Hashøj bioplinska zadruga
    Subota, 15 Prosinac 2018 17:22

    Hashøj bioplinska zadruga

    Hashøj zadruga je primjer uspješne energetske zadruge. Uslijed strožijih direktiva za zaštitu okoliša, brzom i pametnom reakcijom poljoprivrednika, uz podršku vlade, nastala je Hashøj bioplinska zadruga. Danski poljoprivrednici su 1993. godine bili suočeni s provođenjem strogih regulativa Europske unije, takozvanom Nitratnom direktivom, kojom se nalaže efikasniji način zbrinjavanja i skladištenja gnojiva, sa svrhom smanjenja zagađenja okoliša nitratima. Shodno tome, poljoprivrednici Općine Hashøj odlučili su istražiti isplativost izgradnje bioplinskog postrojenja. Bioplin je plin sastavljen od metana (60%), ugljičnog dioksida (38%) i sumporovodika (2%). Proizvodi se procesom razgradnje organskih tvari u uvjetima bez prisustva kisika. Gnojivo životinja se većinski koristi u proizvodnji bioplina, iako energetske biljke daju puno veće prinose, kao i neke vrste otpada, poput kuhinjskog ulja. Proizvedeni biogas se koristi kao zamjena za prirodni gas u procesu kogeneracije, kojim se proizvodi toplotna i električna energija. Pored toga, biogas se može direktno slati u gasovod, ali u tom slučaju se mora pročistiti od ugljičnog dioksida i sumporovodika. Studija isplativosti je ukazala na potrebnu investiciju od 2 milijuna funti (1993. godine). Financiranje projekata u Danskoj često se vrši prodajom udjela, gdje jedna dionica vrijedi 1.000 kWh/godini i košta otprilike 400 eura. Financijska konstrukcija projekta je zatvorena pozajmicom vlade (23% investicije) i općine Hashøj (71% investicije) dok su poljoprivrednici prikupili ostatak u iznosu od oko 120.000 funti. Razdioba investicije među poljoprivrednicima je utvrđena temeljem broja stoke u njihovom posjedu. Danas, ova bioplinska zadruga proizvodi bioplin iz gnojiva tovnih svinja sa 21 lokalne farme i drugog organskog otpada. Proizvedeni bioplin preuzima Hashøj Kraftvarmeforsyning – zadruga u vlasništvu 440 korisnika – i napaja njime vlastitu kogeneracijsku jedinicu snage 2 MW, čime proizvodi toplinsku energiju za svoje korisnike, električnu energiju predaje u sistem, a zaradu dijele članovi ove bioplinske zadruge. U isto vrijeme, lokalna zajednica općine Hashøj je gradila kogeneracijsku jedinicu s ciljem proizvodnje električne energije i topline za daljinsko grijanje. Ovakav razvoj događaja je jamčio isplativost bioplinskog postrojenja, koje bi imalo direktnog kupca za proizvedeni bioplin. Trošak izgradnje sistema daljinskog grijanja procijenjen je na 5.5 miliona funti. Financije za projekt su osigurane od strane lokalnih potrošača topline, koji su morali platiti priključenje na novi sistem grijanja općine Hashøj. Hashøj bioplin je zadruga s nadzornim odborom od 5 direktora, koji su ujedno članovi zadruge. Nadzorni odbor se sastaje jednom mjesečno sa upraviteljem zadruge, koji je odgovoran za dnevno funkcioniranje postrojenja. Pored ovih mjesečnih sastanaka, jednom godišnje održava se skupština, kojoj prisustvuju svi članovi. Međutim, tijekom čitave godine poljoprivrednici su u stalnom kontaktu sa zadrugom zbog kontinuirane opskrbe bioplinskog postrojenja gnojivom. Gnojivo se prikuplja od poljoprivrednika na dnevnoj bazi (najviše farmi je udaljeno 6 km od postrojenja, dok su sve u krugu od 12 km) u cisternu. Kada se ona isprazni, puni se digestatom (ostacima od procesa proizvodnje bioplina), koji se vraća natrag na farme. Bioplin se s druge strane doprema do 2km udaljene kogeneracijske jedinice sistemom plinovoda. Zadrugarski pristup projektu omogućio je pojedinom poljoprivredniku da ujedini vlastite količine gnojiva s onim s drugih farmi, podijeli investicijski rizik i dobije pristup novom izvoru prihoda. Osim toga, lokalna zajednica dobila je siguran izvor plina za kogeneracijsku jedinicu, koja je u vlasništvu zadruge Hashøj Kraftvarmeforsyning. Ova objava je dio projekta “Energetske zadruge – zajednička incijativa za rješenje problema otpada sa farmi u Zeničko-Dobojskom kantonu” koji se implementira uz podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Projekt ima za cilj da promoviše okolišno održivo ponašanje, razvije svijest i ojača ekološku kulturu građana kroz informisanje i poticanje na udruživanje i formiranje energetskih zadruga kroz koje će se zajedničkom incijativom vršiti ponovna upotreba otpada i omogućiti korištenje alternativnog izvora energije na farmama koristeći biogasna postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u cilju smanjenja zagađenja okoliša u ruralnim područjima Zeničko-Dobojskog kantona.
    https://energis.ba


    Energetske zadruge – model koji koristi lokalnoj zajednici
    Radi se o efikasanom načinu na koji bi lokalna zajednica mogla preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora. Naime, kada govorimo o obnovljivim izvorima energije jedan od čestih prigovora jest da prilikom realizacije projekata kao što je izgradnja hidroelektrana sama lokalna zajednica gotovo često nema nikakve koristi od takvih projekata. Robet Pašičko iz Zelene energetske zadruge kaže da se radi se o trendu da se građani sami udružuju i financiranju projekte kao što su fotonaponske eletrane na školama, male hidroelektrane u selima ili formiraju zajedničko biopostrojenje koje bi bilo u vlasništvu građana. Prema njegovim riječima u Hrvatskoj je u dvije godine osnovano 12 energetskih zadruga od kojih je nekih 5-6 napravilo prve projekte. “Na otoku Krku imamo zadrugu gdje su svih sedam općina, zainteresirana udruženja, građani i Grad Krk zajedno odlučili krenuti u ovu priču. Donesena je i strategija kojom je planirano da će do 2030. Krk biti energetski samoodživ. Već su izgradili fotonaponsku elektranu od 130 KW. Ove godine su kupili 11 punionica za isto toliko električnih automobila koje možete putem aplikacije locirati i koristiti po gradu. Ideja je ta da se udruže svi koji imaju isti interes”, navodi Pašičko. U Hrvatskoj sada razvijaju neto mjere za fotonapon kako bi se građanima isplatilo postaviti fotonaponske panele na svoj krov.

    MOGUĆNOST DA GRAĐANI POSTANU I VLASNICI I PROIZVOĐAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE
    Ovaj trend je već prisutan u drugim zemljama EU. “Tako danas u jednoj Poljskoj i Velikoj Britaniji dođete u Ikeu i kupite fotonaponski panel koju samo uključite u utičnicu i za sedam minuta ste postali vlasnik i proizvođač vlastite energije”, navodi Pašičko. Dodaje da će u sklopu projekta na razvoju energerskih zadruga u BiH raditi stručnjaci koji će predložiti izmjenu zakonske regulative u oblasti energetike. S njima će pokušati doći do preporuka koje bi mogle unaprijediti situaciju u ovoj oblasti. Naime, najbitnija star je, smatra naš sugovornik, da postoji regulativa koja dozvoljava korištenje obnovoljivih izvora na ovakav način i koja je poticajna za građane koji žele sami proizvoditi svoju energiju. “Slovenci su napravili priču oko godišnjeg obračuna napona čime su osigurali da se građanima isplati postaviti fotonaponske panele. Kada to napravite ljudi će ići u tom smijeru i postati, ne samo potrošači nego i proizvođači”, navodi on. “Projekt je krenuo i u BiH. Ideja nam da se jave općine, udruge i svi koji su zainteresirani da se jedan takav projekt realizira u njihovoj lokalnoj zajednici. Rado ćemo sa njima krenuti u tu priču, ali mora postojati interes lokalne zajednice za to”, kaže naš sugovornik.

    POTREBNA IZMJENA ZAKONSKE REGULATIVE
    Iskustva Cipra pokazuju da je, nakon što je donesena regulativa, skoro preko noći, 80.000 kućanstava stavilo fotonopone. Švedska je uvela nultu stopu poreza na svu energiju proizvedenu iz fotonapona. Prema riječima Vedada Suljića, voditelja odjela za okoliš konzultantske kompanije CETEOR-a, u EU je prisutan trend da se u energetske projekte ulaže sve više kapital građana. Za razliku od tog trenda bh. građani još uvijek novac drže u bankama. Naime prema podacima Centralne banke bh. građani imaju nekoliko milijardi KM štednje u bankama. Suljić smatra da država i biznis modeli moraju smisliti način na koji će privući ta privatna sredstva. Dodaje da podatak da 12 milijuna građana EU sami proizvode svoju električnu energiju govori da je to moguće uraditi ako se donesu potrebni propisi. Azrudin Husika, predstavnik nevladine organizacije REIC, koja se bavi edukacijom vezanom za okoliš i održivi razvoj, navodi da su energetske zadruge jedan od alata kako maksimizirati postojeće poticaje koji se u BiH dodjeljuju za korištenje obnovljivih izvora energije.

    LOKALNA ZAJEDNICA GOTOVO ČESTO NEMA NIKAKVE KORISTI OD PROJEKATA OIE
    ”Sada imamo priličan nonsens jer svi mi plaćamo naknade za energiju iz obnovljivih izvora, a sa druge strane te naknade idu investitorima koji su dosta bogatiji od građana od kojih se uzima ta naknada. Tu sada ostaje pitanje koliko koristi građani u lokalnim zajednicama imaju od toga što investitori koriste obnovljive izvore energije u njihovoj zajednici te da li se u tim zajednicama bolje živi?”, navodi Husika dodajući da bi u tom smislu energetske zajednice mogle maksimizirati te učinke jer bi ta sredstva ostala u lokalnim zajednicama i korist bi imalo lokalno stanovništvo. Ističe da imaju oni već imaju dva konkretna projekta za formiranje građanskih energetskih zadruga. Naime, u selu Nemili kod Zenice imaju ideju da razvijaju energetsku zadrugu. “Ideja nije došla od nas nego od lokalnog stanovništva. U planu je uspostava logističko-sabirnog centra za biomasu koji ćemo razvijati zahvaljujući tehničkoj pomoći Fondacije Heinrich Boll, a cilj će biti da se nabavka i ugovaranje radi prema energijskom sadržaju a ne, kao što je sada rasprostranjena praksa, da se nabavka vrši prema masi i zapremini. Drugi primjer je proizvodnja bioplina iz više farmi kod Prijedora”, naveo je on.

    GRAĐANSKO UDRUŽIVANJE U ENERGETSKE ZADRUGE TREND U EU
    Građansko udruživanje u energetske zadruge trend u EU. Države ga svojim propisima i potiču. Markus Bohnert, predstavnik jedne takve zadruge iz Njemačke, kaže da je njihovo iskustvo u ovoj oblasti pozitivno te da je njihovo selo jedno od onih koji većinu energije osigurava iz obnovljivih izvora. Članovi zadruge, koji su stanovnici tog sela, vlasnici su čitavog lanca opskrbe energijom. Uložili su oko 6, 4 milijuna eura u kongeneracijsko postojenje na koje se grije selo, a imaju i fotonaposke ćelije. Ove projekte su financirali kreditnim sredstvima, a dio je bio iz subvencija. Podsjetimo, u Njemačkoj trenutno postoji oko 1.000 energetskih zadruga, a u Danskoj je oko 70 posto energetskih objekta u vlasništvu građana. Podaci također pokazuju da su građani EU uložili u energetske objekte oko 30,5 milijuna eura sredstava pa se okretanje ovakvom načinu može očekivati i u BiH. Naravno, stručnjaci ističu da je za pokretanje ovakvog trenda potrebno donijeti propise koje će potaknuti ovakav energetski zaokret.
    https://energis.ba

    Pročitano 96 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive