Davos je mali planinski grad u Švicarskoj koji je postao sinonim za jedan od najvažnijih godišnjih globalnih događaja i to godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum, WEF). Ovaj skup, koji se tradicionalno održava svake godine u siječnju, okuplja oko 3000 lidera iz više od 130 zemalja, uključujući političare, biznismene, akademike, aktiviste i druge utjecajne osobe. WEF je neprofitna fondacija osnovana 1971. godine, a prvi sastanak u Davosu okupio je europske biznis lidere kako bi raspravljali o ključnim globalnim pitanjima. Danas je to platforma gdje se sudionici iz javnog i privatnog sektora susreću na nekoliko dana intenzivnih diskusija, panela i bilateralnih sastanaka.
Sastanak u Davosu nije samo formalni summit, već dinamičan forum koji obuhvaća širok spektar tema, od ekonomske politike, geopolitičkih izazova, klimatskih promjena i tehnoloških inovacija do socijalnih pitanja poput nejednakosti i zdravstva. Sudionici dolaze iz različitih sektora kako bi dijelili perspektive, slušali jedni druge i izazivali postojeće stavove, što potiče širenje vidika i izgradnju povjerenja. Otvoreni forum, koji je dio programa, omogućuje javnosti sudjelovanje u dijalogu o kritičnim temama, promičući svijest i razmjenu ideja.
Glavni cilj okupljanja svjetskih moćnika u Davosu je poboljšati stanje svijeta kroz javno-privatnu suradnju. Forum služi kao neutralna platforma za suočavanje sa zajedničkim izazovima, oblikovanje globalnih agendi i poticanje inovacija koje definiraju budućnost. Kroz to, WEF nastoji poticati dijalog između različitih strana, rješavati ekonomske izazove, geopolitičke napetosti i okolišne probleme, te graditi bolju budućnost za sve. Iako je kritiziran zbog elitizma, Davos ostaje ključan za globalnu suradnju, posebno u vremenima kriza poput pandemija ili ekonomskih turbulencija.
Sakupili smo izjave ključnih političara i poslovnih ljudi vezano uz energiju i tehnologije za generiranje energije. Zanimljivo je da svaki ima svoju teoriju zašto se baš pojedini oblik energijske tehnologije treba koristiti. Tako recimo SAD smatra da trebaju koristiti više plina, ugljena i nuklearne energije jer imaju dosta ovih energenata na svom teritoriju. S druge strane Kina nema plina, ali ima ugljena kojeg je sve manje pa se okreće korištenju električne energije solarima, vjetru i nuklearnoj energiji. Europa s druge strane uvozi skoro svu svoju energiju jer nema plina, nema ugljena, a nema niti uranija za nuklearne elektrane tako da će Europi biti teško održati konkurentnost svog gospodarstva koje se temelji isključivo na uvozu dok je cijena električne energije generirana pomoću obnovljivih izvora energije poprilično veća u odnosu na fosilna goriva.
PRIRODNI PLIN
Prirodni plin je u Davosu 2026. predstavljen kao ključni element energetske sigurnosti i tranzicije, posebno u kontekstu globalne konkurencije i ekonomskog rasta. Govornici su ga često povezivali s fosilnim gorivima općenito, ističući njegovu ulogu u stabilizaciji opskrbe i podršci industrije, dok su kritizirali brzi prelazak na obnovljive izvore bez dodatnih alternativa. Ovo odražava napetosti između ekoloških ciljeva i praktičnih ekonomskih potreba, posebno u svjetlu geopolitičkih kriza poput rata u Ukrajini koji je naglasio važnost diversifikacije izvora energije.
Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je aktualni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, bivši biznismen u nekretninama i medijima te političar poznat po svojoj podršci fosilnim gorivima i ekonomskom nacionalizmu, naglasio je važnost prirodnog plina u svom govoru, ističući da je pod njegovim vodstvom proizvodnja u SAD-u dosegla rekorde. Citat: "Pod mojim vodstvom, proizvodnja prirodnog plina u SAD-u je daleko na najvišoj razini ikad." ("Under my leadership, US natural gas production is at an all-time high, by far.") Trump je to rekao u kontekstu kritike Bidenove administracije, koja je, prema njemu, smanjila nove dozvole za istraživanje za 95%, dovodeći do rasta cijena energije u SAD-u. Njegova teza je motivirana ekonomskim nacionalizmom jer želi pokazati da fosilna goriva poput plina osiguravaju jeftinu energiju i sprječavaju preseljenje industrije u zemlje poput Kine, koje nemaju iste ekološke obveze prema Pariškom sporazumu.
