Oscilacije cijene energenata
    Četvrtak, 24 Veljača 2011 15:13

    Oscilacije cijene energenata

    Obzirom da je teško doći do relevantnih i kvalitetnih podataka vezanih uz promjene tržišne cijene energenata u Hrvatskoj promatrana je globalna promjena cijene energenata. Izvor podataka je Ministarstvo rada SAD-a, logika promjene cijene se može promatrati na globalnoj razini i svesti na Hrvatsku. Cijene u Hrvatskoj će se mijenjati sličnom logikom i pratiti će stanje na globalnom tržištu, no određeni utjecaj na formiranje cijena imati će porezi te dodatni elementi za stvaranje krajnje cijene. Kod analize odnosa cijena najvažnija je procjena porasta cijene pojedinog energenta da se ustanovi iznos uštede tijekom godina za odnos dva različita toplinska pogona. 

    Električna energija

    tablica-el-energija











    Cijena električne energije stalno raste u skladu s inflacijom, cijena porasta je stabilna i prati određeni trend. Dijagram je napravljen za razdoblje od 1978. do 2010. i predstavlja realnu bazu za pretpostavku, ocjenu koliko i kako će se mijenjati cijena električne energije u slijedećih 30 godina. Analizom je dobiven prosječni porast cijene električne energije od: 3,5 % / god odnosno 270% u 32 godine

    Plinska energija

    tablica-plin-energija











    Cijena plinske energije ne raste u skladu s inflacijom i cijena je dugi niz godina održavana na niskoj razini da bi u proteklom desetljeću naglo porasla. Dijagram je napravljen za razdoblje od 1978. do 2010. i predstavlja realnu bazu za pretpostavku i ocjenu koliko i kako će se mijenjati cijena plinske energije u slijedećih 30 godina. Analizom je dobiven prosječni porast cijene plinske energije od 5 % / god odnosno 410% u 32 godine. Realno je za očekivati da će doći do porasta cijene električne energije na godišnjoj razini od 3-4% ovisno o zemlji te se može očekivati porast cijene plinske energije na razini 4-5% godišnje. Podatci o promjenama cijena su izrazito važni kod dugoročnog planiranja sustava grijanja građevina, te izrazito važni kod odabira odgovarajućeg sustava grijanja da troškovi pogona budu što manji jer se građevine koriste 100-150 godina, ali sustavi grijanja se u tom periodu nekoliko puta moraju rekonstruirati zbog dotrajalosti opreme. Prosječni vijek trajanja toplinskih sustava je od 20-25 godina. Potrebno je upozoriti investitora na razlike u cijenama pogona te na razlike u investicijskim troškovima. Kod velikih razlika u cijenama pogona može se dugoročno uštedjeti, no potrebno je uzeti u obzir i kakva je energetska učinkovitost sustava te koliki je utjecaj na okoliš primijenjenog tehničkog rješenja.
    Autor: Dario Hrastović, dipl.ing.stroj. 


    Od 10. siječnja 2012. nova cijena loživog ulja iznosi 6,80 kn/l, što je 3,3 puta više nego pred 15 godina. U tom periodu prirodni plin za kućanstva je poskupio oko 3 puta, dok se cijena električne energije udvostručila, objavio je Energetski institut Hrvoje Požar. To je djelomično i posljedica poreza koji je s 15 % uvođenjem PDV-a porastao na 22 %, te sada iznosi 23 %. EU propisuje minimalne trošarine za pojedine energente. Uvođenje minimalnih trošarina (1 €/MWh i 0,3 €/GJ) dovelo bi do povećanja maloprodajne cijene električne energije za približno 1 lp/kWh, te prirodnog plina za oko 11 lp/m^3. Postojeća trošarina u Hrvatskoj za ekstra lako lož ulje veća je od minimalnih. Uz važeću cijenu prirodnog plina od 2,92 kn/m^3 oko 35 % jeftinije je grijanje na drva. Taj oblik grijanja zahtjeva dosta ručnog rada i manji komfor, ali je cijenom najpovoljniji. Značajno je napomenuti da drvo mora biti suho, jer mu se u protivnom smanjuje kalorična vrijednost i do 40 %. Drvo sušeno dvije godine na zraku u natkrivenom prostoru ima oko 2-5 % veću kaloričnu vrijednost od godinu dana sušenog drveta. Grijanje ekstra lakim loživim uljem (6,80 kn/l), kao i propan-butanom u spremnicima (8,41 kn/kg) dvostruko je skuplje od grijanja na prirodni plin. Tom trošku treba pridodati i cijenu najma UNP spremnika koja se kreće od 1500 do 5000 kn godišnje u zavisnosti o tipu i veličini spremnika. Grijanje na plinske boce (7,5 – 35 kg) po cijeni od 10,92 kn/kg 157 % je skuplje od prirodnog plina, ali nije praktično zbog malog kapaciteta boce. Električna energija je skuplja od prirodnog plina i to niža tarifa 21 %, viša tarifa 139 %, a jednotarifna za 126 %. Grijanje na električnu energiju može biti isplativo uz upotrebu klima uređaja u priobalju gdje vanjska temperatura ne pada ispod 0 °C. Klima uređaji rade kao toplinske pumpe, te pri tome daju oko 3 puta više toplinske energije u odnosu na potrošenu električnu energiju. Zbog toga cijena takvog grijanja može biti i niža od cijene grijanja na plin. Mana klima uređaja je što im pada snaga i stupanj djelovanja s padom vanjske temperature, tako da većina uređaja ne može raditi pri vanjskoj temperaturi ispod -5 °C. Grijanje na ugljen manje je zastupljeno, a njegova cijena kreće se oko 30 – 40 % iznad cijene prirodnog plina. Prilikom izračuna cijene grijanja računato je s uobičajenim kaloričnim vrijednostima i stupnjem iskorištenja pojedinog energenta.
    www.croenergo.eu


    Cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj danas je socijalna kategorija i njeno određivanje nema veze s tržištem. Vlada je još 2009. odredila da Ina distributerima može prodavati kubni metar plina po 1,7 kuna bez obzira na to što plin uvozi po cijeni oko 3 kune po kubnom metru, prenosi SEEbiz.eu po pisanju Jutarnjeg lista. No, Vladinom odlukom o nižoj cijeni od tržišne pogodovalo se i kupcima kojima socijalni oblik zaštite nije potreban. Hrvatska danas uvozi oko 45 posto potrebnih količina plina i Ina godišnje na prodaji plina gubi oko 280 milijuna kuna. Gubitak domaće naftne kompanije bio bi daleko veći da Ina plin koji crpi u Hrvatskoj i čija je cijena proizvodnje oko 1 kune po metru kubnom ne prodaje po cijeni uvoznog plina. Vlada neće moći unedogled održavati socijalnu cijenu plina za kućanstva. Hrvatska je prihvatila treći paket energetskih propisa Europske Unije koji propisuju uspostavljanje tržišnog formiranja cijena energenata te se Pristupnim sporazumom s Europskom Unijom obvezala da će od 2012. godine plin prodavati po tržišnim cijenama. Prodaja plina kućanstvima po tržišnoj cijeni značila bi, prema procjenama, povećanje cijene tog energenta oko 30 posto, što bi za velik dio kućanstava bila nepremostiva financijska prepreka. Kako bi se pronašlo optimalno rješenje, na inicijativu svog Nadzornog odbora Ina je od Instituta za energetiku i zaštitu prirode Ekonerg zatražila izradu studije koja bi odgovorila na pitanje kako što bezbolnije prijeći s administrativnog na tržišno poslovanje u prodaji plina kućanstvima. Ekonerg je u ljeto prošle godine napravio studiju kojom se predlaže uvođenje blok tarifa za opskrbu plinom kućanstava u Hrvatskoj. Taj je model u Hrvatskoj već primjenjivan u naplati potrošnje električne energije. Pojednostavljeno rečeno, blok tarifa predviđa porast cijene plina s porastom opsega potrošnje i cijena plina ne bi bila ista za sve kategorije kućanstava. Konkretno, prema tom prijedlogu, odredila bi se potrošnja plina za pojedine kategorije kućanstava s obzirom na površinu stana. Prema podacima iz 2010. godine, u Hrvatskoj 605.568 kućanstva koristi plin kao energent i godišnje utroše 771.037 kubnih metara. Najveći broj kućanstava koristi plin u Gradu Zagrebu - 252.564. Među županijama najviše kućanstava plin koristi u Osječko-baranjskoj županiji - 55.195. Prema studiji, uvele bi se tri blok tarife s obzirom na površinu stambenog prostora u kojem pojedine obitelji žive. Stručnjaci Ekonerga su pozivajući se na postojeći Zakon o socijalnoj skrbi odredili da bi u Bloku 1 bili stanovi do 35 četvornih metara, u Bloku 2 stanovi od 35 do 55 četvornih metara, a u Bloku 3 sva kućanstva sa stanovima površine veće od 55 četvornih metara. Za sve kategorije primijenila bi se dva obračunska razdoblja, zimski i ljetni, i u tim bi razdobljima bila različita granica potrošnje. Kako distributeri plina nisu dužni prikupljati podatke o stambenoj strukturi svojih potrošača, podaci o veličini stambenih jedinica za svako kućanstvo preuzimaju se iz popisa stanovništva i na osnovi tih podataka određuje se limit potrošnje za svako kućanstvo. U studiji se navodi da je moguće i uvođenje većeg limita potrošnje za kontinentalnu i jadransku Hrvatsku. Limit potrošnje u zimskom razdoblju za Blok 1 bio bi od 0 do 670 kubnih metara plina, za Blok 2 od 670 do 950 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 950 kubnih metara plina. U ljetnom razdoblju za Blok 1 limit bi se kretao od 0 do 170 kubnih metara, za Blok 2 od 170 do 240 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 240 kubnih metara plina. Količinu plina potrošenu iznad dodijeljenog limita kućanstva bi plaćala po najvišoj tržišnoj cijeni bez obzira na to u kojem su bloku. Za potrebe studije stručnjaci Ekonerga su kao orijentacijsku tržišnu cijenu uzeli 2,65 kuna za kubni metara. Riječ je o cijeni po kojoj, u ovoj studiji, Ina kupuje plin u inozemstvu. U studiji se navodi da to prijelazno razdoblje do uspostave tržišnih cijena može trajati četiri godine, ali Vlada može odlučiti da to razdoblje traje kraće ili dulje. [SEEbiz.eu / Jutarnji list]
    www.croenergo.eu


    Cijene prirodnog plina za kategoriju kućanstvo od 2004. do 2012.
     
    Period
    Cijene prirodnog plina
    bez PDV-a
    (kn/Sm3)
    PDV
    (kn/Sm3)
    Ukupna prodajna cijena
    prirodnog plina
    (kn/Sm3)

    01.05.2004. - 31.07.2008.
     

    1,740
     

    0,340
     
    2,080

    01.08.2008. - 31.12.2008.
     

    1,705
     

    0,375
     
    2,080

    01.01.2009. - 31.07.2009.

    1,995
     

    0,439
     
    2,434

    01.08.2009. - 31.08.2009.
     

    1,995
     

    0,459
     
    2,454

    01.09.2009. - 31.12.2009.
    *energetska razlika (promjenjiva veličina), NN 158/09
    Primjer izračuna cijene prirodnog plina

    1,961
    0,050
    2,011
     
     
     



    0,463
     
     
     

    2,474

    Od 01.01.2010. (tarifna stavka opskrbe Ts1)
    umanjuje se za "posebnu mjeru kućanstvima", NN158/09
    *energetska razlika (promjenjiva veličina), NN 158/09
    Primjer izračuna cijene prirodnog plina

     

    2,341
    0,086
    0,050
    2,305
     
     
     
     
     





    0,530
     
     
     
     
     



    2,835

    Od 01.01.2011. (tarifna stavka opskrbe Ts1)
    umanjuje se za "posebnu mjeru kućanstvima", NN148/10
    *energetska razlika (promjenjiva veličina), NN 158/09
    Primjer izračuna cijene prirodnog plina

     

    2,341
    0,086
    0,050
    2,305
     
     
     
     
     





    0,530
     
     
     
     
     



    2,835

    Od 01.01.2012. (tarifna stavka opskrbe Ts1)
    *energetska razlika (promjenjiva veličina), NN 158/09
    Primjer izračuna cijene prirodnog plina
     

    2,341
    0,050
    2,391
     
     
     



    0,550
     
     
     


    2,941
     

    Od 01.03.2012. (tarifna stavka opskrbe Ts1)
    *energetska razlika (promjenjiva veličina), NN 158/09
    Primjer izračuna cijene prirodnog plina

    2,341
    0,050
    2,391
     
     
     



    0,598
     
     
     

    2,989

    www.gpz-opskrba.hr

    New York, 20. kolovoza 2012. - Cijene benzina najviše klase pale su na svjetskom tržištu u prosjeku osam posto u zadnja tri mjeseca, objavila je medijska kuća Bloomberg, koja je skupila cijene iz 60 svjetskih zemalja. Benzin je najviše, 14 posto, pojeftinio u krizom najpogođenijoj zemlji Grčkoj, 13 posto niže su cijene benzina u Nizozemskoj i Danskoj, a gorivo je poskupjelo samo u Brazilu, osam posto.Prema Bloombergovim podacima, drastična je razlika u cijeni koju je potrebno platiti da se napuni spremnik u zemljama s vrha i dna njihove liste. U najskupljoj Norveškoj, u kojoj je cijena litre benzina 16,04 kune, za 50-litreni spremnik platit ćete 802 kune, a u najjeftinijoj Venezueli, u kojoj je litra benzina smiješnih 14 lipa, spremnik je pun za samo sedam kuna. Nakon Norveške, u prvih deset najskupljih zemalja još su Turska, Izrael, Hong Kong, Nizozemska, Danska, Italija, Švedska, Grčka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Uz Venezuelu, najjeftinije su zemlje koje "plivaju" na nafti poput nje – Saudijska Arabija, Kuvajt, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Nigerija, Iran, Malezija, Meksiko i Pakistan. Hrvatske nema na Bloombergovoj listi. S cijenom najskupljeg benzina, eurosupera 98+ od 11,02 kune našla bi se na visokom 21. mjestu te liste, a s cijenom najprodavanijeg, eurosupera 95 od 10,64 kuna bila bi tri mjesta niže. Međutim, bolji pokazatelj standarda od "suhe" cijene benzina jest Bloombergov podatak koji naziva "bol na benzinskoj crpki", a riječ je o omjeru cijene goriva i prosječne dnevne zarade u pojedinoj zemlji. Prema tom kriteriju, gorivo je najskuplje u Indiji, u kojoj je dnevna zarada tek oko 24 kune, a cijena litre benzina iznosi 8,6 kuna. Slijede Pakistan, Filipini, Nigerija, Indonezija, Bugarska, Turska, Kina, Tajland i Kolumbija. Visok standard u Norveškoj odražava se i u tome što je ta zemlja na dnu liste po "boli na benzinskoj crpki" iako je gorivo ondje najskuplje u svijetu. To nije čudo ako se zna da u Norveškoj prosječna dnevna zarada iznosi čak 1632 kune. Slična je situacija i s ostalim zemljama s vrha liste po cijeni benzina, izuzev Turske, u kojoj je prosječna dnevna zarada 180 kuna. [VLM]
    www.croenergo.eu
    Pročitano 1628 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive