Etiopska Velika renesansna brana
    Subota, 20 Listopad 2018 20:06

    Etiopska Velika renesansna brana

    Kada bude završena, najveća hidroelektrana u Africi trebala bi proizvoditi 6.000 megavata električne energije. Planovi Etiopije da izgradi najveću branu u Africi doveli su u pitanje dalji gospodarski razvoj zemlje koja ima jedno od najbrže rastućih gospodarstava, oslonjeno na proizvodnju nafte. Velika renesansna brana, kako je nazivaju, sve bi to mogla promijeniti. Očekuje se da će, kada bude završena, najveća hidroelektrana u Africi, koja se nalazi na Nilu nedaleko granice sa Sudanom, proizvoditi 6.000 megavata električne energije. "Ovo je bez presedana u povijesti. Druga stvar je što je brana stvorila naboj nacionalizma među Etiopljanima, koji smatraju da već dugo ne koriste Nil, niti imaju od njega koristi. Sada konačno to mogu", ukazuje ekonomist Costantinos Costantinos. Izgradnja brane košta četiri milijarde dolara, što je novac za koji Etiopija kaže kako će ga izdvojiti iz svog džepa. "Brana je dio masovne Vladine potrošnje u sektoru energije, infrastrukture i željeznice jednog od najbrže rastućih afričkih gospodarstava. Tokom posljednjeg desetljeća taj rast je iznosio najmanje 10 posto, što je privuklo investitore iz svih dijelova svijeta", javlja Al Jazeerin reporter Mohammed Adow. Ipak, etiopsko gospodarstvo ove godine pokazuje znakove usporavanja. Vlada je nedavno potvrdila da je rast pao na 9,7 s prethodno prognoziranih 11 posto, za što je djelomično kriva odluka Etiopije da samostalno financira izgradnju brane. "Mislim da će brana prouzročiti mnogo promjena u regiji i, ma koliko iznosila njena konačna cijena, Vlada se nada da će, zarad veće dobrobiti na kraju, izdržati sve financijske obveze", dodaje Constantinos. Gradnju su od početka pratile ogromne kontroverze, jer joj se oštro protivio Egipat, budući da se ta zemlja plaši da će brana ozbiljno narušiti tok Nila i ostaviti milijune ljudi bez ključnog izvora prihoda i života. Ipak, Vlada u Addis Ababi smatra da će od izgradnje brane koristi imati mnogi, a ne samo Etiopija. "Imamo prijatelje u Egiptu i braću u Sudanu, kao što ih imamo diljem regije i svijeta. Smatramo da taj projekt pripada svima na svijetu. Stvar je u tome što smo ga samo izgradili ovdje", navodi projektant Simegnew Bekele. Za kompromis među zemljama kroz koje protječe Nil sada je vjerojatno kasno, jer vojska od gotovo 8.500 radnika radi 24 sata dnevno. Trećina brane već je završena.
    Izvor: Al Jazeera

    HD GRAND ETHIOPIA 750 1

    HD GRAND ETHIOPIA 750 2

    HD GRAND ETHIOPIA 750 3


    Tri zemlje dogovorile gradnju brane na Nilu
    Sudan, Etiopija i Egipat potpisali su sporazum o izgradnji etiopske Velike renesansne brane. Sudan, Egipat i Etiopija potpisali su u Kartumu principijelni sporazum za izgradnju etiopske Velike renesansne brane, zbog koje se Kairo plašio da ne dođe do smanjenja snabdijevanja vodom iz Nila. Egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, sudanski predsjednik Omar al-Bashir te etiopski premijer Hailemariam Desalegn prisustvovali su svečanom potpisivanju. "Izabrali smo saradnju i uzajamno povjerenje u interesu razvoja", komentirao je egipatski predsjednik u Kartumu. Konačni sporazum, kazao je Sisi, "koristit će Etiopiji, a neće štetiti interesima Egipta i Sudana". Omar Bashir je pozdravio "historijski" sporazum. Etiopija je počela skretati vodu iz Plavog Nila u maju 2013. godine kako bi izgradila ovu branu od 6.000 megawata, koja će biti najveća u Africi kada bude završena u 2017. godini. Taj projekt ranije je izazivao političke tenzije između zemalja koje zavise od rijeke Nil, koja je hiljadama godina izvor života za narode naseljene uz njene obale. Etiopija je ranije odbijala pregovore o gradnji brane. Za Etiopiju je to brana koja će u cijeloj zemlji riješiti problem snabdijevanja strujom, ali Egipat je brinuo zbog potencijalnog utjecaja brane na tok Nila. Kad je Etiopija 2013. godine preusmjerila rijeku projekt je pojačao tenzije između dviju zemalja. Šest zemalja iz područja gornjeg toka, uključujući Etiopiju, već je potpisalo sporazum o jednakom korištenju rijeke. Sporazum o saradnji zamijenio je onaj iz kolonijalnog doba, prema kojem Egipat i Sudan imaju pravo na najveći dio Nila i pravo veta na svaki projekt na njemu. Obje zemlje ranije su odbijale potpisati novi sporazum. Otprilike 58 posto Etiopljana trenutno živi bez struje, a oni koji je imaju ljuti su zbog redovnih isključenja. Vlada poručuje da je snabdijevanje čistom, jeftinom energijom jedna od stvari od kojih ne namjerava odustati.
    Izvor: Al Jazeera i agencije

    HD GRAND ETHIOPIA 750 4
    HD GRAND ETHIOPIA 750 5
    HD GRAND ETHIOPIA 750 6

    Kome pripada Nil?
    Nakon višegodišnjeg sukoba oko rijeke, Egipat, Etiopija i Sudan konačno počinju tražiti konstruktivna rješenja. Političari demonstriraju kako izgleda diplomatija, a stručnjaci upozoravaju da se ne treba radovati prerano. Svijeće, generatori i strpljenje – mnogi Etiopljani su dobro pripremljeni za česte nestanke struje u Adis Abebi. To je lijepo mogao da vidi i egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi kada je, tokom njegove posjete, električna energija nestala na više sati. Bila je to zgodna poruka koliko bi etiopskoj metropoli značila struja indukovana „Velikom etiopskom renesansnom branom“ (GERD), kako se zove megalomanski projekat na gornjem toku Plavog Nila. Odnosi dvije države su zbog te brane već godinama ledeni jer i snabdijevanje Egipta vodom u mnogome zavisi od moćne rijeke. Al Sisijev prethodnik Mohamed Mursi čak je prikriveno prijetio ratom. Vlada u Adis Abebi već nekoliko godina užurbano radi na najvećem hidroenergetskom projektu Afrike, uz samu granicu sa Sudanom. Etiopija je sa 90 miliona stanovnika druga najmnogoljudnija zemlja kontinenta (poslije Nigerije) i njena potreba za energijom je ogromna. Rješenje vide u izgradnji niza brana na Plavom Nilu. Srce tog poduhvata je pomenuti GERD, projekat vrijedan više od tri milijarde evra čija će hidrocentrala moći da daje 6.000 megavata električne energije što odgovara snazi pet nuklearnih elektrana. Time bi Etiopija u mnogome smanjila zavisnost od uvoza sirove nafte, ojačala privredu i ne samo to: oko 2.000 megavata moglo bi da se izvozi u susjedne zemlje, među njima i Egipat. Prvi ugovori već su potpisani. U dolini Nila živi oko 160 miliona ljudi i bez te rijeke Egipat bi bio klasična pustinjska država. Stoga se u Kairu plaše da će vještačke brane u Etiopiji ostaviti seljake u Egiptu praktično na suvom – a na to ih opominje iskustvo sa branom Asuan iz 1971. Već dugo se Egipat i Sudan pozivaju na kolonijalne ugovore iz 1929. i 1959. prema kojima te dvije zemlje imaju pravo na 90 odsto vodene mase Plavog i Belog Nila kao i pravo veta na sve građevinske projekte na tim rijekama. Nakon višegodišnje svađe, tri zainteresovane zemlje su se 23. marta principijelno saglasile. Predsjednik Egipta Al Sisi i njegov etiopski kolega Hajlemarjam Desalen potpisali su sporazum u sudanskom Kartumu uz posredovanje tamošnjeg šefa države Omara al Bašira. Sporazum o gradnji brane predstavljen je srdačno, uz prijateljske riječi kakve su, posebno u Egiptu, postale rijetkost kada je u pitanju Etiopija. Jer nakon svrgavanja Hosnija Mubaraka i muslimansko bratstvo i vojna hunta poslovično su zveckali oružjem u pravcu Adis Abebe – to je bio zgodan manevar da se skrene pažnja od domaćih problema. Sporazum je veliki korak ka konačnom dogovoru o podjeli vode Nila, kaže Abel Abate Demisi iz Instituta za mir i razvoj u Adis Abebi: „Najveći problem je uklonjen, naime nepovjerenje između Egipta i Etiopije“, smatra ovaj analitičar. „Sporazum će svakako poboljšati odnose triju zemalja i to ne samo na polju privrede i vodosnabdevanja već i kada se radi o bezbjednosti i regionalnoj integraciji.“ Odnosi su bili ledeni i u vrijeme Mubaraka koji je 1995. preživio atentat u Adis Abebi. Sadašnji predsjednik Al Sisi je svakako zainteresovan za bolje odnose sa Etiopijom u kojoj je sjedište Afričke unije, organizacije koja može pomoći Egiptu u situaciji kada je okružen nestabilnim susjedima poput Libije. Ipak, ekspertkinja za vodosnabdijevanje Ravia Tavfik sa kairskog univerziteta je skeptična. „Dok ne budu obavljene tehničke studije neće biti potpisani obavezujući sporazumi“, kaže ona. Dodaje da je Etiopija srljala u gradnju ne čekajući na stručna mišljenja. Sada je glavni zadatak da se dobre namjere, koje su predsjednici izrazili, prevedu u tehničke detalje i to ne samo za branu GERD već za sve buduće poduhvate na Nilu. „Tek ćemo tako vidjeti da li od dogovora profitira svako ili samo Etiopija i to na štetu drugih – prije svega Egipta“, dodaje Tavfik u razgovoru za DW. Divovska brana trebalo bi da krene sa radom 2017. godine. Sudansko ministarstvo energetike i vodoprivrede naziva branu „blagoslovom za Etiopiju i dobiti za ostale“. I Sudanci, naime, planiraju svoje hidrocentrale na Nilu.
    www.dw.com

    HD GRAND ETHIOPIA 750 6
    HD GRAND ETHIOPIA 750 7

    HD GRAND ETHIOPIA 750 8


    Hoće li Etiopija ukrasti rijeku Nil, izvor egipatskog života i civilizacije?
    Kada pogledate Egipat na Google Earthu, vidjet ćete zelenu zmiju koja se proteže zemljom. Kako se bliži Sredozemlju, sve je deblja. Riječ je, jasno, o rijeci Nil - izvoru života i egipatske civilizacije. No, iako je Nil postao sinonim za Egipat, ova ogromna rijeka, podsjeća CNN u svojoj velikoj analizi, prolazi kroz čak 11 afričkih zemalja. Lavovski dio te rijeke pod kontrolom je Egipta, a upravo se na obalama ove važne rijeke razvila jedna od najstarijih svjetskih civilizacija koja nam je podarila piramide i još mnogo toga. Egipat i danas živi od Nila. No, to bi se moglo promijeniti. Nil, naime, nastaje spajanjem dviju rijeka - Plavog i Bijelog Nila. Te dvije rijeke se spajaju kod Kartuma, glavnog grada Sudana. Tu zapravo nastaje Nil. Plavi Nil, koji izvire u etiopskom jezeru Sana, ima jako puno vode i time je zaslužan za oko 85 posto vode koja Nilom dolazi u Egipat. Etiopija, zemlja kroz koju prolazi Plavi Nil, planira napraviti veliku, pet milijardi dolara tešku branu na ovoj rijeci, nedaleko od granice sa Sudanom. Jednom kad bude gotova, ovo će biti najveća brana u Africi. Ovo je ambiciozan projekt koji bi trebao riješiti dio ogromnih problema s kojima se Etiopija susreće. Riječ je o zemlji čija populacija rapidno raste, a to vodi u sve veće siromaštvo. Tu sve brojniju populaciju treba opskrbiti električnom energijom, za što je potrebna brana. Ta brana bi ujedno u etiopske ruke stavila kontrolu vode koja ide prema Egiptu. Time bi zapravo Etiopija, da skratimo priču, dobila kontrolu nad vodom koja ide Egipćanima. Koliko je Nil važan za Egipat i danas, baš kao i u davnoj prošlosti, pokazuje činjenica da čak 97 posto ljudi živi tik uz rijeku. "Ako bi Etiopljani iz nekog razloga željeli smanjiti količinu vode koja ide u Egipat, onda je to ogroman problem", kaže profesor Aly El Bahrawy sa sveučilišta u Kairu. Egipat smatra da je Nil njihova baština. Do nedavno to nije bilo upitno. Rijeke je bilo dovoljno, populacija još nije bila toliko narasla, a ni tehnologija nije bila dovoljno razvijena da bi netko ugrozio dotok Nila u Egipat. No, to se promijenilo. Danas ta tehnologija postoji, a Etiopija ozbiljno razmišlja o gradnji brane. Zapravo, o tome se već pričalo i pisalo unatrag par godina. Tako je bivši egipatski predsjednik Mohamed Morsi u televizijskom obraćanju 2013. godine kazao kako on "ne zaziva rat s Etiopijom", ali da nitko ne smije ugroziti dotok vode u Egipat. Ako udio vode u Nilu padne i za jednu kap, govorio je tada, alternativa je krv. Nakon tog ratobornog nastupa, Egipat je ipak sjeo za diplomatski stol. Tako su se vođe Egipta, Sudana i Etiopije sreli 2015. godine baš u Kartumu, ali nije dogovoreno više-manje ništa. Sada je ključno pitanje koliko će dugo Etiopljani puniti branu, a sve se strane nadaju kako će u sljedećim godinama biti obilnih kiša pa da nijedna strana neće imati većih problema. Etiopija, sve je izvjesnije, neće odustati od ovog projekta i zbog toga je za sve strane i više nego bitno da sjednu za pregovarački stol i riješe to na najbolji mogući način. To će zahtijevati dosta političkog umijeća i dobre volje, ali i transparentnosti. No, jedna je stvar jasna. S ovim projektom Etiopija je dobila ogroman politički utjecaj u regiji, a Egipat ima povijest koje je Nil neizostavan dio. No, hoće li imati i budućnost, ne ovisi samo o njima.
    www.index.hr

    Pročitano 81 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive