrebe, a dijelom prodavati HEP-u - kaže Zvonko Bede, vlasnik Drava Internationala. Sa stručnjacima svoje tvrtke Bede je proljetos otišao u Eppendorf, mjestašce udaljeno šezdesetak kilometara jugozapadno od Dresdena, u sjedište tvrtke Alphakat da bi testirao stroj koji plastiku pretvara u naftu. Iz Osijeka ih je slijedio šleper plastičnog otpada kakvog su do tada spaljivali u našičkoj cementari, ili ga, u skladu s ekološkim standardima, zbrinjavali na neki drugi način. Bede mi na svojem smartphoneu pokazuje videozapis snimljen u pogonu Alphakata i oduševljenje koje je nastalo kad je iz plastičnog otpada koji su dovezli iz Osijeka i ubacili u stroj kakav je namjeravao kupiti počeo curiti žućkastosmeđi sintetički dizel. Taj dizel, mirisom više nalik acetonu nego nafti, ponijeli su u Osijek i testirali u Zavodu za unapređivanje sigurnosti. U usporedbi s klasičnim dizelom dao je iste, u nekim segmentima mjerenja čak i bolje rezultate. Odluka je donesena bez kolebanja: kupit će stroj KDV 500 koji godišnje iz plastičnog otpada može proizvesti oko tri tisuće tona sintetičkog dizela. Kad se zna da tona dizela sadrži oko 1170 litara, a njegova cijena za industriju je oko šest kuna po litri, lako je izračunati da tri tisuće tona, koliko će godišnje proizvesti Alphakatov stroj, vrijedi oko 21 milijun kuna. To znači da će postati isplativ već u prvoj godini, jer 80 posto sirovine za proizvodnju sintetičkog dizela ništa ne košta.

    Struja i staklenici
    Od početka srpnja, kada stroj bude u funkciji, onih 20 tona do sada neiskoristivog plastičnog otpada, uz dodatak dvadesetak posto biomase (drvenog otpada ili starog papira) te zeolita, nužnog katalizatora koji pospješuje proces depolimerizacije, tj. vraćanja plastike u njezin prvobitni oblik, naftu, bit će prerađeno u sintetički dizel. No, struja nije jedini proizvod u što će energija dizela proizvedenog iz plastičnog otpada biti utrošena. Uz svaki kilovat struje, stroj će proizvoditi i kilovat toplinske energije. Jedna grčka tvrtka, specijalizirana za uzgoj povrća u staklenicima, zainteresirala se za energiju koja će nastajati kao nusprodukt u proizvodnji struje i u srpnju, čim Hrvatska uđe u Europsku uniju, jer tada će to biti puno jednostavnije, tik uz pogone Drava Internationala, podići će deset hektara staklenika za uzgoj rajčica, paprike i krastavaca. Investirat će 18 milijuna eura, a profitabilnost im jamči jeftina energija kojom će zagrijavati staklenike.
    www.jutarnji.hr
    Pročitano 3527 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive