ESCO model za Republiku Hrvatsku
    Nedjelja, 05 Veljača 2012 10:07

    ESCO model za Republiku Hrvatsku

    Najavljuje se da će EBRD (Europska Banka za obnovu i razvoj) dati Republici Hrvatskoj kredit u iznosu od 8 milijardi eura te da će se dobivena sredstva utrošiti u projekte kojima bi se trebao zaustaviti gospodarski pad i pokreniti rast, projekte kojima bi se povećala državna potrošnja kroz ciljane kvalitetne projekte.  Područja novih investicija bi obuhvatila četiri osnovna područja: energetiku, željeznice, turizam i zaštitu okoliša. Za energetičare su zanimljive nove investicije u području distribucije i proizvodnje energije te zaštite okoliša. Najavljuju se nove investicije u vjetro elektrane te fotonaponske elektrane s ciljem da se poveća proizvodnja energije iz obnovljivih izvora energije jer se Hrvatska obvezala da će do 2020. godine imati 20% udjela OIE u ukupnoj energetskoj bilanci.

    Ministarstvo graditeljstva ima u pripremi zakon koji bi obrađivao energijsku učinkovitost u zgradarstvu. Novi zakon će stvoriti okvir unutar kojeg će se vršiti obnova stotina škola, vrtića, dvorana i drugih javnih zgrada. Cilj novog zakona bi bilo povećanje energijske učinkovitosti te će biti potrebno sukladno zahtjevima izvršiti energetske preglede i certifikaciju zgrada da se ustanovi stvarno stanje. Također će biti potrebno napraviti i projekte rekonstrukcije zgrada za primjenu obnovljivih izvora energije. Lokalna samouprava će raspisivati natječaje, a radove će izvoditi tvrtke sa certifikatima za izvođenje instalacija OIE te tvrtke koje imaju certifikate za primjenu ESCO modela.

    Koncept rekonstrukcije zgrada se bazira na ESCO modelu koji je poznat već par godina u Hrvatskoj te ga je u vrlo malom obujmu provodilo nekoliko tvrtki u Hrvatskoj. ESCO model u svojoj osnovi ima povrat kredita kroz ostvarene uštede u sustavu grijanja i hlađenja. Model funkcionira na principu da je prethodnih godina zgrada trebala 100 jedinica za grijanje, a nakon provođenja ESCO rekonstrukcije će trebati recimo 50 jedinica za grijanje, dok se kredit vraća kroz ostalih 50 jedinica uštede. Nakon nekih 4-8 godina kroz uštedu bi se sam kredit trebao vratiti i potom bi trajalo razdoblje trajnih ušteda. ESCO model sam sebe vraća te nije poznat primjer da je model primjenjen na razini cijelih država do sada kada se inicijativa pokrenila u Republici Hrvatskoj. Ako se pretpostavi vijek trajanja novo izvedenih instalacija 30-40 godina i ovojnice zgrade 50-60 godina tada kreditiranje putem ESCO modela daje jako dobro opravdanje da se cijeli program i provede.Bolje je preventivno napraviti rekonstrukciju svih javnih građevina nego doslovno bacati novce grijanja kroz prozore.

    Projekti se financiraju iz ostvarenih ušteda najčešće kroz vremensko razdoblje od 4 do 8 godina ovisno o klijentu i projektu, a ostvarene uštede sadržane su u troškovima za energente i održavanje. Područje poslovanja ovakvog tipa poduzeća može se podijeliti na privatni i javni sektor odnosno na područje zgradarstva (škole, vrtići, uredi, sveučilišta, bolnice, hoteli i dr.), javne rasvjete, industrije i sustava opskrbe energijom (daljinsko grijanje, kogeneracija). Uz navedeno ESCO projekt može uključivati domaće poduzetništvo, inženjerska i konzultantska društva, proizvođače opreme, banke i druge poslovne subjekte. Cilj ESCO modela je osigurati niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Osnovni uvjet ESCO projekta je veća postojeća potrošnja energije, zbog čega se ESCO projekti izvode na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija) što omogućuje uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije.

    Dodatno se najavljuje i promjena Zakona o gradnji koji bi u sebi imao odredbu da građevinsku dozvolu mogu dobiti samo energijski učinkovite zgrade. Što to donosi? Energijski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja su svi oni koji primjenjuju obnovljive izvore energije od sunčanih toplinskih i fotonaponskih pretvornika pa do primjene dizalica topline. Također i sustavi grijanja biomasom ulaze u ovo područje jer je biomasa prirodni energent koji nastaje lokalno i sama se obnavlja kroz proces fotosinteze. Postoji još dosta strojarskih tehnologija koje su energijski učinkovite u sustavima grijanja i hlađenja, ali nisu posve primjenjive zbog visokih cijena instalacija i teško ih je ekonomski opravdati. U to područje ulaze sustavi mikrokogeneracija, trigeneracija, gorivih ćelija, sunčanog hlađenja, sunčane kogeneracije itd. S energijom treba racionalno gospodariti jer je nema u neograničenim količinama te postepeno dolaze vremena primjene sustava koji učinkovito koriste postojeće energetske resurse. Elektroenergetske mreže su došle do maksimuma prijenosa energije te se tijekom ljeta javljaju problemi u opterećenju mreže. Svi navedeni nedostatci djeluju na potrebu uvođenja pametnih mreža i lokalne proizvodnje električne energije u mini kućnim elektranama. 

    Uvođenjem ESCO modela kreditiranja javljaju se dodatni modeli subvencija koje se mogu koristiti također putem EBRD programa, a jedan od njih je i EBRD TAM BAS program subvencija energetskih konzultantskih usluga. Program EBRD Business Advisory Services (BAS)  daje subvencije do 10.000,00 EUR i max 75% ukupne konzultantske usluge za područja: energijske učinkovitosti, primjene obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša. EBRD BAS će tako biti instrument koji stimulira tvrtke da reduciraju troškove energije te smanje probleme onečišćenja okoliša kroz aktivno podupiranje projekata i savjetodavnih usluga u ta tri područja. U obzir za savjetodavnu potporu dolaze sve tvrtke u većinskom hrvatskom i privatnom vlasništvu, koje posluju najmanje dvije godine i zapošljavaju između 10 i 250 zaposlenika.

    Hrvatska Komora inženjera strojarstva
    Hrastović inženjering d.o.o.
    Hrastović Dario, dipl.ing.stroj.

     

    London, 08. veljače 2012. - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u prošloj je godini investirala rekordnih 2,6 milijardi eura u projekte održive energije u regiji u kojoj djeluje, priopćeno je u srijedu iz EBRD-a. Rekordna ulaganja lani je ostvarila odgovarajući na potrebe svoje regije za većom energetskom učinkovitošću i njezinom preorijentacijom na model rasta koji se temelji na niskoj razini emisija ugljičnog dioksida, navodi se dalje u priopćenju. EBRD-ovo financiranje u sklopu Inicijative o održivoj energiji (SEI), posebne strategije za smanjenje energetskog otpada i emisija stakleničkih plinova, lani je tako dosegnulo iznos od 2,6 milijardi eura. Financirano je 111 projekata, što je za 21 posto više u usporedbi s godinom ranije, a navedena ulaganja činila su gotovo 30 posto ukupnih EBRD-ovih ulaganja u 2011. godini. Procjenjuje se da su se zahvaljujući strateškoj inicijativi EBRD-a emisije ugljičnog dioksida od početka njezine primjene 2006. smanjivale za više od 46 milijuna tona godišnje, što odgovara godišnjim emisijama Srbije, navodi se u priopćenju EBRD-a. "Ulaganja u održivu energiju jesu i ostat će ključna za EBRD-ov pristup podupiranju regije, budući da tamošnje zemlje moraju nastaviti poboljšavati energetsku učinkovitost i smanjiti potrošnju energije", kazao je Josue Tanaka, izvršni direktor EBRD-a za energetsku učinkovitost i klimatske promjene. "Budući da cijene energije diljem svijeta naglo rastu, poboljšanje energetske učinkovitosti najučinkovitiji je način za ublažavanje klimatskih promjena i jačanje konkurentnosti gospodarstava regije i njezine energetske sigurnosti", kazao je Tanaka. [Hina]
    www.croenergo.eu


