Njemačkoj je dosta dizelskih motora
Sudovi u tri grada odlučuju o tužbama zelenih koji traže zabranu prometa za dizelske motore. Zagađenje zraka emisijama iz auto motora u Njemačkoj postalo je zabrinjavajuće, a javno nezadovoljstvo je eskaliralo. Naime, sud u Leipzigu donosi ovaj tjedan odluku o mogućnosti zabrane prometa vozilima s dizelskim motorima koja bi mogla rezultirati zabranom prometa za oko 15 milijuna dizel automobila u većini njemačkih gradova. Takva inicijativa postoji i za Stuttgart i Duesseldorf gdje sudovi odlučuju o tužbama ekoloških udruga koje traže zabranu prometa dizelašima. Njemačke savezne pokrajine s jakom automobilskom industrijom su se žalile na tu odluku te slučaj dovele pred Savezni vrhovni sud. Stručnjak za automobilsku industriju iz istraživačkog centra CAR Ferdinand Dudenhoeffer smatra da su zabrane prometa za sve automobile s dizelskim motorom koji ne pripadaju zadnjoj generaciji neizbježne. „Sve drugo bi značilo jasno kršenje temeljnog prava građana na zdrave životne uvjete“, rekao je Dudenhoeffer. Promatrači ocjenjuju da politika neće dopustiti zabranu prometa jer bi to u velikoj mjeri pogodilo ne samo građane, nego i mnoge manje i srednje poduzetnike čiji vozni park se isključivo sastoji od vozila s dizelskim motorima, piše Tportal. Analitička kuća Evercore ISI procjenjuje kako bi u slučaju da Savezni vrhovni sud potvrdi zabranu prometa, što je ipak malo vjerojatno, pad vrijednosti rabljenih vozila za 5 posto mogao proizvođačima automobila donijeti gubitak od 1,6 milijardi eura.
www.energetika-net.com
Pala prodaja dizelaša u Njemačkoj
U Njemačkoj je ukupna prodaja novih automobila u travnju 2017. godine pala za 8%, dok je prodaja auta na dizel pala za 19%. Kao glavni razlog za to navode se političke rasprave o uvođenju zabrana za vožnju dizelašima u središtima pojedinih gradova ili o preuređenju starijih dizelskih vozila kako bi ona zadovoljila današnje ekološke zahtjeve o smanjenju onečišćenja. Zadnji u nizu gradova koji razmatraju uvođenje zabrane za dizelaše u je središte njemačke automobilske industrije Stuttgart, dok iz nadležna tijela traže uvođenje obaveznih preinaka starijih dizelskih motora zbog ekoloških zahtjeva. Uz to, padu prodaje je doprinijeo i trodnevni prekid prodaje automobila do kojeg je u travnju došlo zbog uvedenog ograničenja rasta prodaje u prva četiri mjeseca na 2,5%. Ti su trendovi doveli do toga da je udio dizelaša u prodaji novih automobila pao s više od 50% prije koju godinu na sadašnjih 41%, pokazuju podaci njemačkog Saveznog ureda za vozila (KBA). Sličan trend uočava se i u Francuskoj i Italiji, javlja američki naftni portal 'Rigzone'.
www.energetika-net.com
Zbog čega su dizelaši protjerani iz Njemačke?
Savezni upravni sud je odlučio da dizelaši mogu biti „protjerani“ iz njemačkih gradova, i to u slučaju prekomjernog zagađivanja zraka. To je važna po(r)uka za političare i automobilsku industriju, smatra Jens Thurau. Kako to bijaše nekoć? Angelu Merkel su nazivali "klimatskom kancelarkom". Ona je pomagala razvoj međunarodne klimatske politike, uvjeravala o tome odgovorne u krugovima industrijskih zemalja, skupine G8 i kasnije G7. Veliki zaokret u energetici – to je postao njezin prioritet. Samo što je zaboravila da na put ka ekološkoj budućnosti povede i njemačku automobilsku industriju. A automobilska industrija je onda pomogla sama sebi. I dalje je pravila modele s moćnim motorima i polagala karte na dizelaše jer oni emitiraju manje štetnih plinova od benzinskih motora. Ali i mnogo dušikovog oksida. Čije vrijednosti je pokušala manipulirati. Savezni upravni sud u Leipzigu je dao za pravo tužiteljima i čuvarima životnog okoliša. Ako više ništa ne pomaže, ako dozvoljene vrijednosti dušičnog oksida i dalje budu prekoračene – a sigurno će biti u mnogim njemačkim gradovima – onda će automobilima s dizel-motorom morati biti zabranjen pristup u središnje gradske zone. Sud je napravio ono što je politika prespavala. Račun za to će biti najprije ispostavljen vozačima automobila s dizel-motorima, a i mnogim malim poduzetnicima. Pokušaji političara i automobilske industrije da problem riješe boljim softwareom u automobilima, ispao je mlak. Djelotvorna prepravka bi koštala više tisuća eura po automobilu – a to auto-industrija ne želi platiti. Odnosno, do sada nije htjela. Zabrana vožnje bi to mogla promijeniti. Političari koji ne žele dalje ljutiti moćnu privrednu granu, trenutno se trude riješiti problem. Bave se mišlju o uvođenju besplatnog gradskog prijevoza, hoće opremiti autobuse i državna službena vozila električnim motorima. No, oni znaju da samo novi ili prepravljeni automobili koji su čisti, mogu smanjiti emisiju štetnih plinova. Inače će biti zabrane vožnje, ne odmah, ali srednjoročno gledano. Više političara je ukazalo da će zabrane vožnje biti teško provesti. Nema dovoljno policajaca. Na kraju će vjerojatno novi dizel-automobili koji ispunjavaju stroge norme Europske unije dobiti vlastitu plaketu i smjeti voze posvuda. A stariji automobili samo ako budu prepravljeni. No, za takvo rješenje trenutno nema većine u Bundestagu. Vlade saveznih pokrajina s pravom smatraju da ih je savezna vlada ostavila na cjedilu. Kada je riječ o Europskoj uniji, zanimljivo je da njemačka vlada u Bruxellesu nije uspela nametnuti svoj stav o nečemu što se tiče auto-industrije. No, stvari ne stoje tako loše. Njemačka je pokopala atomsku energiju i postavila u čitavoj zemlji tisuće elektrana na vjetar i sunce. Sada će zemlja auto-putova na kojima nema generalnog ograničenja brzine i automobila kao važnog statusnog simbola dobiti i novu vrstu mobilnosti. Uz pritisak Bruxellesa i njemačkih sudova.
Portal croenergo.eu
Stari dizelaši mogli bi preplaviti naše ceste
Zabrana prometovanja starim dizelašima i transportnim vozilima u zapadnim gradovima mogla bi drastično povećati uvoz prljavih vozila u Hrvatsku pa ćemo imati još više problema s kvalitom zraka u gradovima. Država se jednostavno boji reći "ne" niskim eko-standardima. Budućnost urbanog prijevoza je u električnim vozilima i stlačenom prirodnom plinu, no zelena nabava u Hrvatskoj je vrlo često mrtvo slovo na papiru. Volkswagenov 'dieselgate', montirana afera protiv dizelskih motora, koja je 2015. startala iz SAD-a dočekana je kao prijeteća katastrofa, plimni val od kojega treba zaštititi europsku autoindustriju. Gotovo preko noći, u automobilskoj industriji dosjetili su se od problema napraviti priliku: koristeći okolišne razloge kao alibi, preko politike odlučili su pokrenuti civilizacijski kotač unaprijed i iz igre postupno izbaciti dizelaše. Godinu dana trajalo je resetiranje što automobilska industrija može a što ne može preživjeti i ima li ekonomskog opravdanja ulagati u čišći dizelski motor. Za to vrijeme, u briselskim hodnicima se kupovalo vrijeme, "kuhalo se" oko strožijih emisijskih standarda za dizelaše, lamentiralo kako provoditi eko-testove itd, itd. Kada je industrija odlučila da će zbog neisplativosti ulaganja u čišće motore napraviti odmak od dizela i okrenuti se benzinu i električnim i hibridnim vozilima, dan je prostor zelenima da odrade što je potrebno. Jer, zeleno je smetnja ako ne pokreće gospodarstvo, a postupna zabrana dizelskih motora pokrenut će ga! I tako je pokrenuta medijska mašinerija oko prljavih dizelaša, kao svojedobno protiv "opasnih nuklearki", kojima je Njemačka prva okrenula leđa. Notorno prljavi zrak u toj zemlji podnosio se desetljećima jer automobilska industrija tamo i diljem Europe stavlja kruh na stol u stotinama tisuća domova. Zeleni su predali tužbu, a Savezni sud je presudio da gradovi imaju slobodu ograničiti upotrebu dizelskih vozila starije generacije u pojedinim zonama. Tako nešto prije samo nekoliko godina bilo bi nezamislivo, a sada se polako taj trend počinje širiti Europom. Dakako, uz blagoslov auto industrije. Lider je opet Njemačka, ona trasira put za ostatak Europe i zato treba brižljivo pratiti kakvi nam vjetrovi pušu sa sjevera, jer nismo mi Hrvati ti koji u EU-u kroje industrijsku politiku, ali od nje možemo ili profitirati ili patiti. U Njemačkoj je 15 milijuna vozila koja bi mogla biti pogođena restrikcijama, a polovina se odnosi na automobile s Euro VI standardom, koji još imaju okolišnu zelenu zastavicu. Presuda će imati utjecaj na vozače da se ne odlučuju za dizelaša u strahu da s njim kroz koju godinu neće moći svuda putovati. Najave zabrane ili ograničavanja prometovanja starijim dizelskim automobilima, ili pak uvođenje poreza na onečišćenje, širi se polako diljem Europe, a rezultirat će postupnim pojeftinjenjem starih automobila koji će svoje tržište tražiti u istočnoeuropskim zemljama i Hrvatskoj. To će pojeftiniti aute iz uvoza stare sedam godina i više, sa standardom euro III i euro IV. Koliko god neki tvrde da bi uvoz takvih automobila pomladio vozni park u Hrvatskoj, koji je prosječno star 12,5 godina, to će imati negativne posljedice na kvalitetu zraka u gradovima. Zbog politike koja strahuje i na sam spomen izraza "kršenje pravila tržišnog natjecanja" malo je vjerojatno da se zabrani uvoz vozila euro III standarda, iako je to ono što bi imalo smisla napraviti - stari dizelaši preplavili su naše ceste jer nema ograničenja vrste i starosti vozila. Uvoze se stari kamioni, mahom dizelaši, potiče se prodaja autobusa na dizel, sve ono što bogatija Europa više ne želi na svojim cestama. Nitko ne razmišlja o rapidno povećanim troškovima za zdravstvo zbog lošije kvalitete zraka a zelena javna nabava u transportu, pa čak i kada se koriste EU sredstva, čini se mrtvim slovom na papiru. Zato bi u cilju bolje kvalitete zraka u gradovima imalo smisla više raditi na promoviranju čistog transporta i poreznim olakšicama. Auto se ne kupuje se da bi ga se vozilo godinu-dvije, a Hrvatska bi, kao uostalom i sva napredna društva trebala orijentirati na poticanje javnog prijevoza i alternativna goriva o čemu se rijetko govori i slabo se provodi. Primjerice, vozila na stlačeni prirodni plin (CNG) pokazala su se pouzdana i sigurna i trebala bi biti nezamjenjiva u gradskom prometu. Rijeka i Zagreb dobri su primjeri upotrebe plina u prijevozu, no ima i drugačijih razmišljanja - Split razmišlja o primjeni vodika i plina ali kad je frka kupuje polovne autobuse dizelaše, Zadar se još nije odlučio hoće li nabaviti Euro VI dizelaše ili autobuse na plin. Oba grada diče se kao turistička središta, a EVN kao koncesionar za distribuciju plina jedva će dočekati da se uspostaviti infrastruktura. Fond za zaštitu okoliša koji se financira elkoškim porezima mogao bi dati novac za infrastrukturu a tu su i EU fondovi i privatno poduzetništvo. Zato se treba zapitati u čemu je problem: nismo dovoljno bogati da imamo čisti transport, ili jednostavno nismo dovoljno pametni da ga uspostavimo?
www.energetika-net.com
