Republika Hrvatska aktivno jača svoju ulogu energetskog čvorišta u EU-u, posebno kroz terminal LNG na Krku i suradnju s regionalnim partnerima. Suradnja s Velikom Britanijom otvara nova vrata za inovacije, dok je put prema OECD-u ključan za međunarodno pozicioniranje. Ovi koraci odražavaju Hrvatsku ambiciju za održivim razvojem i energetskom sigurnošću.
Ministar Šušnjar nedavno je sudjelovao u dva značajna događaja. Prvo, 16. lipnja 2025., prisustvovao je sastanku Vijeća za energiju EU-a u Luksemburgu, gdje je raspravljano o smanjenju ovisnosti o ruskoj energiji i jačanju sigurnosti energije u EU-u. Drugo, sastao se s veleposlanikom Velike Britanije u Hrvatskoj, Simon Thomasom, kako bi razgovarali o jačanju gospodarske i energetske suradnje.
Sastanak Vijeća za energiju EU-a
Na sastanku u Luksemburgu, fokus je bio na provedbi Plana REPowerEU, inicijative Europske komisije pokrenute 2022. godine kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu. Plan cilja na brzo smanjenje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, s ciljem potpune uklanjanja do 2027. i smanjenja potrošnje ruskog plina za dvije trećine do kraja 2022. Ključne mjere uključuju povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 45% do 2030. (sadašnjih 40%), ubrzanje uvođenja solarnih panela i toplinskih pumpi, te ulaganja od 210 milijardi eura do 2027.
Hrvatska potpuno podržava ovaj plan, naglašavajući svoju ulogu energetskog čvorišta. Posebno je istaknut terminal LNG na Krku, koji je počeo raditi 2021. s kapacitetom od 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje, s planovima proširenja na 6,1 milijardu kubičnih metara do kraja 2025. Ovo proširenje uključuje instalaciju dodatnog regasifikacijskog modula, a financira se iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NRRP) s 25 milijuna eura. Terminal je ključan za sigurnost opskrbe plinom u Središnjoj i Jugoistočnoj Europi, a veze plinske mreže s Mađarskom i Slovenijom dodatno jačaju regionalnu povezanost.
JANAF (Jadranski naftovod) također igra ključnu ulogu u regionalnoj stabilnosti energije, omogućavajući prijevoz i skladištenje nafte i derivata. Šušnjar je podržao jačanje energetske unije, ulaganja u električnu mrežu, čiste tehnologije i stratešku infrastrukturu, uključujući obnovljive izvore poput geotermalne energije i proizvodnje vodika. Kao članica EU-ova nuklearnog saveza, Hrvatska zagovara uključivanje nuklearne energije, posebno malih modularnih reaktora (SMR), u buduću energetsku politiku EU-a. SMR-i su napredni nuklearni reaktori s kapacitetom do 300 MW po jedinici, manji od tradicionalnih reaktora, s prednostima poput nižih kapitalnih troškova, poboljšane sigurnosti i mogućnosti postavljanja na lokacijama gdje veliki reaktori nisu izvedivi.
Tijekom radnog ručka, raspravljalo se o razvoju tržišta električne energije, a Šušnjar se sastao s europskim povjerenikom za energiju i stanovanje, Danom Jørgensenom, kako bi raspravili Hrvatsku ulogu energetskog čvorišta i regionalnu suradnju za stabilnu, održivu energetsku budućnost.
Sastanak s veleposlanikom Velike Britanije
U drugom događaju, Šušnjar se sastao s veleposlanikom Simon Thomasom kako bi razgovarali o jačanju gospodarskih odnosa, s naglaskom na ulaganja, sigurnost energije i suradnju u naprednim tehnologijama. Ključne teme uključivale su razmjenu znanja i suradnju na SMR-ima, geotermalnoj energiji i inovativnim energetskim projektima. Šušnjar je naglasio oblikovanje održivih energetskih rješenja i novih investicijskih ciklusa, ciljajući na moderne europske i globalne inicijative.
Veleposlanik Thomas pohvalio je smjer hrvatskih energetskih projekata, podržao daljnji razvoj i istaknuo britansku pozornost na hrvatski put prema članstvu u OECD-u, izražavajući povjerenje u uspješne pregovore o pristupanju. Obje strane su se obvezale na produbljavanje bilateralne suradnje kroz projekte i tehničku stručnost, jačajući energetsku i gospodarsku otpornost Europe.
Status terminala LNG na Krku
Terminal LNG na Krku ključan je za Hrvatsku strategiju, a njegovo proširenje u tijeku je, s očekivanjem da će novi kapacitet od 6,1 milijarde kubičnih metara biti spreman do kraja 2025. Prema nedavnim vijestima, inspekcija regasifikacijskog modula završena je u siječnju 2025. u Šangaju, a tenderi za dodatne ugovore pokrenuti su u srpnju 2024., s radovima koji bi trebali trajati do kraja 2025.. Ovo proširenje financira se iz NRRP-a, što pokazuje važnost projekta za nacionalnu i regionalnu energetsku sigurnost.
Mali modularni reaktori (SMR)
SMR-i su napredni nuklearni reaktori s kapacitetom do 300 MW, manji od tradicionalnih reaktora, s prednostima poput nižih troškova izgradnje, poboljšane sigurnosti i mogućnosti postavljanja na različitim lokacijama. Oni koriste različite rashladne sustave, uključujući vodu, tekući metal ili otopljenu sol, i mogu se koristiti za proizvodnju električne energije, procesnu toplinu i desalinizaciju. Hrvatska vidi SMR-e kao dio buduće energetske politike, posebno u kontekstu diversifikacije izvora energije i smanjenja emisija ugljika.
Put prema OECD-u
Hrvatska je u procesu pridruživanja OECD-u od 2017., s formalnim početkom pristupnog procesa u srpnju 2022. Prema nedavnim izjavama premijera Andreja Plenkovića, spremnost Hrvatske za ulazak procjenjivat će se u rujnu 2025., a članstvo bi potvrdilo njezin razvoj i privlačnost za strane investicije. Članstvo u OECD-u, koji okuplja 38 najrazvijenijih zemalja, donijelo bi koristi poput poboljšanja poslovnog okruženja, jačanja imidža i povećanja stranih ulaganja.
