Predstavljen je nacrt Strategije biogospodarstva do 2035. u Republici Hrvatskoj. Biogospodarstvo je izdvojeno kao gospodarski model s velikim potencijalom, osobito u ruralnim područjima. Razvoj održive proizvodnje i tržišta sirovina u biogospodarstvu, povećanje dodane vrijednosti u biogospodarstvu i unaprjeđenje i bolja koordinacija politika povezanih s biogospodarstvom glavni su ciljevi Strategije biogospodarstva do 2035.
Biogospodarstvo, kako je rečeno, obuhvaća sve sektore i sustave koji se oslanjaju na biološke resurse (životinje, biljke, mikroorganizme i biomasu iz tih izvora, uključujući organski otpad), njihove funkcije i načela. U užem smislu biogospodarstvo se definira kao inovativno gospodarstvo s niskom razinom emisija, kako bi se osigurala održivost poljoprivrede, ribarstva i akvakulture, sigurnost opskrbe hranom i održivo korištenje biomase u industriji uz istovremenu zaštitu bioraznolikosti i okoliša.
Biogospodarstvo je, kako je kazala ministrica poljoprivrede Marija Vučković, Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. izdvojeno kao gospodarski model s velikim potencijalom, osobito u ruralnim područjima. Uz Ministarstvo poljoprivrede kao koordinatora izrade, velik doprinos u izradi nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. dali su i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nositelji, rekla je Vučković.
Navela je i kako biogospodarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s devet posto u bruto dodanoj vrijednosti (BDV), odnosno, u 2020. biogospodarstvo je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijarde eura (približno devet posto BDV-a). Pritom mu najviše doprinose oni koji obrađuju, unaprjeđuju, čuvaju ili koriste kopnene ili morske bio resurse, zatim oni koji takve resurse koriste da bi prerađivali i proizvodili hranu, hranu za životinje itd. Vučković je kazala i kako su mnogi prepoznali važnost biogospodarstva i rade na tome. Potrebno je, kako je navela, odrediti i neke strateške projekte oko kojih se mogu uspostaviti, inicirati i izgraditi niz manjih poduzetničkih projekata.
Ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Anita Sever-Koren je kazala kako se biogospodarstvo danas u najvećoj mjeri svodi na proizvodnju hrane i proizvodnju proizvoda od drva. Ono što se želi kroz strategiju, kako je navela, je otvoriti mogućnost za razvoj drugih proizvoda u biogospdarstvu – farmaceutske i kemijske industrije, jaču proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i to je predviđeno u nacrtu strategije. Biogospodarstvo je koncept koji se još razvija i gospodarski model za koji je ocijenjeno da ima jako dobru mogućnost, no kod nas kao i u drugim zemljama EU još je u začetku pa ćemo vidjeti kako će se to dalje razvijati, kazala je.
Prema iznesenim podacima, u 2020. biogospodarstvo u Hrvatskoj je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijarde eura, zapošljava 206 tisuća radnika, ostvaruje dodanu vrijednost po zaposlenom od 18 tisuća eura. Najveći segment biogospodarstva čine poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane.
www.novilist.hr