    Zagreb, 23. veljače 2012. - U pogledu energetike Vlada najavljuje supstituciju uvoza energije te ističe kako je najveći investicijski potencijal upravo u tom području navodeći da vrijeme potrebno za pripremu tih projekata traje od 6 do 18 mjeseci i da danas nije spremno niti 5% potrebnih projekata. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić danas je najavio pokretanje novog investicijskog ciklusa u Hrvatskoj u mandatu od 2012. do 2015. godine s posebnom analizom za 2012. godinu. U uvodnom dijelu, stavljajući energetiku u prvi plan, Čačić je naglasio kako Hrvatska uvozi 6 TWh električne energije čija je cijena oko 400 milijuna eura. Uz to, navedeno je kako dugoročno, s obzirom na činjenicu da susjedne zemlje bilježe značajan deficit elektroenergetske bilance, postoji potencijal za dodatno unapređenje elektroenergetske bilance Hrvatske kroz izvoz električne energije u zemlje regije. Kako je objašnjeno pokretanje investicijskog ciklusa? Upravo realizacijom svih ekonomski opravdanih investicija u javnom sektoru, potom pokretanjem novih projekata uz korištenje privatnog kapitala na području javno-privatnog partnerstva i energetskoj učinkovitosti i to prvenstveno velikog broja malih projekta (obzirom na kratkoću, preostalih 6 do 9 mjeseci u ovoj godini, naglasak je na velikom broju manjih projekata koji ne traže dugotrajnu pripremu i moguće ih je brzo realizirati) te naposljetku stvaranjem preduvjeta za pokretanje investicija u privatnom sektoru i pozitivne ulagačke klime (poput smanjenja administrativnih barijera ili avansnim plaćanjem javnog sektora u iznosu od 10%). U pogledu analize javnih poduzeća s najvećim investicijskim potencijalom na prvom mjestu je stavljena Hrvatska elektroprivreda d.d., s predviđenim investicijama u ukupnom osiguranom iznosu od 280 milijuna eura odnosno 430 milijuna eura maksimalnih investicija uz uvjet osiguranja izvora financiranja razlike (150 milijuna eura). Među novim projektima koji imaju preduvjete za realizaciju (analiza potreba, lokacijske, građevinske dozvole, itd.) našli su se i projekti energetske učinkovitosti. Naime, energetska politika Europske unije, između ostalog, nalaže povećanje energetske učinkovitosti. Potencijal za povećanje energetske učinkovitosti prisutan je u svim sektorima potrošnje, posebice u zgradarstvu (zgrade čine oko 40% ukupne potrošnje energije, a u 80% zgrada postoji preko 60% nepotrebnih gubitaka energije). Kao cilj postavljena je energetska obnova postojećih javnih zgrada i stambenih prostora. Osim toga, naglašena je realizacija projekata izgradnje novih energetski učinkovitih objekata putem modela javno-privatnog partnerstva. "U 2012. godini moguće je realizirati ukupne investicije u iznosu od 1,8 milijardi kuna odnosno 240 milijuna eura", izjavio je Čačić prezentirajući nove projekte u području energetske učinkovitosti. Na kraju, kao glavni motivi postavljene su teze poput pružanja pune podrške za razvoj poduzetničke infrastrukture, kreiranje institucionalnih preduvjeta za efikasnu implementaciju međunarodnih investicijskih projekata te smanjenje administrativnih barijera za realizaciju investicijskih projekata. Autor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / CROENERGO MEDIA / Sastavljeno na temelju dokumenta 'Pokretanje novog investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj u mandatu od 2012.-2015. s posebnom analizom za 2012. godinu" dostupnog na stranicama Vlade Republike Hrvatske www.vlada.hr
    www.croenergo.eu


    Razgovor s ministrom Ivanom Vrdoljakom
    o projektima energetske učinkovitosti, poticanoj stanogradnji te POS plus programu. Ministar je napomenuo kako projektima energetske učinkovitosti, poticane stanogradnje te POS plusom koji se može vezati i uz već sagrađene nekretnine namjerava oživjeti posrnuli građevinski sektor i zamrlo tržište trgovine nekretninama: "...Kako bismo, pak, osigurali njihovu realizaciju, pratit ćemo velike kapitalne investicije. Radimo na tome da kao ministarstvo budemo logistički spremni kako bismo mogli primjereno pratiti te investicije. Ne može se dozvola za neki kapitalni projekt 'žvakati' mjesecima, nego se mora rješavati na dnevnoj ili na tjednoj razini. Sve će to oživjeti naš sektor...
    Cijene stanova drže banke, ali to je njihov problem, a ne državni
    Bankama je stalo da ne ruše cijenu 10.000 neprodanih stanova radi povrata svojih sredstava, unatoč tomu što su kamate na kredite već 'pojele' dobit investitora koji su u te projekte ušli. Zasjesti u vruću fotelju ministra graditeljstva i prostornog uređenja nije bilo jednostavno HNS-ovcu Ivanu Vrdoljaku. Još se težim to čini ima li se na umu podatak da novac njegovom ministarstvu u novom proračunu 'srezano' za više od 20 posto. Unatoč tome Vrdoljak tvrdi da je to dovoljno te priprema niz projekata koji bi trebali razriješiti gordijske čvorove građevinskog sektora i tržišta nekretnina. U tom procesu ne smatra se jedinim koji sve zna, jer se konzultira sa stručnjacima na terenu. Ne boji se iznijeti svoja stajališta, a o njima i svojim planovima govori u intervjuu za Lider.
    Kako planirate oživjeti posrnuli građevinski sektor i gotovo zamrlo tržište trgovine nekretninama?
    Projektima energetske učinkovitosti, poticane stanogradnje te POS plusom koji se može vezati i uz već sagrađene nekretnine. Kako bismo, pak, osigurali njihovu realizaciju, pratit ćemo velike kapitalne investicije. Radimo na tome da kao ministarstvo budemo logistički spremni kako bismo mogli primjereno pratiti te investicije. Ne može se dozvola za neki kapitalni projekt 'žvakati' mjesecima, nego se mora rješavati na dnevnoj ili na tjednoj razini. Sve će to oživjeti naš sektor.
    Što to konkretno znači za građevinski sektor?
    Kreće se u projekte masovne rekonstrukcije postojećih objekata u vlasništvu jedinica lokalne, regionalne uprave i države prema načelu energetske učinkovitosti. Mora se to napraviti i zbog obaveza koje smo preuzeli prema EU. Brojka nije mala jer je riječ o 11 tisuća objekata, a projekti su vrijedni od 500 tisuća do nekoliko milijuna kuna. Ove godine krećemo sa 400 objekata za koje ćemo izdvojiti od 600 milijuna do milijardu kuna čime ćemo 'dići' male i srednje građevinske tvrtke i obrte koji se javljaju na natječaj.
    Koji su prioriteti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja?
    Legalizacija nelegalno sagrađenih objekata jedan je od prioriteta Vlade, ali ne samo ovog Ministarstva, i to iz više razloga. Najprije želimo pomoći poljoprivrednim gospodarstvima kako bi bila spremna za povlačenje sredstava iz fondova EU te bi se napokon počeo uvoditi red u ovoj zemlji. To je jedan od načina da podvučemo crtu i svima kažemo da se u uređenim zemljama više ne može bespravno graditi. Dakako za to treba osigurati uvjete na način da uprava počne funkcionirati i izdavati dozvole za gradnju na najbrži način. S time će oboriti argumente o sporosti države ili sustava, a svaki drugi argument nije prihvatljiv.
    Najavili ste i kredite za legalizaciju.
    To se može nazvati i kreditima. Naime kod legalizacije preduvjet neće biti plaćanje svih obaveza odmah, kao što je bilo dosad. Ne možemo očekivati od građana koji imaju ilegalne objekte da imaju desetke ili stotine tisuća kuna s kojima bi platili legalizaciju tog objekta. Međutim pravičnost se ne smije zaboraviti. Ti ljudi ne mogu očekivati da će proći jeftinije od onih koji su poštovali zakon. Mogu se jedino nadati izgledu da će popraviti to što su učinili.
    Kako planirate uvesti model najma stanova i urediti to tržište?
    Tržište najma stanova ne postoji i država se obvezno mora umiješati i iznaći neki prihvatljivi model građanima i investitorima. Danas privatni investitori koji imaju zemljišta na građevinskim područjima, pa čak i građevinsku operativu ne žele ići u gradnju stanova za najam jer ne znaju kome će ih prodati, kao što im se trenutačno i ne isplati gradnja za najam. Prema svim kalkulacijama nije isplativo graditi stan koji ne možeš iznajmiti bez deset eura po četvornom metru na mjesec, a građani to ne mogu platiti. Možda ćemo iznaći neki model putem PDV-a ili će se pokušati na još neke načine smanjiti davanja kako bi cijena najma bila razumna i prihvatljiva. Uspijemo li cijenu sniziti za nekih 30-ak posto, cijena bi najma pala na sedam eura po kvadratu. To bi građani mogli platiti i time bi se potaknula gradnja.
    Kakvi će biti modeli?
    Možda će država putem POS-a kupovati i iznajmljivati ili će privatni investitori jedini graditi. No, morat će pričekati nekoliko mjeseci da zaključimo prioritete poput legalizacije i e-dozvole. Mislim da ćemo do jeseni sročiti cijeli model najma. Dijelom će to biti nalik na modele razvijenih tržišta, kao što je slučaj u Danskoj, Njemačkoj ili Nizozemskoj.
    Jedno od obećanja jest i izdavanje građevinske e-dozvole, što je s tim projektom?
    Radi realizacije ozbiljnih investicija potrebno je riješiti najveći problem, a to je dobivanje čistih 'papira' i brzina njihova dobivanja. Stoga smo se odlučili na jednostavno rješenje, a to je web-aplikacija. Na taj će se način točno znati tko je i kada podnio zahtjev, u kojoj je fazi te što sve treba dobiti i priložiti u određenom koraku građevinskog projekta.
    Neki gradovi već sada imaju sustave za izdavanje e-dozvola pa stvari baš i ne funkcioniraju glatko.
    Istina mnogo različitih softvera kola po uredima ali nijedan ne može sve to objediniti. Sada mi to sve bacamo u koš za smeće, a 1. siječnja 2013. svaki će ured imati jednaku aplikaciju. Ona će biti univerzalna u svim područnim uredima i tako će se spriječiti različiti načini iščitavanja i tumačenja zakonskih odredbi što je dosad bio veliki problem. Svi će raditi na jednakim podlogama i znat će kako se s time služiti. Prvotni je cilj projekta, osim standardizacije i ubrzanja procesa, skinuti negativne konotacije u vezi s izdavanjem dozvola potrebnih za građenje.
    Tko će izrađivati tu aplikaciju i koliko će ona stajati?
    Sad još ne mogu točno znati jer tek radimo projektni zadatak. Bit će objavljen javni natječaj, a naša je procjena da će stajati između tri i pet milijuna kuna.
    Imate li viška ljudi u ministarstvu i kako će te riješiti taj problem?
    Unutarnjim ustrojstvom ministarstva napravili smo znatne uštede, odnosno smanjili ukupnu bruto masu plaća. Dodatne uštede napraviti ćemo ne obnavljajući ugovore o djelu ili smanjenjem prekovremenih sati.
    Kakvi su vam planovi u vezi s neprodanim stanovima?
    Nastavit ćemo raditi na provođenju Zakona o subvencioniranju kamata na neprodane stanove kojih je u portfelju ostalo još približno 500 do 600. Ubrzo krećemo s natječajem za prodaju tih stanova za što smo namijenili deset milijuna kuna plus onih 28 milijuna koje smo obavezni izdvojiti za prijašnje projekte subvencioniranja. Nakon toga ćemo donositi odluke hoćemo li povećavati sredstva za daljnje subvencije i rješavanje pitanja neprodanih stanova na taj način ili s modelom POS plus. U planove za POS plus uključio bih i mogućnost kupnje neprodanih stanova po razumnim cijenama.
    Procjene su da je na tržištu čak deset tisuća neprodanih stanova. Kako ćete se uhvatiti u koštac s tim velikim problemom?
    U toj brojci ima 'svačega'. Dio tih stanova je jednostavno loš proizvod koji teško pronalazi kupca, bez obzira na utjecaj ekonomske krize. Posljedica graditeljskog zamaha prije sedam godina je ishitreno ulaženje u projekte gradnje stanova, bez analiza potreba tržišta, bez kvalitetnog odabira lokacije i kvalitetne razrade projekta. Kad je zamah prošao u čudu su se našli i kvazigrađevinari i bankari koji su ih pratili, a koji te stanove sada ne mogu prodati. Dakle, ti stanovi ne moraju biti u fokusu države. No postoje i tisuće stanova koji zbog sadašnje ekonomske situacije traže model da se puste u promet. Vjerujem da je pet do šest tisuća stanova ciljana brojka koja bi se mogla adekvatno riješiti kroz kvalitetne državne programe.
    Zašto cijene stanova ne padaju više s obzirom na velik broj neprodanih nekretnina?
    U brojnim slučajevima ti su stanovi u indirektnom vlasništvu banaka koje su financirale gradnju. Stalo im je da ne ruše cijenu radi povrata svojih sredstava, unatoč tome što su kamate na kredite već 'pojele' potencijalnu dobit investitora koji su u te projekte ušli. Rezultat je logičan, a to je da cijene tih stanova ne drži ni tržište ni investitori, nego bankarski sektor. No to je već njihov problem. Osim toga trenutačno se ne moraju brinuti zbog novca, iako im ti stanovi u portfeljima polagano postaju sve veći uteg s obzirom na to da rješenja za njih – nemaju.
    Gdje vi vidite rješenje tog problema koje opasno pritišću i cijelu ekonomiju?
    Rješenje je u zajedničkom interesu jer smo i s komercijalnim bankama u pregovorima kao što smo i s EBRD-om te HBOR-om. Sve češće i od banaka čujemo kako su u problemu i da traže rješenje kao svi ostali. One će postati naši partneri kada spoznaju da se mora ostvariti interes države. Uz dužno poštivanje prema svim upravama banaka, čiji je osnovni zadatak braniti interes vlasnika i sebi zaraditi bonus, mislim da će se morati odreći ponečega jer je i njima u dugoročnom interesu spasiti stanje u zemlji.
    Banke javno ne priznaju brojku neprodanih nekretnina u njihovim portfeljima...
    Točno. U ovoj se zemlji jednom mora znati da je 'gazda' svaki građanin Republike Hrvatske, odnosno Vlada, kao njihov legitimni predstavnik, a ne bankari. Mislim da su toga postali svjesni, a to se počelo očitovati i u načinu komunikacije koja je sada drukčija. No možda je to tek moj dojam.
    Kako?
    Prilaze nam, dolaze se dogovarati, imaju različite ponude...
    Što nude?
    Svoje opcije za rješavanje čak 4000 nekretnina, koliko se u jednom trenutku našlo u njihovoj ponudi. Nude nekretnine koje im stoje u portfeljima da im mi sufinanciramo kamatu. Poštujemo to, pa idemo sa 500 do 600 stanova. Ipak mi ćemo odlučiti koliki je tu interes države kako bi se problem riješio ili je za građane bolje da se ide u POS plus. Moje je mišljenje da će banke uskoro biti prisiljene mijenjati poslovnu politiku jer im to jednostavno nalaže poslovni interes.
    Najavili ste gradnju još tisuću stanova unatoč brojnima dosad sagrađenim, a neprodanim stanovima.
    Zagreb, Varaždin, Rijeka, Koprivnica i Dubrovnik u partnerstvu s lokalnom samoupravom - to su realne potrebe. Pogrešan je mišljenje da ne treba graditi nove stanove kad ima i starih. Naime u uvjetima kad je cijena kvadrata ustvari vrlo skupa država može ići s jeftinijim stanovima. Ako ima cjenovno pristupačnih stanova na tržištu, mi ćemo ih kupovati preko POS plusa, inače gradimo sami. Subvencioniranje kamata je jedna od opcija.
    U kojoj fazi su kapitalni projekti gradnje u vašem političkom programu?
    Neke su hidroelektrane su u fazi izrade studije utjecaja na okoliš. Dubrovnik II čeka međudržavni sporazum sa BiH. Plomin III kao i termoelektrana u Istri u fazi su realizacije strateškog partnerstva. No o tome će se brinuti nova Uprava HEP-a.
    Kad smo kod HEP-a, spočitava vam se da ste u tu državnu tvrtku smjestili svoje prijatelje?
    Glavni kriterij kojim se vodimo pri postavljanju ljudi na važne pozicije je stručnost. Kad razgovaramo unutar Vlade o kadrovima, uvijek smatramo da to moraju biti ljudi s odgovarajućim referencijama ali i pojedinci od punog povjerenja. Mislim da na ključnim mjestima u javnim poduzećima od velikog interesa moraju sjediti ljudi koji više- manje poznajete ili o kojima ste čuli dobre stvari. Ali, naravno, moraju, kao sto sam rekao - znati svoj posao.
    www.mgipu.hr


    Zagreb, 12. ožujka 2012. - Vlada za desetak dana pokreće investicijski ciklus vrijedan 1,8 milijardi kuna koji bi trebao pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a posrnule građevinske tvrtke vratiti u život. Riječ je o projektu rekonstrukcije objekata u vlasništvu države, gradova i općina prema načelu energetske učinkovitosti, koji bi trebao zaposliti najmanje 50 tisuća ljudi. U ovoj godini planira se obnova oko 500 takvih objekata na području cijele Hrvatske. Uspije li Vlada u svom naumu, ovo bi mogao postati hrvatski mini new deal, projekt koji bi Kukuriku koaliciji mogao biti glavni adut za ostanak na vlasti. Možda je prehrabro uspoređivati ovu veliku investiciju s najvećim građevinskim pothvatom u modernoj hrvatskoj povijesti, autocestom Zagreb-Split, ali zanimljivo je da je i ovaj put glavni akter projekta prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji u suradnji sa stranačkim kolegom, ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom, kreće u svoj, čini se, najambiciozniji pothvat u ovom mandatu. Procjenjuje se da država i jedinice lokalne samouprave u svom vlasništvu imaju oko 11 tisuća objekata koji godišnje na račun energenata i vode progutaju čak 1,67 milijardi kuna. Glavni uzrok enormne potrošnje je taj što su zgrade državne uprave u lošem stanju, neke su stare i više od 50 godina, nisu održavane i nisu učinkovite. Prosječna potrošnja energije u javnim zgradama je od 250 do čak 350 kilovatsati po četvornom metru, odnosno pet puta više nego što bi prema standardima Europske Unije nove zgrade trebale trošiti. U EU to je tek 45 kilovatsati energije po četvornom metru. U sklopu projekta "Dovesti svoju kuću u red", koji u Hrvatskoj provodi agencija UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj), prvi put se izrađuje registar koji prati potrošnju u svim javnim objektima, a na temelju tih podataka napokon znamo koliko trošimo i na koji način možemo uštedjeti i reducirati emisiju stakleničkih plinova. Prema dostupnim podacima UNDP-a, potrošački rekorderi su zgrade i poslovni prostori Ministarstva zdravlja, što je donekle i razumljivo jer tu spadaju sve bolnice u državi u kojima stalno netko boravi. U svojih 715 objekata, koji se prostiru na 1,1 milijun četvornih metara, oni godišnje potroše oko 250 milijuna kuna na energente i vodu. Veliki je potrošač i Ministarstvo unutarnjih poslova, koje u 366 objekata troši oko 61 milijun kuna godišnje, dok Ministarstvo pravosuđa svake godine iz proračuna uzme oko 55 milijuna kuna samo za struju, vodu i plin. Malo manje potroši Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, oko 50 milijuna kuna, a Ministarstvo financija 23 milijuna kuna. Stručnjaci UNDP-a, na čelu s dr. Vlastom Zanki, vrijedno su posljednjih šest godina prikupljali podatke o potrošnji energenata i vode u javnom sektoru, a sada će njihov registar biti temelj za projekt obnove državnih nekretnina. Cjelovitom obnovom javnih zgrada primjenom mjera poboljšanja energetske učinkovitosti moguće je uštedjeti čak i do 60 posto. To bi značilo da bi država samo na energentima i vodi godišnje mogla uštedjeti gotovo milijardu kuna. S manjim intervencijama zgrade bi trošile 30 posto manje na struju, plin, vodu i grijanje. Uz te velike uštede, ovim projektom građevinske tvrtke digle bi se iz pepela, a pročelja javnih zgrada napokon bi izgledala ljepše. [SEEbiz.eu / Večernji list]
    www.croenergo.eu


    Zagreb, 13. ožujka 2012. - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja će najkasnije u prvoj polovici travnja raspisati natječaje za obnovu i podizanje energetske učinkovitosti desetaka javnih zgrada, a nakon sređivanja zakonske regulative idućih godina u planu je obnova tisuća zgrada u javnom vlasništvu, najavio je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak na današnjem skupu o zelenoj gradnji u organizaciji udruge Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je 11 tisuća objekata u javnoj uporabi od kojih je samo 1.500 certificirano prema mjerilima energetske učinkovitosti, kaže Vrdoljak te za travanj najavljuje nekoliko desetaka natječaja za podizanje energetske učinkovitosti javnih zgrada. Usporedno s tim, Vlada će, prema njegovim riječima, predložiti izmjene energetskih zakona te zakona o proračunu i lokalnoj upravi koje će omogućiti širi zamah u obnovi javnih zgrada - škola, vrtića, bolnica, ministarstava i drugih. Tako bi u idućih nekoliko godina trebala biti obnovljena većina tih zgrada, uz milijarde kuna investicija, kaže Vrdoljak.Dodaje da se o financiranju tog opsežnog projekta već razgovara s HBOR-om, EBRD-om i drugim bankama pri čemu su korištena iskustva iz zemalja EU-a. Prema njegovim riječima, glavni ciljevi koji se žele postići su zapošljavanje građevinara, zaštita okoliša i štednja energije te stjecanje iskustva domaće industrije za izlazak na tržišta zemalja regije. Vrdoljak očekuje da će profitirati i domaći proizvođači građevinskog materijala, sustava grijanja i razne druge energetske opreme. "Podizanje energetske učinkovitosti u zgradarstvu jedno je od područja u kojem možemo biti regionalni lideri i izvoziti svoje znanje susjedima", kaže Vrdoljak. Ministar je najavio da će do jeseni biti predstavljen i program za obnovu i energetsku certifikaciju privatnih zgrada. Komentirajući tijek legalizacije bespravno izgrađenih objekata, rekao je da ih je po postojećem zakonu legalizirano oko stotinu što je nezadovoljavajuće. Izmjene zakona su pri kraju i za petnaestak dana bit će predstavljene na internetskim stranicama Ministarstva, najavio je. [Hina]
    www.croenergo.eu


    Zbog katastrofalnog stanja krovova, fasada i izolacija, na energiju trošimo pet puta više nego EU. Vlada planira ogroman investicijski projekt kojim će obnoviti 500 bolnica, škola i ostalih javnih zgrada, zaposliti 50 tisuća radnika te uštedjeti na potrošnji energije. Vlada za desetak dana pokreće investicijski ciklus vrijedan 1,8 milijardi kuna koji bi trebao pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, a posrnule građevinske tvrtke vratiti u život. Riječ je o projektu rekonstrukcije objekata u vlasništvu države, gradova i općina prema načelu energetske učinkovitosti, koji bi trebao zaposliti najmanje 50 tisuća ljudi. U ovoj godini planira se obnova oko 500 takvih objekata na području cijele Hrvatske.Uspije li Vlada u svom naumu, ovo bi mogao postati hrvatski mini new deal, projekt koji bi Kukuriku koaliciji mogao biti glavni adut za ostanak na vlasti. Možda je prehrabro uspoređivati ovu veliku investiciju s najvećim građevinskim pothvatom u modernoj hrvatskoj povijesti, autocestom Zagreb-Split, ali zanimljivo je da je i ovaj put glavni akter projekta prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji u suradnji sa stranačkim kolegom, ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom, kreće u svoj, čini se, najambiciozniji pothvat u ovom mandatu. Procjenjuje se da država i jedinice lokalne samouprave u svom vlasništvu imaju oko 11 tisuća objekata koji godišnje na račun energenata i vode progutaju čak 1,67 milijardi kuna. Glavni uzrok enormne potrošnje je taj što su zgrade državne uprave u lošem stanju, neke su stare i više od 50 godina, nisu održavane i nisu učinkovite. Prosječna potrošnja energije u javnim zgradama je od 250 do čak 350 kilovatsati po četvornom metru, odnosno pet puta više nego što bi prema standardima Europske Unije nove zgrade trebale trošiti. U EU to je tek 45 kilovatsati energije po četvornom metru. U sklopu projekta "Dovesti svoju kuću u red", koji u Hrvatskoj provodi agencija UNDP (Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj), prvi put se izrađuje registar koji prati potrošnju u svim javnim objektima, a na temelju tih podataka napokon znamo koliko trošimo i na koji način možemo uštedjeti i reducirati emisiju stakleničkih plinova. Prema dostupnim podacima UNDP-a, o čemu smo već pisali u Nedjeljnom Jutarnjem, potrošački rekorderi su zgrade i poslovni prostori Ministarstva zdravlja, što je donekle i razumljivo jer tu spadaju sve bolnice u državi u kojima stalno netko boravi. U svojih 715 objekata, koji se prostiru na 1,1 milijun četvornih metara, oni godišnje potroše oko 250 milijuna kuna na energente i vodu. Veliki je potrošač i Ministarstvo unutarnjih poslova, koje u 366 objekata troši oko 61 milijun kuna godišnje, dok Ministarstvo pravosuđa svake godine iz proračuna uzme oko 55 milijuna kuna samo za struju, vodu i plin. Malo manje potroši Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, oko 50 milijuna kuna, a Ministarstvo financija 23 milijuna kuna. Stručnjaci UNDP-a, na čelu s dr. Vlastom Zanki, vrijedno su posljednjih šest godina prikupljali podatke o potrošnji energenata i vode u javnom sektoru, a sada će njihov registar biti temelj za projekt obnove državnih nekretnina. Cjelovitom obnovom javnih zgrada primjenom mjera poboljšanja energetske učinkovitosti moguće je uštedjeti čak i do 60 posto. To bi značilo da bi država samo na energentima i vodi godišnje mogla uštedjeti gotovo milijardu kuna. S manjim intervencijama zgrade bi trošile 30 posto manje na struju, plin, vodu i grijanje. Uz te velike uštede, ovim projektom građevinske tvrtke digle bi se iz pepela, a pročelja javnih zgrada napokon bi izgledala ljepše.
    www.jutarnji.hr


    Zagreb, 21. ožujka 2012. - Prvi potpredsjednik vlade i predsjednik HNS-a Radimir Čačić najavio je u idućih mjesec dana sto natječaja za isto toliko projekata. "U roku 30 dana vidjet ćete 100 natječaja za 100 projekata koji će se kretati od 500 tisuća do dva milijuna kuna. Do ljeta će se to još množiti, pokrenut će se i natječaj za prvi veliki projekt Plomin, reda veličine 800 milijuna eura", rekao je Čačić u intervjuu za novi broj "Globusa" dodavši kako su veliki projekti spori, ali da će mali odmah početi. Po njegovoj ocjeni, kraj godine trebao bi stvoriti novu atmosferu u zemlji. "Počet će se nešto raditi, a kad se radi, počne se kupovati i trošiti", rekao je Čačić. Upitan hoće li hrvatski građani iduće godine teže živjeti, prvi potpredsjednik vlade rekao je kako realne plaće neće rasti. "Zapošljavanje zbog naslijeđenog pada, kojemu sada svjedočimo, prosječno do kraja godine neće rasti", ustvrdio je. Upitan o njegovoj ocjeni kako će planirani gospodarski rast od 0,8 posto biti teško ostvariv te o tome gdje je zapelo, Čačić je uzvratio kako "ništa nije do sada zapelo" te da sve što su planirali do sada ide. "Kad jednom krenu velike investicije, gospodarstvo će u tom segmentu tijekom investicija rasti i bez ministra", ocijenio je. Govoreći o razlozima svog ulaska u Nadzorni odbor Ine Čačić je rekao kako je Hrvatska posve nezaštićena. "Mađari od nas mogu raditi što god hoće. Kad u Nadzorni odbor uđe potpredsjednik vlade i ministar financija to će značiti da tamo sjedi i govori hrvatska država. Kad govori Davor Štern ili bilo tko drugi, ne govori hrvatska država. Kad Linić i ja osobno nastupamo u NO, onda govori država. To tako mora biti sve dok stvari ne budu uređene na način da i formalni interesi hrvatske države budu zaštićeni", poručio je Čačić. Govoreći o problemu hrvatskih brodogradilišta, Čačić je ustvrdio kako su ona hrvatske građane koštala 20 milijardi kuna, a još će ih koštati zbog jamstava. "To nema tko platiti. To tako više ne može ići, ne može tako funkcionirati", poručio je. "Vlada mora ispoštovati ono što je potpisala s EU. Sami sebi smo zadali zadatak da održimo brodogradnju jer mislimo da je to zadnji tako kompleksan i sofisticiran proizvod koji Hrvatska još ima", rekao je dodavši kako je stav vlade da brodogradnju treba održati. Čačić je potvrdno odgovorio i na pitanje o tome da li uz Danka Končara i DIV postoje i drugi ponuđači. O tome kako izbjeći najgori scenarije ako brodogradilišta ne budu privatizirana do ulaska u EU te ako budemo morali vratiti 16 milijardi kuna poticaja koje vlada nema, Čačić je kazao da će biti značajnih rezova i otpremnina i smanjenja broja zaposlenih, ali nitko neće ostati na cesti. "Ispoštovat ćemo sve zakonske standarde, na žalost na račun države", ustvrdio je. Na pitanje kakve ocjene očekuje od drugih dviju agencija, nakon što je Fitch do daljnjeg zadržao kreditni rejting Hrvatske, Čačić je kazao kako očekuje da će nam bar dvije od tri agencije zadržati rejting, no misli da bi to mogle i sve tri. "Važno je povjerenje koje smo ostavili i dobar dojam", istaknuo je dodavši kako burza najbolje govori da su ostavili dobar dojam. "Kad sam nedavno izišao u javnost s planom investicijskog ciklusa, od četvrtka do ponedjeljka dionice investicijskog sektora skočile su 28 posto, a promet se povećao deset i pol puta", rekao je prvi potpredsjednik vlade. Guverner HNB-a Željko Rohatinski još, kako je rekao Čačić, formalno nije dobio priliku za novi mandat, no po Čačićevim riječima "postoje takve naznake". Odgovarajući na pitanje o tome kako će HNS očuvati unutar koalicije s SDP-om svoj politički identitet Čačić je, među ostalim, u intervjuu pod nazivom "Neću dati da SDP sebi pripiše moje rezultate" rekao, kako će eliminirati mogućnost da "veći partner sebi pripiše rezultate". Rezultati se ne mogu pripisati. Ako HNS riješi probleme na području koja pokriva, ako riješi naprimjer brodogradnju, ako pokrenemo snažni poduzetnički val i osiguramo gospodarski rast, e onda ja mogu reći partnerima: dečki ne ljutite se, ali za taj rezultat je netko podmetnuo svoja leđa, poručio je Čačić. O tome smeta li mu što je svrstan među najnepopularnije vladine dužnosnike, Čačić je kazao kako nije među najnepopularnijima već je apsolutno najnepopularniji vladin dužnosnik, a to mu, kaže, ni malo ne smeta, jer "moramo biti svjesni činjenice da je ovo vrijeme nepopularnih odluka". [Hina]
    www.croenergo.eu


    Zagreb, 03. travnja 2012. - Prvi natječaji za projekte energetske učinkovitosti za 30-ak objekata javne uprave bit će raspisani uskoro, najavio je danas ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak koji procjenjuje da bi ukupne investicije u projekte energetske učinkovitosti u ovoj godini mogle biti oko 800 milijuna kuna. Idućih godina to može biti više, možda i dvostruko, kazao je Vrdoljak odgovarajući na novinarska pitanja nakon što je otvorio konferenciju Energy Efficiency Arena 2012., dvodnevnu konferenciju koju organizira Infoarena grupa. Projekt energetske učinkovitosti jedan je od ključnih i za Hrvatsku on može značiti izvozni potencijal, kazao je Vrdoljak koji je uvjeren da Hrvatska može biti lider u regiji kada je riječ o sustavu, tvrtkama koje rade na projektima i proizvodima važnim za energetsku efikasnost, itd. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Pavičić Kaselj najavila je kako bi se prvi natječaji za projekte energetske efikasnosti mogli odnositi na objekte vezane uz ministarstva zdravlja te socijalne politike i mladih, odnosno bolnice, dječje vrtiće i sl. Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 11.000 zgrada javnog sektora, a ide li se na integralnu obnovu njih pet posto godišnje to je oko 550 zgrada, za što se investicija procjenjuje na oko 119 milijuna eura. Iznoseći podatke o potencijalnim ulaganjima u program obnove 5 posto javnih zgrada, potom jedan posto zgrada iz stambenog sektora i tri posto komercijalnih zgrada, Pavičić Kaselj je kazala kako su svi ti projekti potencijal za 235 tisuća izravnih i neizravnih radnih mjesta. Sudionici konferencije slažu se kako energetska učinkovitost ima veliki značaj za građevinski sektor i gospodarstvo. Energetska učinkovitost znači gospodarski rast, stvaranje radnih mjesta, promicanje razvoja novih tehnologija, nastanak novih poduzeća, ističe direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku i Mađarsku Zsuzsanna Hargitai koja bi što više takvih projekata, u čijem financiranju EBRD sudjeluje u nizu zemalja, htjela vidjeti i u Hrvatskoj. Haris Boko, savjetnik u Energetskom institutu Hrvoje Požar, naglašava kako svatko može uštedjeti, primjerice zamjenom žarulje. Energetska efiksanost je brza investicija, jednostavna, strahovito bitna za nacionalnu ekonomiju. Kad svatko ponešto štedi, država najviše štedi, kaže Boko. Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Zlatko Koračević smatra kako se kroz energetsku učinkovitost otvara prostor i za gradnju obnovljivih izvora energije i najavljuje da će se HEP snažnije uključiti u taj proces te snažnije ući u razvoj pametne mreže, pametnih brojila.
    Uz komunikaciju s građanima stvorit ćemo mogućnosti da potrošači sami kontroliraju svoju potrošnju, da smanje trošak za električnu energiju i u drugom koraku otvoriti mogućnosti da kroz proizvodnju iz obnovljivih izvora sebi osiguraju dodatni izvor dohotka, kazao je Koračević. [Hina]
    www.croenergo.eu
     
     
    Zagreb, 3. travnja 2012. – Jedna od vodećih globalnih tema okosnica je dvodnevne Konferencije centralne i jugoistočne Europe o energetskoj učinkovitosti koja je danas otvorena u Zagrebu u Hotelu The Regent Esplanade. Konferencija je okupila više od 200 sudionika, stručnjaka na području energetske učinkovitosti, predstavnika privatnog i javnog sektora, investitora i kreditora, dobavljača opreme, arhitekata i građevinara zainteresiranih za potporu projektima energetske učinkovitosti. Konferenciju organizira Infoarena Grupa u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Energetskim institutom Hrvoje Požar (EIHP) pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske.Najznačajniji regionalni događaj posvećen energetskoj učinkovitosti otvorio je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, kojem su se pozdravnim govorom pridružili Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a Hrvatska i Mađarska, Haris Boko, savjetnik pri Energetskom institutu Hrvoje Požar, Zlatko Koračević, predsjednik Uprave HEP-a, te Tomislav Gavazzi, direktor Infoarena Grupe.U svom obraćanju okupljenim sudionicima, Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske, istaknuo je kako je danas održivi gospodarski razvoj nezamisliv bez ulaganja u energetsku učinkovitost, a isplativost i povrat ulaganja neupitni su. Tom prilikom Vrdoljak je predstavio investicijski plan Vlade RH u koji će samo tijekom ove godine biti uloženo više od milijardu kuna u 500 objekata od javnog interesa, a sljedećih godina Vlada će kontinuirano povećavati investicije na području energetske učinkovitosti u javnom, ali i u privatnom sektoru.Stručni dio konferencije uvodnim predavanjem otvorila je Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica Ministra za energetsku učinkovitost pri Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske predavanjem Energetska učinkovitost kao pokretač gospodarskog razvoja. U svom izlaganju Ana Pavičić-Kaselj predstavila je jednu od najznačajnijih investicijskih tema Vlade RH kroz prizmu potencijala zapošljavanja. Provedbom ulaganja u mjere poboljšanja energetske učinkovitost kroz tri programa energetske obnove pet posto javnih zgrada, tri posto komercijalnih zgrada i jedan posto stambenih zgrada, otvara se potencijal za stvaranje preko 200.000 radnih mjesta na godišnjoj razini, od kojih je pedeset do sto tisuća novih radnih mjesta. Pritom je naglasila da je preduvjet ostvarenju ovog nivoa zapošljavanja suradnja svih dionika što uključuje ministarstvo, jedinice lokalne uprave i samouprave, vlasnike zgrada, upravitelje zgrada, korisnike zgrada te privatni sektor.Sudionici u dva konferencijska dana mogu birati između niza poslovnih rješenja, praktičnih primjera implementacije te aktualnih financijskih rješenja i potpore za svoje projekte kroz predavanja, okrugle stolove i radionice. Među mnogim temama, prvi dan konferencije sudionici su imali priliku upoznati se s potencijalima i mogućim uštedama na području turizma, osobito malih i obiteljskih hotela, dok je Agrokor okupljenim posjetiteljima predstavio svoja iskustva i uštede na području energetske učinkovitosti.S obzirom na činjenicu da je u 2011. godini EBRD u regiji investirao 2,6 milijardi eura u 111 projekata na području energetske učinkovitosti, najavljeni plan povećanja ulaganja u taj sektor dodatno je izazvao zanimanje stručne i poslovne javnosti. Očekivanja hrvatske poslovne javnosti od mogućnosti potpore za projekte energetske učinkovitosti su raznolika, no zajednička im je želja da kroz njihovu implementaciju unaprijede poslovanje svojih kompanija. Odaziv i velika posjećenosti pripremljenih sadržaja konferencije potvrđuju značenje i prioritet koji su dani ulaganju u energetsku učinkovitost na svjetskoj razini te sve veće zanimanje za moguća rješenja i mehanizme implementacije u nove projekte u Hrvatskoj.
    www.zelenaenergija.org
     
     
    Zagreb, 4. travnja 2012. – U okruženju iznimno posjećenog prvog dana konferencije, koja je zaključena okruglim stolom s temom Energetska učinkovitost u javnom sektoru, panelisti su iznijeli niz činjenica i argumenata koji podupiru ulaganja u energetsku učinkovitost te su bili osnova za pokretanje investicijskog vala Vlade RH. Uvodno predavanje u panel-raspravu održao je Ivan Šerić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske s temom Nacionalni program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012.-2013. Na okruglom stolu sudjelovali su Jasna Golubić, pročelnica Upravnog odjela za izgradnju grada i upravljanje imovinom, Grad Koprivnica, Željka Hrs Borković, zamjenica voditelja Odjela za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost - Energetski institut Hrvoje Požar, Ivana Rogulj, direktorica - HEP-ESCO, Ivan Šerić, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja RH, te Vlasta Zanki, voditeljica projekta „Dovesti svoju kuću u red" - UNDP Hrvatska. Posebno je bilo zanimljivo čuti podatke iz registra UNDP-a, koji prati potrošnju u svim javnim objektima, poput količine energije koju trošimo, te savjete na koji način možemo uštedjeti i reducirati emisiju stakleničkih plinova.Drugi dan konferencije nastavljen je radioničkim programom koji je svojom tematikom jednako relevantan investitorima, javnom i privatnom sektoru.O sustavu energetske certifikacije u Hrvatskoj bilo je riječi na radionici koju su vodili Margareta Zidar, viši istraživač u Odjelu za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar, i Damir Dović, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Među ostalim bilo je govora o novim zakonodavnim obvezama koje su okvir za certificiranje. Tako se novom regulativom obuhvaća veći broj zgrada kojima je potreban certifikat, a nakon stupanja Hrvatske u Europsku uniju trebat će ga svi objekti koji su na tržištu. Energetski certifikat bit će sastavni dio kupoprodajnog ugovora.Radionicu koja se bavila ukupnim životnim troškovima i energetskom učinkovitošću vodio je prof.dr.sc. Saša Marenjak, redoviti profesor na Građevinskom fakultetu u Osijeku i voditelj PPP Centra. Iz perspektive građevine kao potrošača, sudionici su se mogli upoznati s metodologijom za optimizaciju investicija. U skladu s potrebama klijenata, navedenom metodologijom moguće je uskladiti materijale i opremu potrebnu za izgradnju objekata prema principima energetske učinkovitosti. U pravilu, metodologija omogućuje izračun optimalnih ulaganja u energetsku učinkovitost i izračun optimalnog roka eksploatacije odnosno povrata investicije s obzirom na dana ograničenja poput kamatne stope. Cilj radionice Saše Marenjaka bio je predstaviti načine kako implementacijom analize ukupnih životnih troškova i principa ulaganja u energetsku učinkovitost, potrošnju energije i gubitke svesti na optimalnu mjeru.Ivan Šerić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH prezentacijom Analiza novčanog tijeka u projektima (poboljšanja) energetske učinkovitosti uputio je sudionike konferencije kako tumačiti i primijeniti relevantne financijske parametre prilikom donošenja odluka o ulasku u investicije na području energetske učinkovitosti.Prezentacijama Kemala Lojo, voditelja projekata grijanja i klimatizacije i Ljubomira Mirilovića iz tvrtke Danfoss pod nazivom Energetske rekonstrukcije iz Europe te Primjenjena rješenja, ostvarene uštede, povrati investicije završio je i drugi konferencijski dan.Konferenciju je organizirala Infoarena Grupa, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Republike Hrvatske.
    www.zelenaenergija.org


    Javnim natječajem za energetsku obnovu dječjeg vrtića u Bistri i 6 srednjih škola u Varaždinu započela je realizacija Programa energetske obnove zgrada 2012.-2013., kojim se samo u ovoj godini planira započeti s obnovom velikog broja zgrada, izvijestio je javnost ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak predstavljajući program. Taj bi projekt trebao imati dva velika benefita - istodobno zapošljavanje velikog broja projektanata i građevinaca uz postizanje energetskih ušteda u javnim zgradama koje su veliki potrošači energije. Na zgrade javne namjene otpada 9,58 milijuna m2 korisne površine, odnosno ukupno 22% ukupne površine nestambenih zgrada u Hrvatskoj. Zgrade građene prije 1987. imaju prosječnu potrošnju toplinske energije od 200-250 kWh/m2, a cilj je da se ta potrošnja smanji na 50-80 kWh/m2. To bi se trebalo postići cjelovitom energetskom obnovom - energetskim fasadama, novom stolarijom, implementacijom naprednijih sustava za mjerenje potrošnje, centraliziranom analizom troškova energije, kontinuiranim praćenjem potrošnje, primjenom FN modula ponegdje, pa čak i promjenom energenta ako je moguće. Energetska ušteda dokazivat će se ishođenjem energetskog certifikata, utvrđivanjem uštede u skladu s međunarodnim protokolom o mjerenju i verifikaciji ušteda, a u roku od 2 godine od završetka radova po potrebi će se obaviti pregled zgrade. Izbor zgrada prihvatljivih za uključivanje u program radit će MGIPU. Projekt se provodi po ESCO modelu pri čemu se iz postignutih ušteda financira otplata kredita HBOR-a kojim će se financirati obnova zgrada. Novac je osiguran preko HBOR-a i EIB-a s fiksnom kamatnom stopom od 3% i maksimalnim vremenom otplate od 14 godina, a ove godine za to je predviđeno 200 milijuna eura. Rata kredita kojeg će uzimati investitor, a vraćat će se iz mjesečne uštede koja mora biti veća od rate kredita. Ana Pavičić-Keselj, pomoćnica ministra Vrdoljaka za energetsku učinkovitost kazala je da je do sada izrađeno ukupno 78 projektnih zadataka, a primljeno je ukupno 125 obrazaca ustanova koje žele da ih se energetski obnovi. U Ministarstvu priželjkuju da se do kraja godine potpiše ugovore za obnovu ukupno 500 zgrada. Posao se provodi partnerski s Centrom za investicije u energetskom sektoru pri MINGO-u koji je već počeo s raspisom natječaja za odabir izvođača, te na taj način ubrzava i operativno kontrolira provedbu natječaja, za što ministarstvo nema kapaciteta. Dragan Marčinko, ravnatelj Centra kazao je da se može računati na tempo od 10 do čak 20 natječaja tjedno, kako bi radovi bili okončani do početka sezone grijanja. Do kraja lipnja računa se da će biti ukupno 300-tinjak gotovih projektnih zadataka, a njih se financira iz sredstava ministarstva, koja ove godine raspolaže s 10 milijuna eura za tu svrhu. Jedna od ključnih novina je ta da se kod odabira izvođača radova neće nužno uzimati najjeftinija ponuda, jer ta ne mora nužno niti najpovoljnija, već je uveden kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, što je po mišljenju ministar Vrdoljaka mudro i hrabro, na tragu onoga što radi Europska unija. "Ne radi se o zaduživanju već o uštedama kroz koje će se smanjiti protrošnja energenata i razviti tržište energetskih usluga. Brzina provedbe ovisit će o vlasnicima zgrada kojima treba protumačiti da je riječ o uštedama", rekao je Marčinko. U Zagrebu će se tako energetski obnavljati neke bolnice, kao što su KB Sestra Milosrdnicima i KBC Rebro u Petrovoj, domovi zdravlja, vrtići, fakulteti i škole. Na pitanje je li Hrvatska dovoljno bogata da iz proračuna investira u tako obiman investicijski ciklus s uštedama koje će se isplatiti tek godinama kasnije ministar Vrdoljak je odvratio: "Troškovi grijanja mogu biti samo isti, ili jeftiniji. To je obaveza koja svakako dolazi i pitanje da li je Hrvatska dovoljno bogata da kroz uštede financira energetsku obnovu je ili zlonamjerno ili odražava neshvaćanje ESCO modela. Pitanje je pameti da iskoristi potencijale koje ima. Trošimo na energiju četiri puta više nego države koje su bogatije od nas", kazao je Vrdoljak koji smatra da bi ovakav, specifičan hrvatski model, za kojeg su primili čestitke u EIB-u mogao postati izvozni proizvod za zemlje EU. Kroz koji mjesec MGIPU će izaći sa sličnim planom za fizičke i pravne osobe.
    www.energetika-net.com


    Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012-2013. Zagreb, 14. svibnja 2012. - U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja danas je predstavljen Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012-2013, a u nastavku citiramo navedeni dokument u cijelosti. Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja gospodin Ivan Vrdoljak predstavio je danas u zgradi Ministarstva "Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012-2013". Detaljnu prezentaciju Programa izvela je pomoćnica ministra za energetsku učinkovitost gospođa Ana Pavičić-Kaselj a o provedbi Programa govorio je Predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija gospodin Dragan Marčinko. Energetska obnova zgrada javnog sektora u jednu ruku značajan je projekt oživljavanja građevinskog sektora a u drugu projekt sa značajnim pozitivnim učinkom na zaštitu okoliša. Povećanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije što znači smanjenje emisija štetnih plinova u atmesferu i ujedno značajne uštete u Državnom i proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Bit predloženog projekta je da se investicija u poboljšanje energertske učinkovitosti otplaćuje uštedom tj. smanjenjem potrošnje energije. Zbog sve prisutnije energetske krize te sve jačeg utjecaja potrošnje energenata na okoliš, Europska unija je posljednjih godina izradila dokumente koji postavljaju smjernice razvoja energetske politike Europe. Europsko vijeće je 2007. godine usvojilo dvogodišnji akcijski plan (2007-2009) za stvaranje zajedničke energetske politike koji je nadopunjen novim energetskim mjerama za period do 2014. godine. To je rezultiralo donošenjem energetskog i klimatskog paketa koji se pretvorio u EU "20-20-20" ciljeve koji uključuju: smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 20% i poboljšanje energetske učinkovitosti za 20%. 2010. godine predstavljena je "EUROPE 2020" - Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast koji postavlja sljedeće prioritete: pametan rast (razvoj gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama), održiv rast (promicanje zelenijeg, konkurentnijeg gospodarstva temeljenog na učinkovitom korištenju resursa) te uključiv rast (poticanje ekonomije visoke stope zaposlenosti, uz rezultat ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Ova se tri prioriteta međusobno nadopunjuju te postavljaju glavne ciljeve EU za 21. stoljeće: 75% populacije u dobi između 20-64 godine trebalo bi biti zaposleno, 3% BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj, treba ispuniti klimatsko-energetske ciljeve "20-20-20" (uključujući i povećanje do 30% smanjenja emisije ukoliko okolnosti dozvoljavaju), postotak osoba koje rano napuste školovanje treba biti ispod 10%, a najmanje 40% mlađe generacije trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja te 20 milijuna manje ljudi bi trebalo biti u opasnosti od siromaštva. Za potporu ostvarenja ovih ciljeva potreban je čitav niz aktivnosti na nacionalnoj razini, na razini Europske unije i internacionalnoj razini. Jedna od inicijativa koje za kataliziranje napretka je "Resursno učinkovita Europa" s ciljem razdvajanja ekonomskog rasta od korištenja resursa, podrške prijelazu na ekonomiju koja koristi male razine ugljena, povećava korištenje obnovljivih izvora, modernizacije sektora transporta i promicanja energetske učinkovitosti. Republika Hrvatska kao 28 zemlja članica Europske unije dužna je preuzimati smjernice europske energetske politike. Kako se osiguralo ostvarenje preuzetih ciljeva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja pokrenulo je Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012-2013 (u daljnjem tekstu: Program). Model koji će se primijeniti u provedbi Programa je ESCO model, koji podrazumijeva takvo poslovanje u kojem pružatelj energetske usluge (ESCO tvrtka) nudi mjere poboljšanja energetske učinkovitosti prema vlastitim rješenjima, a koje onda rezultiraju dokazivim uštedama u potrošnji energenata. Kako je primjena ovakvog modela u Hrvatskoj ograničena, ovim Programom stvaraju se preduvjeti za razvoj ESCO tržišta. Provedbom Programa pridonijeti će se ostvarenju postavljenih nacionalnih ciljeva energetske politike. Dodatna vrijednost Programa sadržana je u činjenici da će se ovakvim načinom ulaganja razviti tržište energetskih usluga, uvesti principi energetske učinkovitosti u javnu nabavu, razviti informacijski sustav praćenja potrošnje energenata te potaknuti cjelokupni gospodarski investicijski ciklus. Svrha Programa je smanjivanje ukupnih troškova energenata zgrada u javnom vlasništvu za 30-60%, povećavanjem energetske efikasnosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije, implementacija naprednih mjerenja potrošnje sa sustavom kontinuiranog praćenja i centralizirane analize troškova te doprinos ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Program ima za cilj iskoristiti potencijal ulaganja u zgrade javnog sektora u slučajevima kada je iznos investicije manji od koristi koje se ostvaruju uštedom na energentima u budućem razdoblju. Subjekti uključeni u provedbu Programa su Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (vrši izbor projekata prihvatljivih za uključivanje u provedbu Programa te u suradnju s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora provodi postupak javnog nadmetanja za izbor ponuditelja usluge poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora), Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije (u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i vlasnicima zgrada/JLPS-ima/nadležnim tijelima RH provodi postupak javnog nadmetanja za izbor ponuditelja usluge poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora), vlasnici objekata/JLPS/nadležna tijela RH (predlažu projekte prihvatljive za uključivanje u provedbu Programa te se sukladno planu uštede energije obvezuju u razdoblju trajanja projekta osigurati plaćanje razlike planirane uštede), pružatelji energetske usluge (fizičke ili pravne osobe koje pružaju energetsku uslugu ili druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti krajnjem kupcu odnosno vlasnicima/korisnicima zgrada javnog sektora. Pružatelji energetsku uslugu temeljem izvršenog izbora u postupku javnog nadmetanja, projektiraju i izvršavaju uslugu poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada javnog sektora) te HBOR/poslovne banke (po potrebi odobravaju kreditna sredstva potrebna za izvršenje ulaganja sukladno projektu prihvaćenom postupkom javnog nadmetanja). Faze provedbe podijeljene su na uvrštavanje zgrada u Program, izradu projektne dokumentacije, postupak javne nabave i praćenje rezultata Programa. Uvrštavanje zgrada u Program - vlasnici/korisnici zgrada javnog sektora predlažu zgrade Ministarstvu graditeljstva za koje žele pokrenuti energetsku obnovu u sklopu ovog Programa. Na temelju zaprimljenih prijedloga Ministarstvo graditeljstva odabire zgrade za koje će pokrenuti izradu projektnog zadatka. Program se provodi za one zgrade za koje se utvrdi da udovoljavaju kriterijima ekonomičnosti obnove, odnosno da se iz uštede vraćaju sredstva uložena u energetsku obnovu. Izrada projektnog zadatka - Ministarstvo graditeljstva naručuje izradu projektnog zadatka za predložene zgrade. Projektni zadatak ima za osnovnu svrhu pregled zgrade kojim se utvrđuje: dostupna dokumentacija, trenutno stanje zgrade, trenutna potrošnja, način i vijek korištenja, nužna ograničenja pri ugovaranju energetske obnove, minimalni obuhvat ponuđenih rješenja radi postizanja cjelovitosti obnove i specifičnosti zgrade. Projektni zadatak izrađuje Projektni tim sastavljen od ovlaštenih inženjera, a suglasnost sa predloženim rješenjem potvrđuje vlasnik. Ministarstvo graditeljstva sastavlja kriterije za izradu projektnog zadatka, koordinira aktivnosti i određuje uvjete za osobe koje mogu sudjelovati u izradi projektnog zadatka. Dostupna dokumentacija - utvrđuje se koja je dokumentacija do sada izrađena - glavni projekt, energetski pregled, dozvole, projekti rekonstrukcije, projekt izvedenog stanja, energetski certifikat i drugo. Dostupna dokumentacija u natječaju će biti dostupna natjecateljima u konzultativne svrhe, ali ne određuje koji radovi će biti obuhvaćeni energetskom obnovom. Trenutno stanje zgrade - opisuje opće podatke o zgradi, uočljive karakteristike i nedostatke. U ovom dijelu daju se podaci kao što je godina izgradnje, površina, obujam, faktor oblika, vrsta trenutnih energetskih instalacija, vrste trošila i druge podatke koje projektni tim smatra bitnim. Trenutna potrošnja - izračunava se iz računa za energente prethodne 3 godine, a taj podatak postaje temelj za uspostavljanje ugovornog odnosa - ta se potrošnja smatra za referentnu potrošnju u odnosu na koji se ubuduće ostvaruje ušteda. Potrošnja se izračunava i u financijskom i prirodnom obliku (za svaki energent u fizičkim mjernim jedinicama). Način i vijek korištenja - vlasnik ispunjava dio podataka koji se odnose na namjeru korištenja zgrade, a projektni tim utvrđuje građevinski vijek zgrade, uključujući i postrojenja za opskrbu energijom. Ako se utvrdi da je vijek korištenja manji od 15 godina ili da postoji namjera bitne promjene u načinu korištenja, zgrada se izbacuje iz Programa. Nužna ograničenja - projektni tim utvrđuje samo ona ograničenja koja se odnose na minimalne obveze i korištene principe, a ne i metode za energetsku obnovu. Ograničenja koja se utvrđuju uključuju stvari kao što je potreban standard osvjetljenosti, ventilacije, poštovanje autorskih prava arhitekata, različiti oblici zaštite vanjskog izgleda i slično. Ograničenja koja se utvrđuju ne smiju predstavljati ograničenja tržišnog natjecanja u smislu da određuju konkretna rješenja, materijale ili tehnologiju za obnovu zgrade. Minimalni obuhvat - cjelovitost rješenja - projektni tim usuglašava sa vlasnicima razinu koju sustavi moraju dosegnuti nakon obnove, postavljajući na taj način minimum obuhvata radova. Pri utvrđivanju minimalnog obuhvata projektni tim se vodi načelom ekonomičnosti. Specifičnosti zgrade - projektni tim utvrđuje postoje li neke specifičnosti koje bi se morale uzeti u obzir pri odabiru rješenja za energetsku obnovu. Izrađen projektni zadatak potpisuje i ovjerava vlasnik/korisnik zgade te daje suglasnost za provođenje postupka javnog nadmetanja. Pokretanje postupka javnog nadmetanja - energetska obnova se provodi putem postupka javnog nadmetanja kojeg na zahtjev, a u ime vlasnika/korisnika zgrade provodi Centar. Centar izrađuje potrebnu dokumentaciju te pokreće postupak javnog nadmetanja. Ovlaštene predstavnike (natječajnu komisiju) zajednički utvrđuju Centar, Ministarstvo graditeljstva i vlasnik/korisnik zgrade. Pružatelji energetske usluge mogu nuditi različite načine ostvarenja energetske uštede, uz davanje jamstava. Praćenje rezultata programa - Ministarstvo graditeljstva prikuplja od vlasnika zgrade podatke o dokazima uštede i potrošnji u zgradama koje su predmet energetske obnove. Energetska ušteda se dokazuje ishođenjem energetskog certifikata zgrade i primjenom priznatih metoda utvrđivanja fizikalnih svojstava zgrade. Utvrđivanje ostvarenih ušteda obavlja se u skladu sa Međunarodnim protokolom o mjerenju i verifikaciji ušteda (IPMVP). U roku od dvije godine od završetka radova po potrebi se obavlja pregled zgrade.
    www.croenergo.eu

    Zagreb, 05. lipnja 2012. - Na stručnom skupu o zaštiti od požara u zgradarstvu održanom jučer na zagrebačkom Građevinskom fakultetu u povodu najavljenih poticajnih vladinih mjera energetske obnove javnih zgrada istaknuto je kako "osim gradnje i obnove zgrada, koje će trošiti manje energije i manje zagađivati okoliš, posebnu pažnju treba posvetiti i njihovoj sigurnosti". Na skupu je sudjelovalo 50-ak stručnjaka, predstavnika fakulteta, udruga i stručnih komora iz Slovenije, Slovačke i Hrvatske, a bili su tu i predstavnici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te vatrogasnih postrojbi. Zamjenica ministra graditeljstva Ana Pavičić Kaselj rekla je da je program energetske obnove javnoga sektora tek pozitivan primjer te da nas čeka energetska obnova zgrada u stambenom sektoru pa su, kako ističe, smjernice u aspektu zaštite od požara "krucijalne", baš kao i uspostavljanje sustava nadzora i energetskoga pregleda zgrada. Pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Davorin Oršanić naveo je kako toplinska izolacija ne smije biti jedina karakteristika izolacijskih materijala te da prilikom ugradnje građevinskih proizvoda treba paziti da se koriste materijali koji neće potencirati nego će smanjiti mogućnost pojave i razvijanja požara. Naglasio je i da ministarstvu razvijaju kontrolu kvalitete ugrađenih proizvoda. Jure Šumi, iz organizacije Fire Safe Europe (FSE), izvijestio je da se danas prilikom energetske obnove zgrada u Europi koristi u prosjeku najmanje dva puta više izolacije, kako bi se dostigle norme iz direktive o energetskim svojstvima zgrada EPBD, upozorivši pritom da u EU postoji mnogo regulativa, koje se bave energetskom efikasnošću zgrada, dok je zaštita od požara prepuštena nacionalnim regulativama. Čuo se i podatak da se troškovi saniranja posljedica požara u EU procjenjuju na oko jedan posto europskog BDP-a, a da je osam od 10 žrtava požara zapravo umrlo od posljedice gušenja otrovnim plinovima, a ne od vatre. "Ne treba čekati da se dogodi katastrofa. Vrijeme za protupožarnu zaštitu je sada. Zato su važne nacionalne regulative i modeli obnove koji će biti sigurni", rečeno je te istaknuto kako je, više nego ikada, važna poduka o sigurnosti gradova pa je zagrebačko Sveučilište pokrenulo i poslijediplomski studij Upravljanje krizama. Profesorica s Građevinskog fakulteta Dubravka Bjegović naglasila je kako su ovim stručnim skupom željeli istaknuti važnost cjelovita pristupa u podizanju razine energetske učinkovitosti javnih zgrada poput škola, vrtića i bolnica, a stručnjaci su poručili da bi se najavljena energetska obnova trebala iskoristiti za poboljšanje zaštite od požara i što hitnije prihvaćanje podzakonskih akata u tom području. Zajednički rad na poboljšanju protupožarnih propisa poduprli su i iz mjerodavnoga ministarstva. [Hina]
    www.croenergo.eu
    Pročitano 2519 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive