NE plastičnim vrećicama
Petak, 17 Svi 2019 18:11

NE plastičnim vrećicama

Više od 50 tisuća ljudi traži zabranu plastičnih vrećica u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je od siječnja na snazi obavezna naplata laganih plastičnih vrećica za nošenje (do 50 mikrona), uz iznimku tzv. vrlo laganih za koje treba stajati obavijest "Vrećice koristite štedljivo". Ova odredba na brojnim mjestima se ne provodi uopće ili je provedba neadekvatna. Greenpeace smatra da će jedino zabrana bitno popraviti situaciju, stoga su pokrenuli peticiju koju je potpisalo više od 50.000 ljudi. Zbog loše kvalitete plastične vrećice se kratko koriste, zbog niske cijene dijele se nekontrolirano, okolišu nanose štetu, a jednostavno je zamijeniti ih alternativama. Jedino će zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje bitno popraviti situaciju, poručuju iz Greenpeacea, stoga su pokrenuli peticiju kojom traže njihovu zabranu. Tijekom nekoliko mjeseci peticiju je potpisalo više od 50.000 ljudi. To pokazuje da unatoč njihovoj sveprisutnosti, raste svijest o štetnosti vrećica i jednokratne plastike općenito. "Ljudi zapravo žele da se svoj toj silnoj plastici stane na kraj, da ih se prestane na svakom koraku nutkati vrećicama i zatrpavati plastičnom ambalažom. Građanke i građani su složni u tome da je potrebno sistemsko rješenje te pokazuju iskrenu volju da u svakodnevnom životu potraže alternativu", poručila je Petra Andrić, Greenpeceova voditeljica kampanje.
h-alter.org

Link na Greenpeace peticiju!

Recimo NE plastičnim vrećicama!
Svijet se utapa u jednokratnoj plastici. Njezina proizvodnja raste iz godine u godinu, a goleme količine te plastike završavaju u okolišu te ugrožavaju život brojnim životinjskim vrstama. Početkom 2019. u Hrvatskoj je stupila na snagu obaveza naplate laganih (običnih) plastičnih vrećica za nošenje. Iz obaveze naplate izuzete su tzv. vrlo lagane vrećice, koje bi trebale služiti kao primarna ambalaža. Za takve vrećice propisana je obaveza isticanja natpisa: “Vrećice koristite štedljivo!” Greenpeace je tijekom siječnja i veljače obišao čitav niz prodajnih mjesta te utvrdio da se na brojnim mjestima odredba o obaveznoj naplati ne provodi ili se pak kao “obične” dijele najtanje vrećice, što je u suprotnosti sa smislom i ciljem propisa. Tamo gdje se provodi, naplata vrećica je simbolična pa nije izgledno da će ta mjera dovesti do ozbiljnog smanjenja. U Greenpeaceu smatramo da se na ovaj način neće postići željeni cilj, odnosno drastično smanjenje korištenja plastičnih vrećica u Hrvatskoj. Hrvatska vlada izabrala je najlakši put, što očito donosi i najslabije rezultate. Problem treba rješavati na izvoru: vrijeme je da stanemo na kraj najezdi jednokratne plastike! Zahtijevamo da Hrvatska donese odgovornu odluku i zabrani jednokratne plastične vrećice!
act.greenpeace.org

Link na Greenpeace peticiju!

 

Ne plastičnim vrećicama!
Iako su naše bake i djedovi u cijelome svojem životu koristili tek nekoliko trajnih torbi, uspijevajući obavljati kupovinu u gradovima bez problema, danas se svakodnevno nemilice troši mnoštvo plastičnih vrećica koje su izrazito štetne za okoliš. Zbog proizvodnje plastičnih vrećica troše se prirodni resursi i energija, a kasnije pridonose gomilanju smeća, guše životinje u morima i nagrđuju plaže. Hrvatska bi, kao turistička zemlja, trebala na primjeru drugih država koje su zbog zagađenosti uvele zabranu plastičnih vrećica, naučiti da ne trebamo uništavati vlastite prirodne ljepote i čistu prirodu plastičnim vrećicama. Važno je da se edukacijom i zabranom plastičnih vrećica ili njihovom naplatom potiče građane da kupuju i koriste stvari koje će im trajati dulje te da koriste vrećice višekratno, a ne jednokratno. Samo u 2008. u Europi je proizvedeno 3,4 milijuna tona plastičnih vrećica, što je težina oko 2 milijuna automobila. Svake godine u svijetu se potroši preko 500 milijardi plastičnih vrećica, od kojih se zbog visokih troškova reciklira manje od 1%. Ostalih 99% završava u prirodi (morima, oceanima, rijekama i jezerima) gdje ubijaju stotine tisuća životinja koje ih zamijene za hranu. Kada jednom proguta plastične vrećice, životinja ih ne može probaviti tako da one ostaju u crijevima. Tamo sprječavaju probavu hrane i uzrokuju vrlo sporu i bolnu smrt. Gotovo 200 morskih vrsta (kitova, dupina, kornjača) umire na taj način, a česta su meta i ptice, do kojih vjetar nanese plastične vrećice. Procjenjuje se da oceanima pluta 4 milijuna tona plastike, a ona čini 10% cjelokupnog morskog otpada! Plastične vrećice uzrokuju i velike ekološke probleme jer se desetljećima raspadaju na manje dijelove te se na kraju raspadnu u plastičnu prašinu, vrlo nepoželjnu u okolišu jer kontaminira ekosustave i završava u našoj hrani i vodi. Alarmantna je činjenica da samo toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine, a plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla. Manje plastičnih vrećica također bi značilo i manju ovisnost o nafti jer se rade od polietilena, termoplastike dobivene preradom nafte. Iako predstavnici industrija koje se bave preradom plastike i gume navode kako se za proizvodnju plastičnih vrećica koristi manje resursa nego za papirnate vrećice, činjenica je da je razgradnja papirnatih vrećica neusporedivo brža i manje štetna za okoliš. No, nije cilj koristiti jednokratne vrećice, niti plastične niti papirnate, već one koje se mogu višekratno koristiti. Jedna platnena torba može se godinama višekratno koristiti, za razliku od plastičnih vrećica koje se svakodnevno nemilice troše i bacaju u ogromnim količinama, a njihova razgradnja traje jako dugo i šteti okolišu.

Što s recikliranjem?
Recikliranje plastičnih vrećica neekonomično je i teško provedivo. Niti znatno povećanje recikliranja ne rješava problem njihove neumjerene proizvodnje zbog koje se troše golemi resursi i otrovne kemikalije. Prerada jedne tone plastičnih vrećica stoji 20.000 kuna, dok dobivena sirovina vrijedi svega 160 kuna, što znači da je vrećicu skuplje reciklirati nego proizvesti novu.Mnoge su zemlje aktivno počele raditi na rješavanju problema plastičnih vrećica. 2011. godine povjerenik EU za okoliš Janez Potočnik izjavio je kako se razmatra mogućnost uvođenja zabrane plastičnih vrećica u sve zemlje EU, kao i druge opcije - dodatni porez na plastične vrećice ili zakonsku obavezu da se kupcima naplaćuju. Također, nama susjedna Italija od 2011. godine nudi kupcima samo biorazgradive vrećice od tkanine ili papira. Irska je 2002. prva u Europi uvela porez na njih, a do danas im je potrošnja pala za 90%. Kina, Izrael, Kanada, Južna Afrika, Australija te gradovi San Francisco, Los Angeles, Mumbai i drugi, zabranili su uporabu plastičnih vrećica ili će to uskoro učiniti. Južna Afrika, Irska, Tajvan, Bangladeš, Butan, Ruanda i Zanzibar primjeri su zemalja u kojima su uvedene novčane kazne za one koji rabe te neekološke vrećice.

Promjena je u našim rukama!
U Hrvatskoj se svijest o njihovoj štetnosti tek budi. Prijatelji životinja već godinama upozoravaju na ogromne ekološke štete i životinjske žrtve koje su posljedica masovnog korištenja plastičnih vrećica. Čestim kampanjama educiraju javnost o zaštiti okoliša dijeleći informativne letke i besplatne platnene vrećice. 'Vrećko', plastično čudovište, djeci na razumljiv i zabavan način objašnjava posljedice neekoloških vrećica, a instalacijom 'Oceani nekad i sad' ukazalo se na drastične promjene u izgledu oceana i njihovom izumiranju. Kada bi ih svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti, sljedeća generacija zatekla bi u prirodi 199.588.499.000 manje plastičnih vrećica!Samo jedna platnena torba zamijeni i do 1000 plastičnih vrećica, a čovjek može uštedjeti i preko 22.000 plastičnih vrećica samo ako se odluči za ekološku alternativu. Zabranom plastičnih vrećica spasile bi se stotine tisuća životinja, sačuvali prirodni resursi i očuvali ekosustavi.Platnene torbe su praktične, ekološke i trajne. Odbacite plastične vrećice i zamijenite ih platnenima - tako pridonosite stvaranju čišćeg, zdravijeg svijeta, bez nasilja prema životinjama i prirodi.
prijatelji-zivotinja.hr

Pročitano 182 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive