Prema novom izvješću projekta financiranog od strane EU, UpWind, vjetroagregati snage 20 MW su izvedivi. Izvješće je objavljeno na godišnjem događanju EWEA 2011 u Briselu. Projekt UpWind istražio je granice dizajna vjetroagregata te mogućnosti proizvodnje vjetroagregata velikih snaga i promjera. Vjetrogenerator do 20 MW je moguće napraviti i utvrđeno je da bi takav vjetroagregat imao rotor promjera oko 200 metara. Današnji vjetroagregati snage 5 MW imaju rotore promjera 120 metara. Takvi vjetroagregati mogli bi biti rješenje za rastuće instalirane snage priobalnog vjetra u Europi, pružajući nekoliko puta više električne energije uz manju cijenu troškova od današnjih vjetroagregata. EWEA predviđa da će energija vjetra doseći 26-34% europske energetske potražnje do 2030. godine, sa gotovo jednakom količinom električne energije pružene od strane priobalnih izvora i od strane kopnenih izvora. Vjetroagregati snage 20 MW mogli bi biti ekonomski učinkovit način dosezanja navedenih razina proizvodnje. No, prema izvješću UpWind projekta, takvi vjetroagregati zahtjevaju novi, inovativan, prilagođen dizajn kako bi funkcionirali. UpWind je utvrdio da proizvodnja vjetroagregata snage 20 MW nije jednostavna kao nadogradnja današnjih vjetroagregata snage 5 MW, izjavio je Jos Beurskens iz Nizozemskog energetskog istraživačkog centra (ECN), koji vodi projekt zajedno sa UpWind koordinatorom, Peter Hjuler Jensenom iz danskog tehičkog sveučilišta Risoe DTU. Do sada su ustanovljene ključne inovacije u dizajnu, materijalu i načinu rada vjetroagregata, nadodao je Beurskens.

Neke od važnijih inovacije koje UpWind predlaže su:

Lopatice:
Smanjenje opterećenja na lopatice omogućava ugradnju dužih i lakših lopatica. Opterećenje je moguće smanjiti na slijedeće načine:
*Predsavijanjem lopatica i korištenjem fleksibilnijih materijala moglo bi se smanjiti opterećenje za 10%
*Korištenjem individualnih kontrola lopatica opterećenje bi se moglo smanjiti dodatnih 20-30%
*Postavljanjem lopatica u dva dijela (kao što su krila aviona), omogućavajući zasebnu kontrolu svakog dijela, što bi smanjilo opterećenje za 15%, te pojednostavilo transport lopatica

Adaptacija:
„Inteligentni" vjetroagregati bi u budućnosti trebali moći prilagoditi poziciju i visinu lopatice prema lokalnim uvjetima vjetra.

Izgled vjetroelektrane:
Smanjenje snage prvom redu vjetroagregata omogućilo bi veću ukupnu učinkovitost vjetroelektrana.

Kontrola i održavanje:
Postavljanje senzora na jedan vjetroagregat omogućava procjenu opterećenja na drugim vjetroagregatima ukoliko je poznat odnos opterećenja između vjetroagregata. Opterećenje može bit preventivno ublaženo procjenom nadolazećeg udara vjetra prije nego je on ostvaren. LIDAR postavljen na kućište dovoljno je točan za procjene snage vjetra. Iako su potrebna dodatna istraživanja, Beurskens vjeruje da bi vjetroagregat snage 20 MW mogli vidjeti u pogonu do 2020. godine, pod uvjetom da su najjeftinije rješenje. No, vjetroagregati bi mogli biti opcija samo na papiru ukoliko EU ne investira više u istraživanja na području energije vjetra, istaknuo je Christian Kjaer, glavni izvršni direktor EWEA-a. Otkrića projekta UpWind omogućavaju industriji značajan napredak znanja kako razviti učinkovitije i veće vjetroagregate koji se najviše očekuju kod velike ekspanzije iskorištavanja priobalne energije vjetra. No, ovo znanje nikada se neće iskoristiti u stvarnosti ukoliko EU ne donese jasnu obvezu istraživanju energije vjetra, izjavio je Kjaer. Industrija energije vjetra odlučna je financirati svoj dio od 6 milijardi eura za European Wind Initiative. Sada je vrijeme na EU i zemljama članicama da financiraju svoj dio kako bi se osigurao daljnji razvoj i primjena UpWind projekta, te drugih sličnih projekata, nadodao je Kjaer.
www.vjetroelektrane.com