Hrvatska gradi najveći baterijski sustav u jugoistočnoj Europi: 10+50 MW kod Šibenika za stabilnu zelenu energiju. U blizini Šibenika, u krugu tvornice Impol TLM u Ražinama, u tijeku je izgradnja ambicioznog projekta baterijskog sustava za pohranu energije (BESS - Battery Energy Storage System ) koji će postati najveći u regiji. Riječki startup IE-Energy d.o.o. razvija sustav snage 10+50 MW i kapaciteta 120 MWh, koji će pružati ključne usluge za stabilizaciju hrvatske elektroenergetske mreže. Projekt, vrijedan oko 70 milijuna eura, nedavno je dobio zeleno svjetlo od Vlade RH na sjednici 3. listopada, gdje je ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio točku o davanju suglasnosti za financiranje iz EU fondova.

Projekt "Pametno skladištenje energije na razini mreže" započet je 2022. godine, a prva faza od 10 MW i 22 MWh kapaciteta bit će završena u listopadu 2025. godine. Prema planovima, puni kapacitet od 10+50 MW trebao bi biti operativan do početka 2026. godine, iako su administrativna kašnjenja produžila pripreme na tri godine. Sustav će se sastojati od 40 kontejnera s baterijama Tesla MegaPack XL, spojenih na postojeću infrastrukturu Impol TLM-a, uključujući transformator i priključak na prijenosnu mrežu Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).

Glavna namjena ovog baterijskog sustava je balansiranje elektroenergetske mreže, posebno u kontekstu rastuće integracije obnovljivih izvora energije poput solarnih i vjetroelektrana. Sustav će omogućiti pohranu viška energije tijekom perioda niske potražnje i njezino puštanje u mrežu kada je potražnja visoka, sprječavajući probleme poput negativnih cijena struje na burzama – rekord je dosegnuo -500 eura po MWh. Osim toga, pružat će usluge uravnoteženja HOPS-u, poboljšavati kvalitetu napona u Šibeniku i okolici te doprinositi izbjegavanju prekida opskrbe. Kao dio virtualne elektrane (VPP), projekt će podržati male proizvođače energije i dinamičke tarife, čime se povećava energetska sigurnost i smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.

Financiranje projekta osigurano je kroz kombinaciju privatnih ulaganja i EU sredstava. Europska komisija odobrila je državnu potporu od 19,8 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda, što pokriva oko 30 posto ukupnih troškova. Ova sredstva su prioritetno ulaganje Ministarstva gospodarstva, a projekt je ocjenjen sukladnim s EU smjernicama za klimu, zaštitu okoliša i energiju (broj SA.64374). Dodatno, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uložila je do 16,8 milijuna eura u equity investiciju, a IE-Energy je sklopio aranžmane s institucionalnim investitorima.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar igrao je ključnu ulogu u promociji projekta. Na 118. sjednici Vlade 3. listopada 2025., predstavio je točku dnevnog reda o suglasnosti za financiranje, ističući važnost baterijskih sustava za energetsku tranziciju. Šušnjar je ranije, u rujnu 2025., osnovao Energetski savjet za koordinaciju politika obnovljivih izvora, gdje pohrana energije ima centralno mjesto u Nacionalnom energetskom planu do 2030. godine. "Ovo je korak prema smanjenju cijena električne energije i povećanju sigurnosti opskrbe", naglasio je Šušnjar u kontekstu ažurirane Energetske strategije RH.

S tehničke strane, sustav je fleksibilan – može reagirati unutar dvije sekunde, ima životni vijek dulji od 10 godina i učinkovitost preko 90 posto. Koristit će se armiranobetonska zgrada za rasklopno postrojenje i kanale za uljnu jamu, s daljinskim upravljanjem. Ekološki, projekt je pasivan objekt bez emisija u zrak ili vodu, bez buke i bez zračenja, što ga čini sigurnim za stanovništvo. Župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić podržao je inicijativu, ističući da nema opasnosti za okoliš. Sustav će ubrzati dekarbonizaciju, podržati integraciju obnovljivih izvora i smanjiti rizike energetskih kriza.

Ovaj projekt predstavlja prekretnicu za hrvatsku energetiku, posebno u svjetlu EU ciljeva za zelenu tranziciju. Kako ističu stručnjaci, kašnjenja u implementaciji novih tehnologija poput baterija mogu ugroziti konkurentnost, ali odobrenje Vlade signalizira ubrzanje. IE-Energy, osnovan 2021. godine, već ima dozvolu za agregiranje energije i planira širenje na druge projekte, uključujući male modularne reaktore. S obzirom na trenutne trendove, očekuje se da će baterijski sustavi postati ključni za stabilnu i održivu energetsku budućnost Hrvatske.

BESS BATERIJSKI SUSTAVI U OKOLICI

U Europskoj uniji, projekti baterijskih sustava za pohranu energije (BESS) brzo rastu, posebno u kontekstu zelene tranzicije i integracije obnovljivih izvora. Prema outlooku za 2025.-2029., EU će vidjeti šestostruki rast kapaciteta BESS-a do gotovo 120 GWh do 2029., s ukupnim kapacitetom od 400 GWh. Ovo uključuje velike projekte snage oko 50 MW ili veće, sličnih onome u Šibeniku (60 MW/132 MWh). Evo nekih ključnih primjera iz razdoblja 2023.-2025., fokusiranih na EU zemlje (isključujući UK nakon Brexita). Projekti su financirani iz EU fondova, privatnih ulaganja ili nacionalnih aukcija, s naglaskom na stabilizaciju mreže, smanjenje emisija i podršku OIE.

1. Vilvoorde Battery Park, Belgija (ENGIE i Sungrow)
- Snaga i kapacitet: 200 MW / 800 MWh (u dvije faze; prva faza 100 MW / 400 MWh dovršena 2025., druga do kraja 2025.).
- Lokacija: Vilvoorde, blizu Bruxellesa.
- Namjena: Stabilizacija mreže, integracija obnovljivih izvora, sprječavanje prekida opskrbe. Najveći BESS u kontinentalnoj Europi, ulaganje 230-290 milijuna eura.
- Status: Prva faza spojena na mrežu 2025.; podržava energetsku sigurnost Belgije.

2. Bugarski BESS projekt (neimenovan, inauguriran 2025.)
- Snaga i kapacitet: Oko 500 MWh (točan MW nije specificiran, ali najveći u EU po kapacitetu).
- Lokacija: Bugarska (detalji o točnoj lokaciji nisu javno dostupni).
- Namjena: Podrška elektroenergetskoj mreži, integracija OIE i dekarbonizacija.
- Status: Inauguriran u svibnju 2025., tvrdi se da je najveći u EU.

3. Eneco/EPH BESS, Nizozemska
- Snaga i kapacitet: 50 MW / 200 MWh (4-satni sustav).
- Lokacija: Rotterdam, na lokaciji Enecogen elektrane.
- Namjena: Sprječavanje nestašica struje, smanjenje zagušenja mreže, smanjenje emisija. Pruža usluge tržištu električne energije.
- Status: Planirano puštanje u rad 2027.; zajednički pothvat Eneco i EPH (50:50), s Enecogenom za održavanje.

4. Antwerp BESS, Belgija (TotalEnergies)
- Snaga i kapacitet: 25 MW / 75 MWh (dio ukupnog 50 MW / 150 MWh za dva projekta u Belgiji).
- Lokacija: Antwerp platforma.
- Namjena: Stabilizacija visokonaponske mreže, podrška dnevnoj potrošnji 10.000 kućanstava, integracija OIE.
- Status: Pokrenut u svibnju 2023., operativan do kraja 2024.; koristi Saft litij-ionske baterije, ulaganje 70 milijuna eura.

5. Brillon BESS, Njemačka (TotalEnergies/Kyon Energy)
- Snaga i kapacitet: 103 MW / 258 MWh.
- Lokacija: Brillon.
- Namjena: Stabilizacija mreže, podrška obnovljivim izvorima, sigurnost opskrbe.
- Status: Najavljen u ožujku 2025., komercijalni rad od 2026.; dio šireg portfelja od 321 MW u Njemačkoj.

6. Greenvolt BESS, Italija
- Snaga i kapacitet: 75 MW / 600 MWh (8-satni litij-ionski sustav).
- Lokacija: Italija (detalji o točnoj lokaciji nisu specificirani).
- Namjena: Stabilizacija mreže, podrška aukcijama za pohranu energije.
- Status: Osvojen na najvećoj talijanskoj aukciji za BESS 2025., prvi takav projekt za Greenvolt grupu.

7. Dunkirk BESS, Francuska (TotalEnergies)
- Snaga i kapacitet: 61 MWh (najveći u Francuskoj).
- Lokacija: Dunkirk.
- Namjena: Podrška mreži RTE, napajanje preko 200.000 kućanstava na sat.
- Status: Pušten u rad u prosincu 2021., dio tendera iz 2020.; koristi 27 Saft kontejnera.

8. Hibridni projekt Mireasa, Rumunjska
- Snaga i kapacitet: 50 MW (hibridni vjetar-fotovoltaika-baterija).
- Lokacija: Mireasa Wind Park.
- Namjena: Integracija OIE, stabilizacija mreže.
- Status: Dio budućih projekata, započet 2024.

9. Endurance/Kenergy BESS, Španjolska
- Snaga i kapacitet: 64 MWh (samostalni projekt).
- Lokacija: Španjolska (detalji nisu specificirani).
- Namjena: Stabilizacija mreže, podrška energetskoj tranziciji.
- Status: Dobivena dozvola 2025., prvi veliki projekt za Endurance i Kenergy.

Ovi projekti odražavaju trend rasta BESS-a u EU, potaknut EU-ovim ulaganjima do 3 milijarde eura za proizvodnju baterija. Većina se fokusira na Belgiju, Njemačku i Italiju, gdje su regulatorni okviri povoljni.

KAKO RADI BESS TEHNOLOGIJA?

Baterijski sustavi za pohranu energije, poznati pod skraćenicom BESS (Battery Energy Storage System), predstavljaju ključnu tehnologiju u modernoj energetici. Ovi sustavi omogućuju pohranu električne energije iz različitih izvora – bilo da se radi o obnovljivim izvorima poput sunca i vjetra, ili konvencionalnim elektranama – te njezino puštanje u mrežu kada je potrebno. U eri tranzicije prema zelenoj energiji, BESS igra ulogu "mosta" između nestabilne proizvodnje i stalne potražnje, pomažući u stabilizaciji elektroenergetske mreže i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima.

BESS sadrži napredna tehnološka rješenja koja se sastoje od skupine baterija, obično litij-ionskih, povezanih s inverterima, sustavima upravljanja (BMS - Battery Management System) i softverom za nadzor dok proces funkcionira u tri glavna koraka:

- Punjenje: Sustav apsorbira energiju iz mreže ili obnovljivih izvora (npr. solarnih panela) kada je ponuda veća od potražnje, poput sunčanih dana ili noćnih sati s niskom potrošnjom.
- Pohrana: Energija se pohranjuje u baterijama, gdje se kemijski procesi (npr. u litij-ionskim ćelijama) koriste za zadržavanje energije bez gubitaka.
- Pražnjenje: Kada potražnja raste (npr. u vršnim satima), energija se oslobađa natrag u mrežu, pružajući stabilan protok.

Baterije obično traju 1-4 sata pri punoj snazi, ali napredni modeli mogu dosegnuti i duže, ovisno o dizajnu. Sustavi su skalabilni: od malih kućanskih jedinica do velikih instalacija snage stotina MW, poput onih u EU (npr. Vilvoorde u Belgiji, 200 MW).

Prednosti BESS tehnologije
- Stabilizacija mreže: Sprječava fluktuacije od obnovljivih izvora, smanjujući rizik od nestanaka struje i negativnih cijena na burzama.
- Dekarbonizacija: Omogućuje veću integraciju solara i vjetroelektrana, smanjujući emisije CO2.
- Ekonomski benefiti: Smanjuje troškove opskrbe, pruža usluge poput frekventne regulacije i rezervne snage.
- Fleksibilnost: Koristi se u mikrogridovima, EV punionicama i industrijskim postrojenjima.

Izazovi uključuju visoke početne troškove izgradnje sustava, ograničen životni vijek baterija (10-15 godina) i ekološke aspekte (recikliranje litija). Međutim, napredak u tehnologijama poput solid-state baterija i AI upravljanja obećava jeftinije, efikasnije sustave. Globalno, kapacitet BESS-a rast će šestostruko do 2029. (do 400 GWh), s EU fokusom na zeleni prijelaz. Ova tehnologija, integrirana s AI i kvantnim računalima, mijenja energetiku od Šibenika do svjetskih mreža.