Profesor Miladin Ševarlić kaže da je potencijal Srbije ogroman i da je moguće proizvesti od tri do šest milijardi kubnih metara plina. Bioplin , energent koji se dobiva iz organskih ostataka, odnosno raznih vrsta otpada, mogao bi biti značajna podrška Srbiji u izgradnji stabilnog energetskog sustava, prenosi N1 . Ovaj energent ne uzrokuje štetne emisije onečišćenja, a kako se pokazalo, može donijeti profit i poboljšanje, ne samo energetskom sektoru već i poljoprivredi . Miladin Ševarlić , umirovljeni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu, smatra da se u poljoprivredi krije potencijal Srbije da postane manje ovisna o plinu.
Bioplin je jedan od potencijalno značajnih izvora energije. Energija iz ovog izvora se može transportirati i skladištiti. Može se proizvoditi kontinuirano 24/7 ovisno o sastavu sirovina ", kaže Ševarlić i dodaje da je jedna od prednosti ovaj način dobivanja energije je toliko decentraliziran, ne trebamo uvoziti masu potrebnu za dobivanje energije. Ovisi o tome hoće li se koristiti samo ostaci ili će se uzgajati posebno ciljane sorte koje se siju i mogu se eksploatirati 20 godina. Najperspektivnija biljka je jeruzalemska artičoka ", kaže ovaj agroekonomist, dodajući da proizvodi 20 tona suhe biomase i 20 tona gomolja po hektaru.
Bioplin iz otpada, ostataka i mulja
Jedna od ekološki prihvatljivih tehnologija je ona koju primjenjuje njemačka tvrtka Vabio. Prema riječima direktora Duška Boškovića , za razliku od uobičajenog, koristi metanaciju, odnosno fermentaciju, gdje određene vrste mikroorganizama razgrađuju sirovinu, a kako kaže, proizvod je bioplin koji sadrži metan i ugljični dioksid (CO2) te određenu količinu drugih spojeva. Ubraja se u obnovljive izvore jer se kao sirovina koriste otpadne tvari čiju proizvodnju imamo svake godine, a zelena jer smanjuje emisiju ugljičnog dioksida ”, kaže Bošković i dodaje da je voda također jedan od izvora, tj. talog koji ostaje nakon pročišćavanja. Pri proizvodnji bioplina nastaju i nusproizvodi, odnosno digestat, koji ima izvrsna svojstva kao umjetno gnojivo i za razliku od mineralnih gnojiva povećava prinos. Bioplinske elektrane ne ispuštaju nikakve spojeve u zrak, ne proizvode otpad koji treba skladištiti, ne zagađuju vodotoke i ne proizvode otpadne vode , kaže direktor tvrtke Vabio i dodaje da nemaju jedan negativan utjecaj na okoliš, za razliku od drugih tehničkih rješenja.
Jeftinije i čišće
Proizvodna cijena bioplina dobivenog iz ostataka je 0,045 eura po kWh , što je oko 20 posto jeftinije od ugljena i 40 posto jeftinije od nuklearne energije. Prema Boškovićevim riječima, tisuću kubika plina možete dobiti po cijeni od 250 do 280 eura. Srbija godišnje proizvede oko 28.000 gigavat sati električne energije iz termoelektrana na ugljen. Svake godine na oko 5.000.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ostane oko 25.000.000 tona otpadne biomase. Ako se prikupi samo 60 posto raspoložive biomase, tj. 15.000.000 tona s našom bioplinskom tehnologijom moguće je proizvesti 44.528 GWh toplinske energije, odnosno oko 26.716 GWh električne energije , navodi. Kapaciteti mogu biti i veći, kaže profesor Ševarlić, jer je moguće koristiti organski dio komunalnog otpada, ekstrakte otpada sa stočnih farmi , kao i otpad iz restorana i trgovačkih lanaca. Kada je riječ o poljoprivredi, smatra da se treba držati ratarske proizvodnje jer tada donosi puno više otpada.
Nebojša Vraneš iz Privredne komore Srbije navodi još neke probleme koje bi trebalo riješiti. Prije svega odvajanje otpada na odlagalištima, odvajanje biootpada na mjestu nastanka, potreba razvoja tržišta tekućih gnojiva. Kako navodi, te prakse još nisu zaživjele. Kao što znate, u Srbiji postoji mnogo postrojenja, od kojih su neka po najnovijim standardima EU, a uskoro se očekuje da će proraditi energana na deponiji Vinča, koja će pokazati mnoge prednosti i gdje ćemo proizvoditi velika prekretnica u zbrinjavanju deponijskog otpada u Srbiji “, smatra Vraneš.
Uvoz - milijardu eura
Pretpostavka je da će Srbiji tijekom zime nedostajati oko 500 megavata struje i da će uvoz koštati oko milijardu erv , a za očekivati je da će struja poskupjeti iduće godine, pa će iznos koji ćemo morati platiti za uvoz će vjerojatno biti još veći. Prema Boškovićevim riječima, ulaganjem pet-šest milijardi eura u bioplinske elektrane moguće je izgraditi kapacitete koji bi nadoknadili deficit. Moguće je izgraditi instalirani kapacitet od 880 do 1.000 megavata zelene struje, odnosno godišnje s domaćim inženjerima i resursima izgraditi kapacitet od oko 150 MW električne energije ", kaže, pojašnjavajući da to znači da će za oko četiri godine moguće je izgraditi nedostajuću instaliranu snagu snage oko 400-500 MW, s obzirom da je za pripremu i projektiranje potrebno oko godinu dana.
Veliki potencijal za proizvodnju
Iz Udruge za bioplin Srbija Lidija Carević napomenula je da u Srbiji još uvijek ne postoji regulativa za proizvodnju čistog metana iz bioplina, ali da je potencijal u proizvodnji ovog energenta ogroman, prenosi Energetski portal. S obzirom da je Srbija poljoprivredna zemlja i da čak 65 posto njene površine čine obradive površine, riječ je o velikoj količini otpada s farmi, odnosno sirovine koja se koristi za dobivanje bioplina. jer u Srbiji punim kapacitetom rade 34 bioplinske elektrane . ", kaže Carevićeva i navodi pokazatelje da se tržište razvija u dobrom smjeru, a to je da trenutno imamo čak 81 postrojenja u privremenom statusu, što znači da će u sljedeće dvije do tri godine sektor značajno rasti .
www.agroklub.rs
