Mogući klimatski rizici
    Utorak, 05 Srpanj 2011 12:46

    Mogući klimatski rizici

    Nedavni događaji u Japanu dali su novo viđenje osjetljivosti nacionalnih energetskih sustava vezano uz prirodne katastrofe. No, jedan od rizika koji je ostao uvelike neistražen su klimatske promjene. Znatna znanstvena istraživanja usmjerena su na to kako naša energija prijeti klimi, ali malo se čini da obrne proces. Novo izvješće "National Wildlife Federation" radi upravo na tome te da odgovore na pitanja kako klimatske promjene utječu na energetsku infrastrukturu. Dosta ozbiljni utjecaji dodatni su poticaj zbog kojih bi veće korištenje obnovljivih izvora energije trebalo postati nacionalni interes.

    Znanstveni podaci pokazuju kako klimatske promjene već sada donose veće vremenske i klimatske ekstreme kao što su: 
    -za kontinentalni SAD, najintenzivnije oborine bilježe rast od 20% u ukupnim oborinama u posljednjih 100 godina
    -dio površine Zemlje koji se smatra suhom porastao je sa 15 na 25% u proteklih nekoliko desetljeća
    -destruktivni potencijal tropskih oluja u Sjevernom Atlantiku povećao se za 50% od 1970.

    Nastavak ovih i drugih klimatskih trendova predviđa se dalje kroz stoljeće, posebice ako nastavimo s dosadašnjim pristupom proizvodnji i ovisnosti o fosilnim gorivima za proizvodnju energije. Ekstremni vremenski događaji samo SAD-u prosječno koštaju oko 17 milijardi dolara godišnje. Problem je u tome što je većina energetske infrastrukture u SAD-u izgrađena kako bi mogla podnijeti klimatske i vremenske ekstreme koji su bilježeni u prošlosti, ali nije spremna za budućnost. Do danas nisu učinjene sveobuhvatne studije procjene ranjivosti i prijetnji energetskim sustavima. Analiza koju je napravila "National Wildlife Federation" ističe samo četiri od svih mogućih potencijalnih prijetnji: Nestanci struje sve su češći. Nestanci struje vezani uz loše vrijeme povećali su se sa 5 do 20 godišnje u 1990-ima na 50 do 100 godišnje u zadnjih pet godina. I dok se promjene u samim mrežama za prijenos električne energije i praksama održavanja mogu okriviti za ovo povećanje, sve češći vremenski i klimatski ekstremi mogu pridonijeti tome. Nestanci i poremećaji u opskrbi električnom energijom stoje američko gospodarstvo od 25 do 180 milijardi dolara godišnje. Naftna i plinska infrastruktura u Meksičkom zaljevu u velikoj je opasnosti zbog jačanja uragana. Oko 4000 off-shore naftnih i plinskih platformi, 31,000 milja plinovoda te više od 25 kopnenih rafinerija nalazi se u regiji koja je pod stalnom opasnošću od uragana i tropskih oluja. Uragani Katrina i Rita najbolji su primjeri ranjivosti sustava: 6 mjeseci nakon oluja, 46% svih postrojenja je i dalje bilo zatvoreno, te se procjenjuje da je samo u ovom slučaju energetska industrija pretrpjela gubitke od 15 milijardi dolara. Prijevoz ugljena u područjima Srednjeg zapada i Sjeveroistoka biti će suočen sa većim i jačim poplavama. Teške oborine u ovoj su regiji porasle sa 31 na 67% od 1950.-ih, a očekuje se da će trend rasta nastaviti i u ovom stoljeću. Oko 70% ugljena prevozi se željeznicom koja mora ići ili preko ili uz rijeke. Prijelaz sa ugljena na obnovljive izvore energije mogao bi smanjiti ovisnost o prijevozu kao i pogoršanje stanja željeznica, teglenica i cestovne infrastrukture. Proizvodnja električne energije u Jugozapadnom dijelu SAD-a biti će ograničena zbog nestašica vode i ekstremnih vrućina. Oko 89% sve električne energije u SAD-u proizvodi se u termoelektranama kojima je potrebna voda za hlađenje. Rast sektorskih potreba za vodom mogao bi narasti za 32% do 2030., dok bi suše u istom razdoblju trebale postati sve češće i ozbiljnije. Osim toga, mnoge termoelektrane bilježe manju učinkovitost za vrijeme vrlo vrućih dana zbog više energije koja je potrebna za hlađenje vode u kotlovima. Navedene prijetnje zbog zastarjelih energetskih sustava nameću kao logično rješenje veća ulaganja u obnovljive izvore energije. Prelaskom na obnovljive izvore energije možemo ostvariti dva cilja: smanjiti emisije stakleničkih plinova čime bi trebali ograničiti buduće ekstremnije vremenske i klimatske prilike i osigurati pouzdanu, pravovremenu i troškovno učinkovitu isporuku energije. Stoga nije potrebno posebno naglašavati da se ulaganjem u obnovljive izvore energije ulaže u energetsku sigurnost.

