Opće je poznata činjenica kako su nordijske zemlje svjetski lideri u zelenoj tranziciji, zelenoj energiji i 'zero waste' rješenjima. Jedna od strategija koja Švedsku čini 'zero waste' liderom u svijetu su tehnologije koje pretvaraju otpad u energiju, tzv. 'Waste-to-Energy'. Autor teksta je Dražen Keresteny, mag. ing. el., Alarm automatika d.o.o., tekst je objavljen na internetskoj stranici Udruge gradova.

Švedska nudi inovativna rješenja i opsežno znanje i iskustvo u prikupljanju i recikliranju otpada. Globalni su lider kada je u pitanju postupanje s otpadom i njegovo recikliranje. Sustavi za pretvaranje otpada u energiju koje su razvili dali su novu, uporabnu vrijednost otpadu. Švedska ima opsežne i učinkovite sustave gospodarenja otpadom, a komunalni otpad na odlagalištima gotovo da i ne postoji. Čak 99,3 posto cjelokupnog kućnog otpada se reciklira ili oporabi kao energija, što Švedsku svrstava u sam vrh u ovom području.

Otpad kao resurs
Švedski se otpad obrađuje u integriranim sustavima i reciklira kao daljinsko grijanje, električna energija, bioplin, biognojivo i razni materijali, kao što su na primjer amorfne mase koje se koriste za asfaltiranje i u građevini. Koriste se različite metode obrade, ovisno o prirodi otpada kako bi se omogućilo korištenje otpada kao resursa.

Spaljivanje je metoda idealna za otpad koji se ne može reciklirati ni na koji drugi način. To je učinkovita i ekološki sigurna metoda za oporabu energije iz otpada, a osigurava i daljinsko grijanje i električnu energiju u Švedskoj. Švedska oporabi više energije iz svake tone otpada nego bilo koja druga zemlja.

Njihovi sustavi gospodarenja otpadom razvijaju se kontinuirano, a rezultat su dugotrajnog i ustrajnog rada, posebice gradova i njihovih komunalnih tvrtki, a u suradnji s privatnim subjektima. Zahtijevalo je preuzimanje rizika za razvoj novih tehnologija i ohrabrilo se za velika, ali bitna ulaganja u infrastrukturu.

Švedska vizija ‘zero waste’ prožima sve razine gospodarenja otpadom i prikupljanja odvojenog otpada od hrane. Naravno, za to je prvo bila potrebna čvrsta politička odluka, opći konsenzus, dugoročna predanost cilju i kontinuirana borba za doprinos baš svakog pojedinog stanovnika Švedske. U nastavku ćemo pogledati dva primjera iz kojih je kristalno jasno o čemu ovdje govorimo.

CHP postrojenje u Umeåu postavlja novi standard u pretvaranju otpada u energiju
Proizvodnja daljinskog grijanja i električne energije gotovo u potpunosti iz otpada čini Dåva CHP (Combined Heat and Power – kombinirana toplina i energija) postrojenje iznimno energetski učinkovitim i ekološki održivim. Njegovi obnovljivi izvori uključuju korištenje sortiranog otpada i ostataka od šumske industrije.

Dåva je u srcu opskrbe daljinskim grijanjem Umeåa i najveća je elektrana na kruto gorivo u sjevernoj Švedskoj. Područje Dåva ima dva CHP postrojenja koja koriste napredne sustave filtriranja za smanjenje emisija, što Dåvu čini vodećim inovatorom u kombinaciji energetske učinkovitosti i niskog utjecaja na okoliš. Tvornica se nalazi na industrijskom odlagalištu otpada Dåvamyran, 9 km sjeveroistočno od grada Umeå. Tvornica je u vlasništvu gradske tvrtke Umeå Energi.

Grijanje za 18.000 domova
Dåva 1 otvorena je 2000. godine i jedno je od energetski najučinkovitijih i ekološki najprihvatljivijih postrojenja na svijetu, a kao glavno gorivo koristi otpad. Postrojenje proizvodi električnu energiju, centralno grijanje i daljinsko hlađenje iz sortiranog otpada i ostataka iz šumske industrije.

Osim vrlo naprednog sustava filtracije koji smanjuje emisije, postrojenje također vraća toplinu iz dimnih plinova nastalih u cijelom procesu. Proizvodnja iz Dåva 1 može grijati oko 18.000 domova prosječne veličine cijelu godinu i proizvoditi električnu energiju za opskrbu približno 6.500 domova.

Ekološka učinkovitost sljedeće razine
Godine 2010. izgrađena je Dåva 2 kako bi se zadovoljila povećana potražnja za daljinskim grijanjem kao rezultat brzog rasta grada Umeåa i centralnog grijanja, koje je postalo prvi izbor za nove zgrade. Drugi razlog za osnivanje Dåva 2 bio je okoliš. Novo postrojenje dramatično je smanjilo udio nafte u mješavini goriva tvrtke Umeå Energi, a također je poboljšalo ekološku izvedbu i sigurnost opskrbe u ukupnoj proizvodnji topline. Dåva 2 koristi biogoriva kao što su ostaci od sječe, drvna sječka, kora, piljevina i treset. Gorivo uglavnom dolazi iz njihove regije, što pridonosi radnim mjestima u lokalnoj šumarskoj i transportnoj industriji. Dåva 2 najveća je ekološka investicija u povijesti Umeåa.

Međunarodna pozornost
Objekt Dåva privukao je veliku pozornost u svijetu i svake godine prima brojne posjetitelje. Radnici iz industrije, vladini ministri i međunarodna izaslanstva dolaze ovamo kako bi saznali više o ovom postrojenju i iskoristili jedinstvenu stručnost i iskustvo postrojenja u korištenju održivog otpada i kogeneraciji.

Činjenice i brojke

Dåva 1
Godina otvaranja: 2000
Izlaz: 65 MW (55 MW daljinsko grijanje, 10 MW električna energija)
Goriva: Kućni i industrijski otpad, šumski ostaci
Kapacitet spaljivanja: 20 tona/h (ekvivalent približno 65 MW)
Stupanj pročišćavanja: 99,5 posto za zakiseljene plinove, 99,5 posto za onečišćenja vezana uz čestice

Dåva 2
Godina otvaranja: 2010
Izlaz: 105 MW (75 MW daljinsko grijanje, električna energija 30 MW)
Goriva: Biogorivo
Vrsta kotla: Kotao s fluidiziranim slojem za izgaranje
Učinkovitost kotla: 88–89 posto
Ukupna učinkovitost: 95 posto (uključujući kondenzaciju)
Postrojenje za proizvodnju energije iz otpada u Högbytorpu

U kružnom gospodarstvu otpad je resurs koji se može reciklirati u materijale i energiju. A upravo se to događa u postrojenju za reciklažu u Högbytorpu!

Obnova energije za rastući Stockholm
Jedna od najbrže rastućih gradskih regija u Europi je okrug Stockholm, za koji se očekuje da će uskoro imati više od 2,5 milijuna stanovnika. Brzi rast stvara prilike, ali znači i izazove: više ljudi znači veću potražnju za energijom, uz povećanje količine otpada. S postrojenjem za recikliranje u Högbytorpu, E.ON pridonosi rješavanju ovog izazova pretvarajući ono što nitko ne želi – otpad – u nešto što je svima potrebno – energiju – i stvara uvjete za održivi rast u najprostranijoj regiji Švedske.

Održivi ciklus između grada i sela
Postrojenjem za reciklažu dominiraju dvije zgrade: bioplinsko postrojenje koje je dovršeno u jesen 2018. i kogeneracijsko postrojenje koje je pušteno u rad u siječnju 2020. Bioplinsko postrojenje razgrađuje ostatke hrane i drugi organski materijal iz kućanstava i tvrtki u regiji. Tijekom procesa pretvorbe nastaje bioplin, biognojivo i kompost.

U kombiniranoj toplani i elektrani, energija se obnavlja iz otpada spaljivanjem, za proizvodnju lokalne električne energije i daljinskog grijanja. Tijekom izgaranja nastaje mnogo energetskih formi. Donji pepeo dovodi se, preko sustava za suho pražnjenje, u susjedno postrojenje kojim upravlja tvrtka Ragn-Sells. Prednost ovoga je što se gotovo sav metal koji ostane nakon izgaranja može izvući i ponovno upotrijebiti. To znači dobro upravljanje resursima i manje otpada na odlagalištu.

Kogeneracijsko postrojenje također je važan 'bubreg' za društvo. Tvari štetne za okoliš i zdravlje kao što su kadmij i živa odlažu se nakon spaljivanja na siguran način i smanjuju daljnje širenje u društvu. Samo iz ova dva je primjera jasno kako Švedska danonoćno i uporno radi, a ne politizira. Planira jednom, a radi zauvijek.
www.zgradonacelnik.hr