Američki ministar energije Secretary Wright, koji je trenutni ministar energije SAD-a pod Trumpovom administracijom, političar i stručnjak za energetsku politiku fokusiran na fosilna goriva i energetsku neovisnost, također je zagovarao prirodni plin kao dio fosilnih goriva koji pokreću svijet. Citat: "Nafta, plin i ugljen pokreću svijet. Točka." ("Oil, gas, and coal are what run the world. Full stop.") Ovo je izrečeno u kontekstu realnosti jer Wright tvrdi da se bez plina i drugih fosilnih goriva ne mogu proizvoditi ni obnovljivi izvori poput vjetroturbina ili solarnih panela. Motivacija je pragmatična: kritizira "zelenu tranziciju" kao najveću malinvesticiju u povijesti, naglašavajući da plin osigurava stabilnost i sprječava ekonomske gubitke od nestabilnih obnovljivih izvora.
US Commerce Secretary Howard Lutnick, koji je trenutni ministar trgovine SAD-a, suosnivač i CEO Cantor Fitzgeralda (financijska tvrtka specijalizirana za investicije i tržišta), biznismen i političar fokusiran na ekonomsku konkurentnost i kritiku globalizacije, kritizirao je europsku politiku, ali je plin vidio kao američku prednost. Citat: "Zašto bi SAD, koji ima naftu i prirodni plin, pokušao prijeći na potpuno električnu energiju? Kina nema naftu i prirodni plin – struja i električni automobili za njih imaju savršenog smisla." ("Why would the US, which has oil and natural gas, try to convert to all-electricity? China does not have oil and natural gas – electricity and electric cars make perfect sense to them.") Lutnick je to rekao na panelu WEF-a, ističući geopolitičku prednost SAD-a u fosilnim gorivima. Razlog je ekonomska neovisnost – SAD bi trebao iskoristiti plin za konkurentnost, umjesto da slijedi europski put prema net-zero, koji vidi kao podređivanje Kini.
Fatih Birol, koji je izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), ekonomist i stručnjak za globalnu energetsku politiku s fokusom na tranziciju i sigurnost opskrbe, upozorio je na rizike, ali je priznao ulogu plina. Citat: "Ali moramo biti malo oprezni. Dok će nafta i plin biti s nama ovdje i doći će..." ("But we have to be a bit careful. While oil and gas will be with us here to come...") Kontekst je energetska sigurnost i nacionalna sigurnost; Birol to kaže kako bi uravnotežio tranziciju, motiviran globalnim stabilnošću.
UGLJEN
Ugljen je u Davosu bio kontroverzan, predstavljen kao neizbježan u trenutnoj globalnoj energetskoj slici, ali i kao izvor energije koji treba postupno napustiti zbog ekoloških razloga. Govornici su ga često povezivali s fosilnim gorivima, ističući njegovu ulogu u baznoj energiji, ali kritizirajući ga zbog emisija CO2. Ovo odražava podjelu između zemalja u razvoju koje ga još koriste i zapadnih lidera koji ga vide kao prepreku energetskoj tranziciji.
Američki ministar energije Secretary Wright, koji je trenutni ministar energije SAD-a pod Trumpovom administracijom, političar i stručnjak za energetsku politiku fokusiran na fosilna goriva i energetsku neovisnost, snažno je zagovarao ugljen. Citat: "Nafta, plin i ugljen pokreću svijet. Točka. Ne možemo napraviti vjetroturbinu ili solarni panel ili nuklearnu elektranu bez ogromnih količina nafte, plina i ugljena." ("Oil, gas, and coal are what run the world. Full stop. We can't make a wind turbine or a solar panel or a nuclear power plant without massive amounts of oil, gas, and coal.") Wright je to rekao kako bi naglasio realnost: ugljen je neophodan za proizvodnju obnovljivih tehnologija. Motivacija je ekonomska dok kritizira "zelenu tranziciju" kao malinvesticiju, ističući da ugljen osigurava stabilnu energiju za industriju i sprječava gubitke od intermitentnih izvora.
US Ambassador to the EU Andrew Puzder, koji je trenutni veleposlanik SAD-a u EU, bivši CEO CKE Restaurants (lanac brze hrane) i političar fokusiran na ekonomsku diplomaciju i kritiku regulacija, ponovio je sličnu tezu. Citat: „U EU je 73% ukupne potrošnje primarne energije u 2024. godini dolazilo iz nafte, prirodnog plina i ugljena.“ ("In the EU, 73% of its total primary energy consumption in 2024 came from oil, natural gas, and coal.") Ovo je rečeno u kritici net-zero politike EU-a, gdje ugljen čini dio fosilnih goriva. Razlog je pragmatičan: net-zero "krvari" ekonomije, a ugljen osigurava pristupačnu energiju; motiviran povratkom zdravog razuma u Bruxelles.
Howard Lutnick, koji je trenutni ministar trgovine SAD-a, suosnivač i CEO Cantor Fitzgeralda (financijska tvrtka specijalizirana za investicije i tržišta), biznismen i političar fokusiran na ekonomsku konkurentnost i kritiku globalizacije, spomenuo je ugljen u kontekstu američke prednosti. Citat: "Zašto bi SAD, koje imaju naftu i prirodni plin, pokušale prijeći na potpuno električnu energiju?" ("Why would the US, which has oil and natural gas, try to convert to all-electricity?") (implikacija uključuje ugljen). Kontekst je kritika EU-a; Lutnick vidi ugljen kao dio fosilnih goriva koji SAD treba zadržati za konkurentnost.
U članku iz TIME-a, anonimni lideri (vjerojatno globalni energetski stručnjaci i aktivisti, poput onih iz nevladinih organizacija fokusiranih na klimu i održivost), rekli su: "Kontinuirano širenje ugljena, nafte i plina nije kompatibilno s planetarnom stabilnošću i dugoročnim prosperitetom." ("Continued expansion of coal, oil, and gas is incompatible with planetary stability and long-term prosperity.") Ovo je rečeno zbog ekoloških rizika poput ekstremnih vremenskih uvjeta; motivirano znanošću i ekonomijom, tražeći prelazak na renewables.
NUKLEARNA ENERGIJA
Nuklearna energija je u Davosu 2026. dobila pozitivne komentare kao pouzdan, skalabilan izvor za budućnost, posebno za data centre i industriju. Govornici su je vidjeli kao most između fosilnih goriva i obnovljivih izvora energije, ističući napretke u tehnologiji poput malih modularnih nuklearnih reaktora SMR. Ovo odražava rastući konsenzus zbog porasta potražnje za energijom od AI-a i geopolitičke sigurnosti.
Palmer Luckey, koji je osnivač Anduril Industries (tvrtka za obrambenu tehnologiju i AI) i Oculus VR (prodao Facebooku), poduzetnik fokusiran na napredne tehnologije i nacionalnu sigurnost, zagovarao je nuklearnu renesansu. Citat: „Dobra vijest je da izgleda da će ova administracija dopustiti brz povratak nuklearne energije. Mislim da bi za stvari poput tvornica i podatkovnih centara... trebali imati samo lokalnu proizvodnju energije. Trebali bi imati male nuklearne elektrane.“ ("The good news is, it looks like this administration is going to allow nuclear power to come roaring back. I think that for things like factories and data centers… they should just have on-premises power generation. They should have small nuclear plants.") Luckey je to rekao zbog globalne konkurentnosti SAD-a; motiviran tehnološkim napretkom, vidi nuklearnu kao alat poput "šrafcigera" za tvornice, sprječavajući degradaciju mreže i političke poreze.
EU Climate Commissioner Wopke Hoekstra, koji je trenutni povjerenik EU-a za klimu, nizozemski političar i bivši ministar financija fokusiran na klimatsku politiku i održivi razvoj, složio se s Trumpom na nuclear. Citat: „Smatramo da klimatske promjene imaju ogromne ekonomske posljedice. Istovremeno, postoji jasna prilika u baterijama, solarnoj energiji, usput rečeno i u nuklearnoj energiji, u čemu se slažem [s Trumpom].“ ("We do feel that climate change has huge economic ramifications. At the same time, there is a clear opportunity in batteries, in solar, by the way also in nuclear, which is where I agree [with Trump].") Kontekst je odgovor na Trumpovu kritiku; motiviran ekonomijom i klimom, vidi nuclear kao priliku za smanjenje emisija.
Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je aktualni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, bivši biznismen u nekretninama i medijima te političar poznat po svojoj podršci fosilnim gorivima i ekonomskom nacionalizmu, podržao je nuclear. Citat: "U Davosu je Trump jasno izrazio svoju podršku nuklearnoj energiji, što ga usklađuje s rastućim konsenzusom među energetskim analitičarima." ("At Davos, Trump made clear his support for nuclear energy, a shift that aligns him with an emerging consensus amongst energy analysts.") Razlog je promjena politike za sigurnost.
Peter Clack, koji je energetski analitičar i kritičar UN-ovih politika (moguće stručnjak za globalnu energetiku, fokusiran na kritiku ideoloških pristupa tranziciji), zagovarao je prelazak na nuclear. Citat: "Nikada nije trebao postojati ideološki poticaj za ukidanje ugljena, nafte i plina. Umjesto toga, trebao je postojati stalan prijelaz na nuklearnu energiju." ("There should never have been an ideological drive to overturn coal, oil and gas at all. Instead, there should have been a steady transition towards nuclear energy.") Motiviran greškama UN-a, vidi nuclear kao pristupačan zamjenu.
SOLARNA ENERGIJA
Solarna energija je viđena kao dio nezaustavljivog napretka obnovljivih izvora, ali s kritikama o ovisnosti o Kini i intermitentnosti solarne tehnologije. Govornici su je hvalili zbog pada cijena, ali kritizirali su je zbog nestabilnosti za ključne sektore.
Al Gore, koji je bivši potpredsjednik SAD-a, aktivist za klimatske promjene i osnivač The Climate Reality Project (organizacija za borbu protiv klimatskih promjena), rekao je: "SAD 'nemaju izbora' u odnosu na jeftinu solarnu i vjetroelektranu." ("US Has 'No Choice' Over Cheap Solar and Wind.") Kontekst je ekonomska nužda; motiviran klimom, vidi solar kao jeftinu opciju.
Elon Musk, koji je CEO Tesla (proizvođač električnih automobila i baterija) i SpaceX (svemirska tvrtka), poduzetnik fokusiran na održivu energiju i tehnologiju, rekao je: "solarna energija će dominirati energijom." ("solar will dominate energy") Razlog je kineska skala; motiviran tehnologijom.
Andrew Forrest, koji je osnivač Fortescue Metals Group (rudarska tvrtka fokusirana na željezo i zeleni vodik), australski milijarder i aktivist za zelenu energiju, rekao je: "Trend obnovljivih izvora energije je jedenje fosilnih goriva za ručak." ("The trend of renewable energy is eating fossil fuels for lunch.") Motiviran ekonomijom, vidi solar kao jeftiniji.
Larry Fink, koji je CEO BlackRock (najveća svjetska upraviteljska tvrtka imovinom, fokusirana na investicije uključujući ESG kriterije), rekao je: "Količina energije potrebna za podatkovne centre ne može se dobiti iz povremene solarne i vjetroelektrane." ("The amount of power needed for data centers can't be derived from intermittent solar and wind.") Kritika zbog nestabilnosti.
Howard Lutnick, koji je trenutni ministar trgovine SAD-a, suosnivač i CEO Cantor Fitzgeralda (financijska tvrtka specijalizirana za investicije i tržišta), biznismen i političar fokusiran na ekonomsku konkurentnost i kritiku globalizacije, rekao je: "Zašto ćete se baviti solarnom i vjetroelektranama? ... Odlučuju se podrediti Kini." ("Why are you going to do solar and wind? ... They are deciding to be subservient to China.") Geopolitička ovisnost.
VJETROENERGIJA
Vjetroenergija je dobila negativne komentare, kritizirana zbog ekonomskih gubitaka, ružnoće u okolišu, ubijanja ptica i tehnološke ovisnosti o Kini. Govornici su je vidjeli kao neefikasnu za baznu energiju.
Predsjednik SAD-a Donald Trump, koji je aktualni predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, bivši biznismen u nekretninama i medijima te političar poznat po svojoj podršci fosilnim gorivima i ekonomskom nacionalizmu, rekao je: "Jedna stvar koju sam primijetio je da što više vjetrenjača neka zemlja ima, to više novca gubi i to joj je lošije." ("One thing I've noticed is that the more windmills a country has, the more money that country loses and the worse that country is doing.") Kritika EU-a; ekonomski nacionalizam.
Trump je također rekao: „Oni [Kina] ih prodaju [vjetroturbine] glupim ljudima koji ih kupuju. Sami ih ne koriste.“ „Zelena nova prijevara“. ( "They [China] sell them [wind turbines] to the stupid people that buy them. They don’t use them themselves." "Green New Scam".)
Howard Lutnick, koji je trenutni ministar trgovine SAD-a, suosnivač i CEO Cantor Fitzgeralda (financijska tvrtka specijalizirana za investicije i tržišta), biznismen i političar fokusiran na ekonomsku konkurentnost i kritiku globalizacije, rekao je: "Zašto ćete se baviti solarnom i vjetroelektranama?" ("Why are you going to do solar and wind?") zbog ovisnosti o Kini.
Larry Fink, koji je CEO BlackRock (najveća svjetska upraviteljska tvrtka imovinom, fokusirana na investicije uključujući ESG kriterije), rekao je slično kao o solaru, naglašavajući intermitentnost vjetra.
Peter Clack, koji je energetski analitičar i kritičar UN-ovih politika (moguće stručnjak za globalnu energetiku, fokusiran na kritiku ideoloških pristupa tranziciji), rekao je: "Vjetroelektrane nisu uspjele ostvariti prijelaz na bazno opterećenje." ("Wind solar failed to deliver the baseload power transition.") Ideološka greška.
BATERIJE
Baterije su ključne za obnovljive izvore energije, ali su kritizirane zbog ovisnosti o Kini i ograničenjima baterijske tehnologije. Govornici su ih vidjeli kao rješenje za skladištenje energije, ali upozoravali su na geopolitičke rizike.
Elon Musk, koji je CEO Tesla (proizvođač električnih automobila i baterija) i SpaceX (svemirska tvrtka), poduzetnik fokusiran na održivu energiju i tehnologiju, rekao je: „Ono što baterije zapravo omogućuju jest da, čak i ako ne izgradite nikakve dodatne elektrane, možete udvostručiti proizvodnju energije u Sjedinjenim Državama samo s baterijama.“ ("What batteries actually enable is, even if you don't build any incremental power plants, you could double the energy output of the United States just with batteries.") Optimiranje; tehnološka abundancija.
Howard Lutnick, koji je trenutni ministar trgovine SAD-a, suosnivač i CEO Cantor Fitzgeralda (financijska tvrtka specijalizirana za investicije i tržišta), biznismen i političar fokusiran na ekonomsku konkurentnost i kritiku globalizacije, rekao je: "Zašto bi Europa pristala na neto nultu emisiju u 2030. kada ne proizvode baterije? Dakle, ako idu u 2030., odlučuju se biti podređeni Kini." ("Why would Europe agree to be net zero in 2030 when they don't make a battery? So, if they go 2030, they are deciding to be subservient to China.") Geopolitička ovisnost.
Wopke Hoekstra, koji je trenutni povjerenik EU-a za klimu, nizozemski političar i bivši ministar financija fokusiran na klimatsku politiku i održivi razvoj, rekao je: "u baterijama postoji jasna prilika." ("there is a clear opportunity in batteries.") Ekonomska prilika.
He Lifeng, koji je kineski vicepremijer, političar fokusiran na ekonomsku politiku i međunarodnu suradnju u zelenim tehnologijama, rekao je: "usko surađivati s Kinom u područjima kao što su zelena infrastruktura, zelena energija, zeleni minerali." ("work closely with China in such areas as green infrastructure, green energy, green minerals.") Suradnja.
UTJECAJ WEF-a NA BUDUĆNOST ENERGETIKE I INVESTICIJA
Svjetski ekonomski forum u Davosu predstavlja ključnu platformu gdje se globalni lideri susreću kako bi oblikovali buduće smjerove svjetske ekonomije, uključujući energetiku. Kao neutralan forum za javno-privatnu suradnju, Davos ne samo da omogućuje razmjenu ideja, već i utječe na političke odluke, investicijske strategije i tehnološke inovacije. U kontekstu energetike, sastanak u Davosu 2026. godine naglasio je napetosti između fosilnih goriva, obnovljivih izvora i geopolitičkih izazova, što može usmjeriti svijet prema uravnoteženoj tranziciji, ali i prema većoj polarizaciji.
Jedan od ključnih načina na koji Davos djeluje jest kroz poticanje ulaganja u čistu energiju. Prema procjenama, globalna ulaganja u energiju 2025. godine premašila su 3,3 bilijuna dolara, od čega je 2,2 bilijuna otišlo u čiste tehnologije poput solara i vjetra. Ovo pokazuje da Davos, kroz panele poput "Investing in Energy Infrastructure to Boost the Transition", promiče infrastrukturu za obnovljive izvore, gdje solar i vjetar čine preko 90% novih globalnih električnih kapaciteta, a čista energija osigurava 40% ukupne proizvodnje. Takvi razgovori mogu usmjeriti investitore prema zelenim tehnologijama, posebno u zemljama u razvoju gdje će se do 90% rasta potražnje za energijom dogoditi. Na primjer, suradnja između vlada i kompanija, kao što je istaknuto u sesijama Deloittea, može uskladiti ulaganja u sistemske pristupe koji integriraju tehnologiju i partnerstva.
S druge strane, Davos može pojačati kritiku prema brzom prelasku na obnovljive izvore energije, što utječe na usporavanje nekih investicija. Predsjednik Trump u svom govoru kritizirao je europsku fokusiranost na zelenu energiju, tvrdeći da vjetroturbine uništavaju zemlju i dok energetski sustav gubi efikasnost, te da su doprinijele ekonomskim problemima Europe. Ovo odražava širu "zelenu reakciju" ("green backlash") među biznis liderima, koji upozoravaju da geopolitičke napetosti i energetska tranzicija mijenjaju globalne trgovinske rute i kapitalne tokove. Posljedica može biti veći naglasak na energetsku sigurnost, gdje se fosilna goriva poput nafte i plina vide kao stabilnijim izvorima energije, s prognozama da će globalna ponuda nafte premašiti potražnju za 3,69 milijuna barela dnevno 2026. Paneli poput "Who Is Winning on Energy Security?" ističu različite strategije, što može usmjeriti svijet prema hibridnim modelima, kombinirajući fosilne i obnovljive izvore za otpornost.
U konačnici, Davos utječe na svjetsku energetiku kroz oblikovanje globalnih agendi i poticanje dijaloga u fragmentiranom poretku. Klimatske promjene, kao prijetnja koja pojačava ekonomske i socijalne rizike, ostaju centralne, ali geopolitika može usporiti tranziciju. Investicije u energetske tehnologije vjerojatno će ići prema inovacijama poput AI-a u energetici i zelenim mineralima, posebno u suradnji s tvrtkama poput Iberdrole, koje predviđaju porast potražnje za električnom energijom do 50% do 2035. Međutim, da bi Davos doista usmjerio svijet prema održivoj budućnosti, potrebna je veća inkluzivnost, kako bi se izbjegle podjele između bogatih zemalja i onih u razvoju, te osigurala ravnoteža između ekoloških ciljeva i ekonomske realnosti. Ovo okupljanje može biti katalizator za promjene, ali njegov utjecaj ovisi o tome hoće li razgovori prelaziti u konkretne akcije.
