Ovo umjetno kreirano drvo moglo bi biti izvor zdravih namirnica usred gradske vreve. Sa željom da kreiraju revoluciju na polju poljoprivrednog uzgoja u urbanim sredinama, grad New York i norveški studio Framlab su razvili projekat Glasir. Ovaj prijedlog vertikalnog uzgoja biljaka karakterizira konceptualni dizajn koji štedi prostor i omogućava postavljanje i u najgušćim gradskim sredinama. Glasir predstavlja spoj pametne tehnologije, senzora i održivih sistema poput solarnih panela i kolektora kišnice, kako bi se optimizirala proizvodnja povrća i pritom se minimalizirao štetan utjecaj na okruženje. Naziv Glasir nastao je po uzoru na natprirodno drvo iz norveške mitologije, a cilj njegovog stvaranja je odgovor na procjene Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2025. godine polovica svjetske populacije živjeti u takozvanim “water stress” područjima, odnosno zonama koje imaju problem nedostatka slatke vode za ispunjenje ljudskih i ekoloških potreba. Studio Framlab razvio je Glasir kao odgovor na klimatske probleme zahvaljujući kojem bi se gradskim četvrtima osigurao lokalan uzgoj svježih proizvoda tijekom čitave godine. Glasir je opremljen samoregulirajućim sistemom, koji se grana poput drveta i zauzima na pločniku prostor manji od 1×1 metar u osnovi, kao i jedno omanje ulično drvo. Glasir sistem se sastoji od deset osnovnih modula, od kojih su pet moduli rasta, tri su proizvodna, a dva pristupna modula. Svi moduli su međusobno povezani i šalju potrebne informacije jedni drugima, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji. Senzori usmjereni na zaštitu životne sredine, prate i procjenjuju uvjete na lokaciji, poput sunčevog zračenja, temperature i jačine vjetra, s ciljem optimiziranja uslova rasta, piše Inhabitat. Čitav sistem se može sastaviti u različitim konfiguracijama, kako bi se prilagodio potrebama zajednice kojoj služi. Svaki modul sastoji se od integriranog solarnog panela, elektromagnetskog konektora, CLT nosača, sistema za navodnjavanje, aeroponičnog sistema, panela od polikarbonata kao i aluminijumskog okvira. Osim što proizvodi hranu, Glasir je usmjeren i na dodatno očuvanje životne sredine, te zahvaljujući fotonaponskim ćelijama stvara dovoljnu količinu energije za svoje potrebe. Osim toga, postoji i sistem za prikupljanje kišnice, koja se čuva i pročišćava pa zatim i koristi i za navodnjavanje u proizvodnim modulima. Vanjska ovojnica modula je obložena titanijum-oksidom koji pomaže u pročišćavanju zraka od zagađivača.
www.gradnja.rs