HEP je u trajni rad pustio Sunčanu elektranu Obrovac, koja je s instaliranom snagom od 8,7 MW priključnom od 7,35 MW trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj u komercijalnom pogonu. Protekloga petka, 12. svibnja, u trajni rad puštena je nova Sunčana elektranu Obrovac, trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj u komercijalnom pogonu. Ova elektrana, vrijednosti 6,9 milijuna eura, izgrađena je na području bivše tvornice glinice. S godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Na površini od 117.137 m2 ugrađeno je 27.544 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača. Instalirana snaga je 8,7 MW, a priključna 7,35 MW.
Sedma od deset
Nakon Vjetroelektrane Korlat, snage 58 MW, puštene u rad 2021. godine te Sunčane elektrane Stankovci od 2,5 MW koja je u pogonu od 2022., SE Obrovac je treća HEP-ova elektrana koja koristi obnovljive izvore energije u Zadarskoj županiji, realizirana u skladu s razvojnom strategijom HEP 2030. To je i ukupno sedma po redu HEP-ova sunčana elektrana u pogonu i jedna od četiri sunčane elektrane, ukupne snage 32 MW koje će HEP pustiti u rad u 2023. godini.
Nakon SE Obrovac, HEP će u Međimurju uskoro svečano otvoriti SE Donja Dubrava, snage 9,9 MW, najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj. Do kraja ljeta, HEP će u pogonu imati još dvije sunčane elektrane, čime će njihov broj zaokružiti na deset. Za dvije sunčane elektrane, Sukošan, snage 45 MW i Kruševo od 17 MW, u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole, objavljeno je iz HEP-a.
www.bug.hr
Puštena u rad najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u puštanju u pogon Sunčane elektrane Obrovac, najveće sunčane elektrane u komercijalnom pogonu u Hrvatskoj koja će proizvoditi električnu energiju za tri i pol tisuće kućanstava. U svom obraćanju izrazio je zadovoljstvo što je solarna elektrana, zahvaljujući aranžmanu između Grada Obrovca i HEP-a, izgrađena upravo na području bivše tvornice glinice. "To je itekako važna poruka prilagodbe novom vremenu i prilagodba onome što je najvažnije, energetskoj strategiji Republike Hrvatske prema što većem korištenju obnovljivih izvora energije", poručio je Plenković.
Istaknuo je ulogu Hrvatske elektroprivrede, kao glavne državne elektroenergetske kompanije tijekom protekle velike krize, kazavši da je HEP omogućio Vladi da donosi odluke koje u ograničile cijene struje za građane i gospodarstvo. "Tu se pokazalo koliko je važna ovakvu stratešku kompaniju imati u 100-postotnom državnom vlasništvu, naročito u ovoj krizi", istaknuo je, zahvalivši HEP-u koji je na "svojim plećima uzeo ogroman teret naših aktivnosti u proteklo vrijeme".
Dokapitalizacija HEP-a omogućit će daljnja ulaganja
Osvrnuo se na odluku o dokapitalizaciji Hrvatske elektroprivrede koja će, kazao je, "ne samo omogućiti da se nadoknade objektivni troškovi koje je HEP uzeo na sebe, nego će omogućiti i daljnja ulaganja". Plenković je podsjetio da dokapitalizacija HEP-a neće ići samo iz Državnog proračuna, već će se koristiti dva ogromna zamašnjaka koja imamo u ovom desetljeću: modernizacijski plan i cijeli Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji omogućuje iznalaženje izvora financiranja za daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije.
Osvrnuo se na jučerašnje predstavljanje provedbe Nacionalne razvoje strategije, kazavši da se "iz onoga što je kazao ministar Erlić vidi se da su nam prolazna vremena jako dobra i da ćemo kroz dvije-tri godine napraviti reviziju naših ciljeva. Premijer je napomenuo da su na europskoj razini dogovoreni zajednički ciljevi s ciljem smanjenja cijene struje i plina.
Vlada će i dalje pomagati projekte restrukturiranja i ulaganja u obnovljive izbore energije
"I zato je bitno da i naš sustav bude kompatibilan, učinkovit s našim partnerima", kazao je Plenković, spomenuvši "energetski miks" koji Hrvatska ima – od hidroenergije po čemu smo u vrhu među članicama EU, električnu energiju bez dodatnih emisija stakleničkih plinova, koju dobivamo iz pola našeg vlasništva u Nuklearnoj elektrani Krško do zelene energije.
Dodao je da je cilj na razini cijele EU učiniti dodatne napore u boljem povezivanju sustava, zbog čega je bitno ulaganje u dalekovode, stanice, solarne ili vjetroelektrane.
Čestitao je svima koji su sudjelovali u ovim projektima, obećavši da će Vlada, kao i dosad, pomagati projekte restrukturiranja i ulaganja u obnovljive izvore energije.
Nakon Obrovca, predsjednik Vlade je, u pratnji potpredsjednice Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anje Šimpraga, ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice te Šime Erlića, ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obišao i Poslovnu zonu u Stankovcima gdje je u pogonu još jedna HEP-ova sunčana elektrana u koju je uloženo 3,5 milijuna eura te Transformatorsku stanicu Zadar istok u Bibinju.
vlada.gov.hr
