Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović tvrdi da su najveće nesuglasice između nje i Putina bile oko terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, protiv kojeg je on bio oštro protiv. Plutajući terminal za LNG nalazi se u općini Omišalj na otoku Krku, u Republici Hrvatskoj. Terminal ima geopolitičku i stratešku dimenziju u okviru jačanja europskog energetskog tržišta i povećanja sigurnosti opskrbe plinom zemalja Europske unije, a posebno zemalja srednje i jugoistočne Europe koje za sebe žele osigurati novi pouzdani dobavni pravac plina. Riječ je o projektu koji je od strateškog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku. Terminal je uključen na listu EU projekata od zajedničkog interesa (PCI) te su mu dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 101,4 milijuna eura. Tehnički kapacitet terminala je 2,9 milijarde kubičnih metara plinovitog zemnog plina godišnje.

O terminalu LNG-a na otoku Krku, Hrvatska
Predstavnici LNG-a Hrvatska i Wartsila Gas Solutionsa iz Norveške potpisali su 2023. ugovor o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje vrijednog 22,9 milijuna eura, koji će omogućiti udvostručenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju. Dodatni modul za uplinjavanje je maksimalnog kapaciteta 250.000 kubika na sat, a ugovor su potpisali direktor LNG-a Hrvatska Hrvoje Krhen i Kjell Ove Ulstein iz Wartsila Gas Solutionsa. Hrvatska vlada je u kolovozu 2022. donijela odluku o izgradnji plinovoda Zlobin - Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Ukupna vrijednost investicije iznosi 180 milijuna eura, od čega će 25 milijuna biti uloženo u proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 milijuna eura u proširenje plinovodne mreže.

Dvostruko povećanje kapaciteta LNG terminala
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je nakon potpisivanja da će se ugovorom omogućiti dvostruko povećanje kapaciteta LNG terminala. Proizvodnja novog modula trajat će 22 mjeseca, a očekuje se da će biti ugrađen tijekom ljeta 2025. godine. Razmatra se u kojem će brodogradilištu novi modul biti ugrađen, a u obzir dolaze i domaća brodogradilišta. Filipović je rekao da se nastavlja jačanje energetske sigurnosti Hrvatske te da traju intenzivni razgovori o proširenju i jačanju plinovodne mreže. Rekao je da Plinacro već radi na projektu plinovoda Zlobin-Bosiljevo, kako bi plinovodna mreža mogla pratiti udvostručene kapacitete terminala. Dodao je da je dio projekta prijavljen za sredstva Europske unije, a očekuje se da će se dio financirati i bespovratnim sredstvima EU-a, a ono što ne uđe u taj paket bit će financirano iz državnog proračuna i zajmova.

Nakon povećanja kapacitet uplinjavanja od oko 700.000 kubika na sat
Direktor LNG-a Hrvatska Hrvoje Krhen rekao je da će terminal zbog radova i ugrađivanja modula prekinuti isporuku na najviše 30 dana, a nakon povećanja kapaciteta imat će kapacitet uplinjavanja od oko 700.000 kubika na sat. Predviđena tehnologija je ista kao sadašnja i u skladu s najvišim ekološkim standardima, pa nova studija utjecaja na okoliš nije potrebna.

Do kraja 2025. godine plinovod Zlobin- Bosiljevo
Predsjednik Uprave Plinacroa Ivica Arar rekao je da je Plinacro započeo postupak nabave opreme i cijevi te je raspisan natječaj za radove na plinovodu Zlobin- Bosiljevo, koji bi trebao biti gotov do kraja 2025. godine. "Tim plinovodom povećavamo kapacitet našeg transportnog sustava na 3,6 milijardi kubika plina", rekao je i nastavio da je, kako bi se nove količine plina s LNG terminala mogle transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj, potrebno napraviti dodatne plinovode. Za plinovod prema Sloveniji već je ishođena građevinska dozvola, dogovoreno je što koja strana mora napraviti, rekao je i nastavio da, ako se osiguraju sredstva u kraćem razdoblju, može krenuti izgradnja za Sloveniju, ali da za Mađarsku još treba odraditi određene projekte, što se očekuje u naredne tri do četiri godine. LNG terminal u Omišlju je od početka rada u siječnju 2021. prihvatio gotovo osam milijuna kubika ukapljenog prirodnog plina, a isporučio gotovo 4,8 milijardi kubika prirodnog plina. Uz terminal je do kolovoza 2023. pristalo 70 brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, a kapaciteti terminala su rezervirani do 2027. godine.

Kolinda Grabar-Kitarović bila je prošlog tjedna gošća u podcastu One Decision bivšeg direktora britanske vanjsko-obavještajne službe MI6 Sir Richarda Dearlovea. Naglaske iz intervjua u kojem govori o ratu u Ukrajini i odnosu Rusije i Hrvatske prenosi N1. Grabar-Kitarović je rekla i da je Putin utjecao na izbore na kojima je izgubila od aktualnog predsjednika Zorana Milanovića.

"Ruske hibridne akcije su pridonijele rezultatu predsjedničkih izbora 2020."
U razgovoru je iznijela ozbiljnu optužbu na račun Rusije u hrvatskom kontekstu za koju, doduše, nije predstavila nikakve dokaze – da se umiješala u predsjedničke izbore na kojima je izgubila od Milanovića.

"Taj LNG terminal je bio najveća sporna točka s Rusijom i vjerojatno je bio razlog za hibridne akcije tijekom predizborne kampanje, što je pridonijelo rezultatu izbora 2020."

Na pitanje o tome kako ju je Putin osobno tretirao kao ženskog poglavara države, Grabar-Kitarović je dala do znanja da je "danas u modi demonizirati Putina, ali da se u tom smislu ne može požaliti", ali i da je bilo zanimljivo pratiti njegovu ideološku transformaciju od 2007., kada ga je prvi put susrela kao ministrica vanjskih poslova.

Pri susretu u Sočiju 2017. dočekao ju je, kaže, s buketom cvijeća: "Nije uopće bio mizogin i ponašao se vrlo diplomatski."

"Ukrajini će trebati nekoliko valova ovih protuofenziva"
Komentirajući ukrajinsku operaciju oslobađanja okupiranog teritorija, koja očito ide mnogo sporije i teže nego što su se mnogi nadali, Grabar-Kitarović je ustvrdila da je "prije nego što je protuofenziva započela, zapravo bila jedan od onih glasova koji su upozoravali da treba smanjiti očekivanja od Ukrajinaca". Imala je realističniju perspektivu, kaže, upravo zbog hrvatskog iskustva s oslobađanjem.

"Da, bio bi golemi uspjeh i jako bih voljela da dospiju do obale Azovskog mora, ali moramo biti realistični da će u ovim okolnostima vjerojatno trebati nekoliko valova ovih protuofenziva da bi mogli ostvariti svoje ciljeve. A svaki proboj koji naprave, kao sa selom Robotine, značajan je", zaključila je Grabar-Kitarović.

Istaknula je i kako je Hrvatskoj za oslobađanje teritorija pod kontrolom srpskih pobunjenika "trebalo nekoliko strateški smještenih manjih operacija koje su dovele do one velike" te da je razlog što je operacija Oluja "trajala samo nekoliko dana i imala minimalni broj žrtava" taj što je Hrvatska vojska, "vodeći zajedničke vojne operacije s Armijom Bosne i Hercegovine, mogla zaobići sličnu obranu koju su paravojne snage lokalnih Srba postavile i doći straga", što Ukrajina "ne može napraviti kroz Crno more".

"Dodik prima instrukcije iz Rusije, napravljena je greška"
Najzanimljiviji dio intervjua svakako je bio onaj u kojem su se dotakli ruskog utjecaja u balkanskoj regiji i njenih iskustava u razgovorima s Putinom.

Grabar-Kitarović je upozorila kako "oni koji se protive ulasku Bosne i Hercegovine u NATO i EU" koriste izlike kako se to ne bi dogodilo i da je trebalo iskoristiti trenutak prije nekoliko godina kada se cijelo vodstvo BiH slagalo oko pristupanja akcijskom planu za članstvo (MAP) u NATO-u – "uključujući (predsjednika Republike Srpske Milorada) Dodika koji je danas tako proruski i proputinovski nastrojen" i "prima instrukcije od Putina ili nekog drugog iz Rusije", po njenim riječima.

"Dajući MAP Bosni i Hercegovini, imali bismo značajan stupanj kontrole nad tim kamo BiH ide u sigurnosnom i vojnom pogledu. Nažalost, izgubili smo priliku jer RS sad jasno daje do znanja da ne želi NATO ni EU", konstatirala je bivša predsjednica, koja je u lipnju postala supredsjednica panela Global Preparedness Monitoring Board (GPMB) koji su osnovali Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija, a koji je zadužen za pružanje sveobuhvatne procjene globalne spremnosti za hitne zdravstvene situacije.

KGK: Putin mi je rekao da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu
Upozorila je i da Putin "rekreira sfere utjecaja, odnosno sfere kontrole", ali pritom "ide mnogo dalje od sfere utjecaja koju je Rusko Carstvo, na primjer, imalo na Balkanu", jer to carstvo "nikad nije bio zainteresirano za Hrvatsku i BiH, uvijek je imalo interes istočno od Drine".

"Ali Putin mi je vrlo otvoreno rekao, u jednom od razgovora koje smo imali, da je nažalost pustio Sloveniju i Hrvatsku da umaknu i postanu članice EU i NATO-a, ali da neće dopustiti druge zemlje da odu. To je bilo prije ulaska Crne Gore u NATO, što je bilo znakovito jer su doslovno pokušali izazvati puč prije nego što se Crna Gora pridružila", otkrila je Grabar-Kitarović.

Osvrnula se i na brojne izjave predsjednika Zorana Milanovića na temu rata u Ukrajini, u kojima je mnogo kritičniji prema Ukrajini, EU, NATO-u i ostalima koji pružaju pomoć toj zemlji nego prema samoj Rusiji.

Osim što je, primjerice, ustvrdio da Krim nikad više neće biti dio Ukrajine, usporedio je rusku aneksiju ukrajinskog poluotoka s "aneksijom" Kosova koju je, po njegovom tumačenju, izvela međunarodna zajednica "otimajući" ga Srbiji.

Zaprijetio je i vetom na pristupanje Finske i Švedske NATO-u, na što je bivša predsjednica uz smijeh odgovorila da smo "vidjeli što je ispalo od toga", zahvaljujući vrlo ograničenim izvršnim ovlastima funkcije predsjednika.

"U Hrvatskoj nema proruskog biračkog tijela"
"Kao Hrvaticu me najviše brine mišljenje da ovo nije naš rat i da se trebamo držati podalje te da ćemo se tako zaštititi. To nije istina. Ukrajinci brane naše vrijednosti. Ovdje se ne radi o širenju NATO-a, ima mnogo dublje korijene. I kako sam već rekla, iz privatnih razgovora sam zaista detektirala da Putin želi imati mnogo veći utjecaj na Hrvatsku koja tradicionalno nije bila dio njihove sfere utjecaja", objasnila je.

"Ne kažem da su njegove namjere uvijek bile zloćudne. Mislim da je tada pokušavao pridobiti Hrvate većom suradnjom, opskrbom plinom itd., ali krajnji cilj bio je imati utjecaj i staviti je između NATO-a i EU te Rusije", dodala je.

Grabar-Kitarović inzistira da "u Hrvatskoj nema proruskog biračkog tijela" te da su oni koji su otvoreno proruski "potaknuti ekonomskim interesima" povezanima s ruskim utjecajem na energetski sektor.

Ustvari, najveće nesuglasice između nje i Putina, kaže, nisu bile oko širenja NATO-a ili Ukrajine, već oko "terminala za ukapljeni plin (LNG) na Krku, protiv kojeg je on bio oštro protiv".

"Pokušao mi je objasniti da on ne bi bio ekonomski ispravan za Hrvatsku jer je LNG puno skuplji. Ja sam mu odgovorila – uza svo dužno poštovanje, gospodine predsjedniče, ja ovdje govorim o geopolitici. Pokušavam osigurati hrvatsku neovisnost o bilo kojem izvoru plina i ne govorim da biste vi to napravili, što se na kraju dogodilo, ali da sam vidjela ranije slučajeve kad je Rusija zavrnula cijevi Ukrajini pa bi Hrvatska ostala bez plina", prepričala je KGK.
www.index.hr