Pretvorba celuloze u biogorivo
    Nedjelja, 23 Listopad 2011 23:12

    Pretvorba celuloze u biogorivo

    Znanstveniku iz Mainea pošlo je za rukom ono što stručnjaci pokušavaju već desetljećima – pronaći učinkovit i jednostavan način proizvodnje obnovljivih izvora energije. Clay Wheeler razvio je proces u dva koraka pomoću kojeg se iz celuloze dobiva nafta iz koje se potom dobiva osnovna sirovina. Od baze se mož dobiti rafinirani benzin, mlazno gorivo ili dizel gorivo i kod kojih se bilježi gotovo potpuno odsustvo kisika, glavnog neprijatelja 'oktanske učinkovitosti', piše Reuters. Profesor koji je do metode došao zajedno s jednim od svojih studenata ističe da je njena najveća značajka jednostavnost budući da sukladno rastu složenosti procesa raste i njegova cijena. Zapravo, navodi znanstvenik, drvo je najskuplja komponenta u cijelom procesu, a jedna od značajki koja predviđa uspjeh takvog pothvata svakako je činjenica da je dobiveno mnogo vrjednije od uloženog. Uostalom, celuloza u drvu koja je bitna za proces jednako je upotrebljiva i u ostacima stabala, panjevima, odbačenim granama, stoga takvo opredjeljenje za proizvodnju energije ne mora nužno značiti i krčenje šuma. U prvom koraku Wheelerovog procesa, drvo se okupa u sumpornoj kiselini čime se izolira šećer u celulozi i potiče nastajanje smjese organske kiseline. Ta se smjesa zatim zagrijava s kalcijevim hidroksidom u reaktoru na 450 stupnjeva Celzijeva, a radi se o koraku kada se uklanja kisik. Ono što kaplje vani je ugljikovodik u tekućem stanju koji po kemijskom sastavu oponaša sirovu naftu. Iz jedne tone celuloze Wheelerovim procesom je moguće dobiti 1.25 barela smjese koja je ekvivalentna sirovoj nafti. Profesor Clay Wheeler ne može točno objasniti što se događa tijekom drugog koraka u procesu proizvodnje kada naposljetku nafta počne kapati, međutim, vrlo dobro zna što može s njom napraviti. U budućnosti planira usavršiti proces proizvodnje do kojeg je zapravo došao slučajnim otkrićem.
    www.znanost.com
     
    Metoda razvijena na Aalto University-u u Finskoj omogućila je korištenje mikroba za proizvodnju butanola za biogoriva i druge industrijske kemikalije iz drvne biomase. Udruživanje tvornica butanola i biljnog materijala u moderne biorafinerije osiguralo bi značajne uštede u pogledu korištenja energije i proizvodnje goriva.Bio-butanol smatra se najprikladnijim prijevoznim gorivom zbog veće gustoće energije koja ga čini sličnim fosilnim gorivima, a moguće ga je u višim koncentracijama miješati sa benzinom ili dizelom bez potrebe za modifikacijom motora.Trenutno su škrob i šećerna trska najkorištenije sirovine za proizvodnju butanola. Novim procesom za dobivanje butanola moći će se koristiti drvo, meko drvo i reciklirana vlakna.Za vrijeme studije, znanstvenici sa Sveučilišta Aalto izmijenili su proces dobivanja papira, te su na taj način osim celuloze, uspjeli očuvati i druge šećere koji nastaju u procesu te su pogodni kao sirovina za mikrobe u proizvodnji bio-butanola.Patentirani proces za sada se izvodi samo na laboratorijskoj razini, dok se njegovo komercijalno korištenje očekuje u roku od dvije godine.Novi proces pomoći će u promicanju koncepta biorafinerija, te povećati udio rafiniranja drvnih ostataka koji se ne mogu koristiti u proizvodnji papirne pulpe. Osim toga, na taj će se način izbjeći daljnja prenamjena poljoprivrednog zemljišta u zemljišta na kojima se uzgajaju sirovine za proizvodnju biogoriva.
    www.croenergo.eu
     
    U strahu od klimatskih promjena, svijet sve intenzivnije traga za novim izvorima energije koji bi zamijenili tradicionalne. S tim ciljem u Austriji testiraju novu tehnologiju kojom se iz drveta direktno proizvodi dizel gorivo.Na prvi pogled ne bi se moglo reći da je išta „zeleno" u ogromnoj OMV-ovoj naftnoj rafineriji pored Beča. Mreža čeličnih cijevi, ogromni rezervoari i tornjevi iz kojih suklja vatra. Ali unutar te rafinerije nalazi se jedan novi pogon iz kojega bi uskoro trebalo poteći čistije i „zelenije" gorivo za automobile. Pogon se zove „BioCrack", a u njemu se iz biomase od slame i drveta proizvodi dizel. Edgar Ahn zadužen je za istraživanje i razvoj u kompaniji „Bio Energy International". „BioCrack" pogon koristi njihovu tehnologiju. An objašnjava da upravo ovaj OMV-ov pogon prvi takav u svijetu. „Ima mnogo istraživačkih timova koji pokušavaju direktno proizvesti dizel iz drveta. Mi ovdje miješamo drvo sa proizvodima naftne industrije i tako ga pretvaramo u dizel", objašnjava Ahn.Za vrijeme procesa konverzije biomasa se miješa sa mazutom i zagrijava, a dizel koji se na taj način proizvede sadrži 20 posto biomase. Austrijske šume važan su izvor bogatstva te zemlje, ali ekolozi su zabrinuti za njihovu budućnost ukoliko se ovo bogatstvo bude koristilo za proizvodnju goriva. „Plašimo se da na duže staze ne dođe do pretjeranog krčenja šuma", kaže Jirrien Westerhof, stručnjak za energiju u Greenpeace-u. „Pored toga, moglo bi doći do pretjeranog uzimanja ugljika iz tla, tj. iz ekosistema. Dakle, to samo na prvu ruku djeluje kao klimatsko rešenje, ali bi na duže staze moglo postati problem."Hugo Valin znanstvenik je u austrijskom Institutu za primijenjenu analizu sistema. On objašnjava da su sistemi za proizvodnju goriva iz kukuruza, uljane repice i šećerne trske već veoma dobro razvijeni, ali ne i oni koji kao izvor koriste drvo ili ostatke poljoprivredne proizvodnje. Usprkos svim ekološkim izazovima, on je optimist kada je riječ o mogućoj proizvodnji dizela iz drveta. „To prije svega ovisi o svijesti onih koji rade u drvnoj industriji", ukazuje Vallin. „U šumama se u mnogim regijama prikupljaju ostaci drveta sa tla. Ljudi sada to počinju koristiti i ta je činjenica veoma obećavajuća jer se iskorištava potencijal koji tamo postoji bez pretjeranog ugrožavanja same šume."Predstavnik OMV-ovog „BioCracka" Edgar Ahn inzistira na tome da proizvodnja dizela iz drveta ne znači i pojačanu sječu šuma. „To nije naša namjera. Naša namjera je da se iskoriste otpadci kako iz šuma, tako i iz drvne industrije. Osim toga upotrebljavamo slamu i druge ostatke poljoprivredne proizvodnje. Ni u kojem slučaju ne namjeravamo započeti pojačanu sječu."OMV-ova rafinerija nada se da će i na ovaj način uspjeti zadovoljiti potrebe za dizelom, ali i pomoći Austriji da ispuni klimatske ciljeve Europske unije prema kojima bi 10 posto benzina i dizela trebalo biti proizvedeno iz obnovljivih izvora. Ipak, pored „drvenog" dizela, cijevima OMV-ove rafinerije za sada teku i poneki problemi. [DW]
    www.croenergo.eu
    Pročitano 1514 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive