Japanci otkrili novi izvor energije - zapaljivi led!
Ovo je prvi put da je plin uspješno izvučen iz podmorskih rezervoara metan hidrata i mogao bi da bude alternativa za poznate rezerve nafte i zemnog plina, što je posebno značajno za Japan, koji je najveći uvoznik ovih energenata na svijetu. Japan je izvjestio da je uspio da izvuče plin iz podmorskih nalazišta metan hidrata, koji je poznat i kao “zapaljivi led”. To je proboj za koji kažu da bi mogao da bude prvi korak ka eksploataciji obećavajućeg, ali i dalje nedovoljno poznatog izvora energije. Ovo je prvi put da je plin uspješno izvučen iz podmorskih rezervoara metan hidrata i mogao bi da bude alternativa za poznate rezerve nafte i plina, što je posebno značajno za Japan, koji je najveći uvoznik zemnog pliva na svijetu. Japansko ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije izvjestilo je da je tim na istraživačkom brodu Čikju počeo probnu ekstrakciju plina iz sloja metan hidrata, koji se nalazi na 300 metara ispod morskog dna. Brod je bušenje vršio od januara u oblasti Pacifika na dubini od 1.000 metara, i na oko 80 kilometara od obale Japana. Japan bi mogao konačno da ima vlastiti izvor energije – rekao je Takami Kavamoto, predstavnik “Japanske korporacije za naftu, plin i metal”, državne firme koja vodi probno bušenje. Tim će nastaviti sa ekstrakcijom u naredne dvije nedjelje, nakon čega će analizirati koliko plina je izvučeno. U korporaciji se nadaju da će ovaj način dobivanja plina postati ekonomski isplativ u narednih pet godina. Stručnjaci procjenjuju da plin u obliku metan hidrata u cijelom svijetu ima najmanje duplo više od svih ostalih rezervi fosilnih goriva. U japanskom Nacionalnom institutu za naprednu industrijsku znanost i tehnologiju procjenju da u japanskim vodama postoje rezerve od sedam biliona kubnih metara plina, što bi pokrilo stogodišnje potrebe Japana. Metan hidrat je supstanca koja nastaje kada je plin zarobljen ispod leda ili morskog dna. Izgleda kao led, ali gori kada se zagrije, a stručnjaci kažu da ga ima u izobilju ispod morskog dna i u nekim arktičkim oblastima.
www.telegraf.rs


Zapaljiv snijeg - novi izvor energije
Hidrat zemnog plina, takozvani "zapaljiv snijeg", je čvrsto spajanje molekula zemnog plina i vode. Izgleda kao komprimirani snijeg ili rastresit led, a svoju strukturu zadržava i na temperaturi iznad nule. Međutim, eksploatacija hidrata gasa je mač sa dvije oštrice jer taj spoj može da izmjeni sastav Zemljine atmosfere. Američka vlada namjerava da investira u naučno-tehničko usavršavanje komercijalne eksploatacije prirodnog plina iz podvodnih nalazišta hidrata. SAD, kao i neke druge zemlje ograničenih rezervi energenata, istražuju perspektivne izvore ugljovodika i, mada je još rano govoriti o rentabilnim postupcima eksploatacije hidrata plina, očekuju da se oslobode zavisnosti od plina uz pomoć "zapaljivog snijega". Hidrat metana, takozvani "zapaljivi snijeg", je čvrsto spajanje molekula plina i vode koje nastaje pri određenom pritisku i temperaturi, a po vanjskom izgledu sliči na komprimirani snijeg ili rastresit led. Svoju strukturu “zapaljiv snijeg” uspjeva da zadrži i na temperaturi iznad nule. Ovo spajanje plina i vode najčešće se gomila u pukotinama sedimentnih stijena, na kopnu u područjima vječno zamrznutog tla i na dnu oceana. Mnogi prirodni plinovi stvaraju hidrate, ali se u prirodi najčešće sreće hidrat metana, posebno spajanje metana s vodom, koje se prilikom gorenja lako raspada na vodu i plin. Jedan kubni metar prirodnog hidrata sadrži do 180 kubnih metara metana. Američka vlada je 2006. godine u znanstvena istraživanja hidrata plina uložila 8,6 miliona dolara. Ovogodišnje istraživanje, financirano iz federalnog budžeta, bilo je usmjereno na potvrđivanje mogućnosti eksploatacije hidrata plina na Arktiku i distanciranog otkrivanja i djelimičnog mjerenja kvaliteta arktičkih hidrata plina, navodi se u izvještaju Glavne kontrolne uprave kongresa SAD. Veliku nadu u ova nalazišta polaže i američko ministarstvo energetike. "Rezerve prirodnog plina metana u metanskim hidratima su 100 puta veće od rezervi plina koji se eksploatira iz tradicionalnih nalazišta, što može iz korjena da promijeni predstavu o neophodnom uvozu plina iz drugih zemalja", izvjestilo je, kako su prenjele agencije, američko Ministarstvo energije. Sovjetski znanstvenici su još tokom 40-ih godina XX vijeka pretpostavljali da postoji hidrat plina u pojasima vječno zamrznutog tla, a krajem 60-ih godina pronađena su prva nalazišta u bivšem SSSR. Nakon serije istraživanja, utvrđene su ogromne rezerve goriva u vidu hidrata plina u cijelom svijetu, tako da se na hidrate ubrzo počelo gledati kao na perspektivan energent. Za sada je poznato više od 200 nalazišta hidrata plina većinom ispod morskog dna. U njima je koncentrirano 10-100 biliona kubnih metara metana, što je uporedivo sa ukupnim rezervama tradicionalnog prirodnog gasa. "Ispitivanje hidrata plina u svijetu je čisto teoretske prirode, a tehnologija eksploatacije i ciljno istraživanje nalazišta se zasad uopšte ne spominje. U narednih 100 godina takvi radovi su potpuno neefikasni sa ekonomske tačke gledišta", izvjestio je Valentin Nazarov, direktor sektora za geološko-ekonomske procjene rezervi nafte i plina Sveruskog naučno istraživačkog instituta za geološka istraživanja. Eksploatacija hidrata plina je u isto vrijeme, mač sa dvije oštrice, zbog potencijalne ekološke opasnosti, s obzirom da to spajanje može da izmjeni sastav Zemljine atmosfere, upozorava ruski znanstvenik. Mnoge zemlje, uvoznice plina, pokušavaju da osvoje tu potencijalnu energetsku sirovinu. Bez obzira na nedavne uspjehe eksperimentalnih istraživanja, rano je govoriti o ekonomski rentabilnom načinu dobivanja plina iz hidrata. Najveće uspjehe u ovom pravcu postigli su Nijemci, koji su istraživanje svojih znanstvenika usmjerili ka usavršavanju tehnologije eksploatacije. Hidrat plina istražuju zemlje sa ograničenim energetskim sirovinama - Njemačka, Japan i SAD, ali i Kina, čije Ministarstvo prirodnih sirovina je prošlog ljeta izvjestilo da je iz Južnokineskog mora uspješno izvađen uzorak hidrata prirodnog plina. Rusija posjeduje rezerve hidrata plina uglavnom na Arktiku, ali eksploatacija te sirovine još nije komercijalne prirode. Hidrat metana nema akutalnu važnost za Moskvu, jer su rezerve nafte, gasa i uglja dovoljne Rusiji za još 100 i više godina.
Vera Zdravković. Tanjug


Metan-hidrat je energent budućnosti?
Metan-hidrat se sve češće spominje kao supstanca sa još većim energetskim potencijalom i eventualnom isplativošću. Iako je u poslednje vrijeme u fokusu energetskih istraživanja i eksploatacije plina i nafte iz škriljaca, sada se spominje i metan-hidrat kao supstanca sa još većim energetskim potencijalom i eventualnom isplativošću. Hidrat metana ima strukturu "salate", smrznute molekule vode opkoljene su oko metana i formiraju naizgled neobičan komad leda. Međutim, kada približite šibicu ovom "ledu" on počne da gori. Naftna kompanija Konoko Filips u svojoj laboratoriji oko bušotine na Arktiku pokušava da ustanovi najbolji način eksploatacije ovog materijala. "Geolozi su uzbuđeni zbog ovog hidrata zbog načina na koji zaleđena voda zarobljava metan i skladišti njegov energetski potencijal", kaže profesor geoloških nauka sa Univerziteta u Teksasu Piter Flemings. Osim hladnih vremenskih uvjeta za formiranje ovih hidrata potrebno je i okruženje visokog pritiska, pa se oni najviše mogu pronaći ispod sedimenata pod dubokim ledenim vodama Arktika. Administracija za energetsko informiranje (EIA) procjenjuje da metan-hidrati sadrže više ugljika nego sva ostala fosilna goriva na planeti zajedno. EIA smatra da se pod ledom nalazi najmanje 100.000 biliona kubnih stopa prirodnog plina. Za usporedbu EIA je u 2013. procjenila da je ukupan potencijal plina iz škriljaca oko 7.000 kubnih stopa.
www.b92.net


I Kina ušla u utrku za 'gorućim ledom'
Kad se metan i ledeno hladna voda spoje pod ekstremno visokim pritiskom, nastaje tvar paradoksalna u samom svom nazivu: gorući led. Riječ je o kristalima metan-hidrata, koji je već provjeren i dokazan kao izvor čiste energije, ali pri tom i izuzetnio opasan za klimu. Početkom godine američko Nacionalno istraživačko vijeće označilo je 'zapaljivu vodu', poznatu i kao metan-hidrat, kao potencijalni izvor prirodnog plina. Sada je kineska državna agencija Xinhua objavila da se i Kina pridružila SAD-u, Japanu i Južnoj Koreji u 'lovu' na ovaj čudnovati mineral. Navodno se pod Aljaskom nalazi 2,42 bilijuna kubičnih metara metan-hidrata, što odgovara količini od 3 milijarde tona nafte, odnosno energije dovoljne za zagrijavanje 100 milijuna američkih domova tijekom čitavog desetljeća. Prema kineskim izvorima, zalihe metan-hidrata u provinciji Qinghai odgovaraju količini od 35 miljardi tona nafte, što je dovoljno za zadovoljavanje kineskih potreba za energijom tijekom sljedećih 90 godina. Na nesreću, Kina još uvijek nema kapaciteta za vađenje tog minerala. Čak i uz očekivani ritam razvoja, kinesko ministarstvo zemlje i prirodnih resursa procjenjuje da će im trebati 10 do 15 godina prije nego plin dobiven ih hidrata nađe svoj put do kineskih kućanstava. No, metanovi hidrati, zarobljeni na dnu oceana mogu postati nestabilni uslijed porasta površinskih temperatura mora. Dođe li do nekontroliranog ispuštanja metana u atmosferu, globalno zatopljenje moglo bi nadmašiti i najodvažnije procjene o promjeni klime. Ima sve više znanstvenika koji vjeruju da su metanovi hidrati bili uključeni u neka od najtoplijih razdoblja u povijesti Zemlje.
dnevnik.hr


U Japanu sa morskog dna izvučen gas metan-hidrat
Japanski znanstvenici uspjeli su danas po prvi put da sa morskog dna izvuku gas metan-hidrat, kristaliziranu mješavinu vode i plina, zvanu "gorući led", koja bi mogla spasiti Japan od nestašice energenata. "Pripreme za ovaj poduhvat počele su nekoliko godina ranija, a testiranje je počelo danas", izjavio je novinarima ministar industrije Toshimitsu Motegi. On je dodao da je namjera da se razvije pouzdanija tehnologija s ciljem postizanja komercijalne eksploatacije. "Četiri sata nakon početka eksperimenta uspjeli smo da proizvedemo izvjesnu količinu gasa", precizirao je ministar. Motegi je rekao da je cilj da se u naredne dvije sedmice uspostavi stabilan proces vađenja plina. On je naglasio da je tehnički proizvodnja plina metan-hidrata kompleksnija od plina iz škriljaca. Ovo istraživanje predvodi japanska kompanija JOGMEC, oko 80 kilometara od poluostrva Acumi u teritorijalnim vodama oblasti Aići. Ispod oceana postoje velike zalihe metan-hidrata, ali se do sada vjerovalo da se ne isplati njegova eksploatacija. Podmorske zalihe metan-hidrata mogle bi podmiriti japanske potrebe za prirodnim plinom za siljedećih sto godina. Japan je danas najveći kupac tekućeg prirodnog plina na svijetu. Potražnja za plinom povećana je zadnje dvije godine nakon nuklearne nesreće u Fukušimi, koju je prouzrokovao cunami 11.marta 2011.godine, nakon čega je zaustavljeno gotovo svih 50 nuklearnih reaktora.
www.klix.ba