    Off-shore vjetroelektrane i solarne fotonaponske ćelije posebno su atraktivna rješenja jer:
    -ne zahtijevaju velike količine vode za održavanje i rad, faktor koji posebno treba uzeti u obzir zbog sve većih nestašica vode
    -ne zahtijevaju prijevoz goriva na duge relacije diljem zemlje, čime se izbjegava mogućnost prekida u opskrbi zbog oluja ili poplava
    -ne oslanjaju se toliko na električne distributivne mreže koje su podložne vremenski uzrokovanim zastojima u opskrbi.

    Usporedno sa instaliranjem novih tehnologija, trebalo bi se poraditi i na njihovom smještaju te otpornosti na vremenske i klimatske utjecaje. Primjerice, vjetroelektrane mogu biti dizajnirane tako da mogu podnijeti veće brzine vjetra, off-shore vjetroelektrane mogu biti postavljene na lokacijama gdje uragani nisu česta pojava, dok nove mreže za distribuciju električne energije mogu biti stavljene pod zemlju s ciljem smanjivanja mogućnosti poremećaja uzrokovanih vjetrom i toplinom. I dok ne postoji način sprečavanja potresa i tsunamija, možemo izbjeći najgore posljedice klimatskih promjena smanjivanjem ugljičnog onečišćenja te pripremajući se za buduće očekivane klimatske uvjete. Pravo je vrijeme za inovativne pristupe s ciljem poboljšanja postojećeg stanja. Buduća ulaganja moraju dubinski promijeniti američku energetsku infrastrukturu i postati otpornija na ekstremne vremenske i klimatske uvjete.
    www.croenergo.eu


    Razina mora raste, pitke vode je sve manje. Procjena OECD-a za 2050. pokazuje da bi voda mogla postati prijetnja milijardama žitelja Zemlje, piše njemački Deutsche Welle. Usprkos plažama iz snova na otočju Kiribati nitko više ne želi živjeti u blizini mora. Voda se ovdje sve više doživljava kao prijetnja. "U trenutku kada valovi dođu do naših kuća i sela, bit ćemo prisiljeni napustiti otok", kaže Anote Tong, predsjednik ove države-otoka usred Tihog oceana. Jer ono što je za većinu svijeta još uvijek horor-vizija iz budućnosti za stanovnike Kiribatija je stvarnost. Najviša točka otoka leži na tek tri metra iznad mora čime je budućnost ovog tropskog raja manje-više zapečaćena. Prema prognozoma, Kiribati bi se već za 25 godina mogao nalaziti pod vodom. No, kako proizlazi iz ekološke studije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2050, predstavljene ovog tjedna u Berlinu, sudbina Kiribiatija prijeti i mnogim velegradovima koji leže u blizini vode. Stanje je sve napetije jer trend povećanja broja stanovnika koji žive u priobalju se ne zaustavlja. Dok je još 1970. jedna trećina svjetskog stanovništva živjela u pojasu uz vodu danas ovdje živi više od polovice stanovnika. Procjena OECD-a predviđa da će do 2050. čak dvije trećine stanovnika Zemlje živjeti u priobalju. Šangaj, Bombaj, Kolkata, Bangkok... lista megagradova koji se nalaze uz more ili u neposrednoj blizini je duga. Prognoza OECD-a zvuči zloguko no ona će postati stvarnost, kako naglašavaju njezini autori, samo ako se ništa ne poduzme. No dok jedne vode ima previše druge vode, one pitke, bi uskoro moglo postati premalo. U svojoj studiji OECD predviđa da bi broj stanovnika Zemlje koji su pogođeni nestašicom pitke vode sa sadašnjih 1,3 mogao porasti na 3,9 milijardi. "Ako se uskoro ne promijeni odnos prema vodi kao najvažnijem prirodnom dobru, 2050. će 40 posto svjetskog stanovništva živjeti u područjima koja se bore s nedostatkom vode", kaže voditelj OECD-a za Njemačku Heino von Meyer. Konkurencija za čistu vodu u sebi sadrži i potencijal za moguće sukobe. OECD apelira na političare da u što skorije vrijeme započnu s pronalaženjem gospodasko-političkih rješenja ovog problema. To se prije svega odnosi na mjere za poticanje odgovornijeg odnosa prema vodi. "Političari bi recimo mogli odlučiti da svakom stanovniku omoguće 50 litara vode dnevno besplatno. Sve što je iznad te količine, dakle za zalijevanje vrta, punjenje bazena i slično bi se plaćalo. To bi potaklo na odgovorniji odnos prema vodi a siromašnijim stanovnicima bi se omogućio pristup besplatnoj pitkoj vodi", kaže von Meyer. Upozorenja OECD-a nažalost za stanovnike Kiribatija dolaze prekasno. Vodstvo ove države već je na Fidžiju otkupilo zemlju za svoje stanonvike za potrebe "dostojnog preseljenja". [Deutsche Welle / Richard Fuchs / Nenad Kreizer]
    www.croenergo.eu
    Pročitano 1417 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive