Rast temperature atmosfere
    Utorak, 01 Studeni 2011 08:23

    Rast temperature atmosfere

    Nastavi li razina ugljičnog dioksida rasti sadašnjim tempom, prosječna temperatura na Zemlji do kraja 21. stoljeća mogla bi narasti za šest Celzijevih stupnjeva. To bi moglo rezultirati stvaranjem klimatoloških uvjeta kakvi na našem planetu nisu zabilježeni u posljednjih 30 milijuna godina. Ovo dramatično upozorenje prije nekoliko mjeseci je iz Kopenhagena odaslalo 2500 svjetskih klimatologa i ekonomista okupljenih na "hitnom klimatološkom summitu" na kojem su prezentirani novi, alarmantni podaci o glabalnom zagrijavanju. Naime, sva istraživanja posljednjih godina pokazuju da se globalno zagrijavanje ubrzava i da se približavamo "točki preokreta" nakon koje će klimatske promjene izmaknuti našoj kontroli.

    Jedan od posljednjih alarmantnih signala su i nedavno odaslane fotografije s američkog satelita koje pokazuju dramatično topljenje leda na Arktiku. NASA-ine prošlogodišnje satelitske slike pak pokazale su da je prvi put, u barem 125 tisuća godina, Sjeverni pol postao otok. Naime, otapanjem leda oslobođen je prolaz između ledenog pokrova i Kanade na sjeverozapadu, što se smatra početkom Arktika. Kako se već 2005. godine otvorio sjeveroistočni prolaz između Sjevernog pola i Rusije, Sjeverni je pol sada postao otok. Tijekom 2007. godine otopilo se milijun četvornih kilometara Sjevernog pola. Nastavi li se led topiti ovom brzinom, Sjeverni bi pol već tijekom ljetnih mjeseci 2013. godine mogao nestati.

    Opasni signali dolaze i s Grenlanda čiji se ledeni pokrivač, koji pokriva 1,7 milijuna četvornih kilometara površine, počeo ubrzano otapati. Mnogi znanstvenici smatraju da je Grenland Ahilova peta našeg planeta i da bi zagrijavanje Zemlje veće od dva stupnja u stotinu godina moglo dovesti do njegova potpunog topljenja, što bi u konačnici moglo rezultirati rastom razine svjetskih mora za oko šest metara. Znanstvenici, međutim, dosad nisu bili sigurni kojom brzinom će se led na Grenladu i Antarktiku topiti doprinoseći tako porastu razine mora.

    No, dr. Andres Carlson sa Sveučilišta Wisconsin-Madison, u časopisu Nature Geoscience, objavio je studiju koja predviđa da će se zbog ubrzanog otapanja leda na Grenlandu, koje će krajem stoljeća još akcelerirati, razina mora u idućih 100 godina povećati za oko 1,3 metra. Zbog porasta razine mora od jednog metra 145 milijuna ljudi, uglavnom u Aziji, moglo bi ostati bez svoga doma. - Mislim da su naše procjene toga koliko će topljenje leda na Grenlandu pridonijeti rastu razine mora vrlo umjerene - izjavio je Carlson i istaknuo da bi Međudržavni panel za klimatske promjene (IPCC) morao revidirati svoje posljednje izvješće. Naime, IPCC, respektabilna UN-ova organizacija koja okuplja oko 3000 klimatologa iz cijelog svijeta, u veljači 2007. godine objavio je izvješće u kojem se predviđa da će rast razine mora u 21. stoljeću iznositi između 18 i 59 centimetara. IPCC je također predvidio da bi u idućih 100 godina prosječna temperatura na Zemlji mogla narasti od optimističnih 2,5 do katastrofičnih 6,4 Celzijevih stupnjeva.

    Ako emisije ugljičnog dioksida nastave rasti stopom kao u prošlom desetljeću, posljedice će biti katastrofalne, uključujući nagli rast razine mora, povećanu učestalost suša i poplava, te snažan pritisak na biljni i životinjski svijet - izjavio je James Hansen, jedan od vodećih svjetskih klimatologa. Hansen je direktor NASA-ina Goodard Institute for Space Studies, a nazivaju ga "djedom klimatskih promjena" jer je među prvima još osamdesetih godina upozoravao na opasnosti globalnog zagrijavanja. Taj renomirani znanstvenik drži da bi globalno zagrijavanje uskoro moglo dostići "točku nakon koje više neće biti povratka", a zbog čega će se ledeni pokrov na Grenlandu ubrzano otapati. Nastavimo li s ovakvim emisijama ugljičnog dioksida, "točku nakon koje neće više biti povratka" mogli bismo dostići već 2016. godine.

    Uoči predsjedničke inauguracije u siječnju 2009. godine, Hansen je upozorio Baracka Obamu da njegova administracija u iduće četiri godine ima zadnju šansu "da popravi situaciju". Ako ne uspije, globalna katastrofa je neizbježna jer slijedi topljenje ledenih polova, poplavljeni gradovi, širenje pustinja i izumiranje brojnih vrsta. - Ne možemo više čekati, Obami su ostale samo četiri godine kako bi Amerika preuzela vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena - rekao je Hansen koji je bio jedan od najglasnijih kritičara politike bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha.

    Naime, Bushova je administracija ignorirala problem globalnog zagrijavanja, a SAD je 2001. godine odbacio Protokol iz Kyota. Taj važan međunarodni dokument donesen je 1997. godine u japanskom gradu Kyotu, a stupio je na snagu 2005. godine. Prema Protokolu, industrijski razvijene zemlje trebaju u radoblju od 2008. do 2012. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na 1990. godinu. Međutim, njegova je učinkovitost znatno oslabljena, jer se restirikcije u emisiji koje Protokol nameće, nisu odnosile na SAD koji je najveći emiter stakleničkih plinova među razvijenim zemljama. Priliku za demonstraciju svoje nove politike oko klimatskih promjena SAD će imati krajem godine.

    Naime, u prosincu ove godine u Kopenhagenu, predstavnici više od 180 zemalja svijeta dogovarat će se oko novog međunarodnog sporazuma koji bi 2013. godine trebao naslijediti Protokol iz Kyota koji ističe 2012. godine. Na nedavnom samitu G8 industrijski najrazvijenih zemalja i Rusije u L'Aquili svjetski su se lideri dogovorili da se neće dozvoliti rast prosječne globalne temperature u 21.stoljeću veći od dva Cezlijeva stupnja. U skladu s tim do 2050. godine trebalo bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za barem 50 posto.

    No, problem više nisu samo industrijski razvijene zemlje, nego i "novi divovi" poput Indije i Kine, u kojoj svaki mjesec "nikne" nova termoelektrana na ugljen. Kina je, uostalom, postala najveći svjetski emiter ugljičnog dioksida, istisnuvši s tog neslavnog trona Ameriku. Ako želimo spriječiti da globalno zagrijavanje u potpunosti izmakne kontroli, nasljednik Protokola iz Kyota morat će u emisiji stakleničkih plinova zauzdati ne samo SAD i ostale industrijske zemlje, nego i Kinu i Indiju.

    Naraste li razina mora za 50 centimetara, Hrvatska bi do 2070. godine mogla ostati bez 100 četvornih kilometara površine. Zbog porasta razine mora, delta Neretve, rijeka Krka, Vransko jezero kod Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta mogli bi biti opasno ugroženi. Ovo su samo neki od zaključaka iz ovogodišnjeg izvješća UN-ova Programa za razvoj (UNDP) za Hrvatsku. U izvješću, na kojem je surađivalo 50-ak istraživača, navodi se da se tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj smanjila količina padalina i porasla temperatura u svim dijelovima zemlje. Očekuje se da će u budućosti klima u Hrvatskoj biti još toplija i suša, posebice ljeti. Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, razdoblje od 2040. do 2070. godine moglo bi tijekom ljeta u našoj zemlji biti toplije za 3 do 3,5 Celzijeva stupnja nego što je danas. UNDP-ovo izvješće samo je jedna u nizu zabrinjavajućih projekcija o tome kako će se globalno zagrijavanje idućih desetljeća odraziti na okoliš i gospodarstvo naše zemlje.

    Klima u brojkama
    * Sadašnja razina ugljičnog dioksida u atmosferi iznosi 385 ppm (dijelova na milijun, što znači da je od milijun molekula zraka 385 molekula ugljičnoga dioksida). Oko 1960. godine ta je razina iznosila 315 ppm, a prije početka industrijske revolucije 1750. godine iznosila je 280 ppm
    * Posljednja dekada najtoplija u zadnjih 10.000 godina
    * Posljednjih 50 godina najtoplije u zadnjih 1300 godina
    * 11 od 12 najtoplijih godina od 1860. godine, kada se počelo kontnuirano mjeriti temperaturu zraka, zabilježeno je nakon 1995. godine
    * U posljednjih 100 godina prosječna temperatura na Zemlji narasla je za oko jedan Celzijev stupanj
    * Zagrijavanje se sada odvija brzinom od 0,2 Celzija na desetljeće
    * Stabiliziramo li razinu stakleničkih plinova na onoj iz 2000. godine, temperatura će i dalje rasti tempom od 0,1 Celzijev stupanj po desetljeću.

    Učinak staklenika
    Prirodni fenomen koji se zbiva u atmosferi: ugljični dioksid, metan, dušični oksid i drugi plinovi upijaju toplinsko zračenje i usmjeravaju ga natrag prema Zemlji. No, prirodni je staklenički učinak povećan zbog nekontrolirane emisije ugljičnog dioksida u zadnjih 200 godina.

    Staklenički plinovi
    Najozloglašeniji je ugljični dioksid koji daje 60-postotni doprinos učniku staklenika, a u atmosferu dospijeva uglavnom zbog izgaranja fosilnih goriva. Staklenički su plinovi i metan, dušični oksid, troposferski ozon, klorfluorugljici (CFC) i sitne čestice čađi.

    Protokol iz Kyota
    Međunarodni sporazum koji je stupio na snagu 16. veljače 2005.godine predviđa da industrijski razvijene zemlje u razdoblju od 2008. do 2012. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za oko pet posto u odnosu na 1990. godinu.

    www.vivere.hr
    Pročitano 1220 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive