Ogroman je potencijal za primjenu geotermalne energije u Varaždinskoj županiji. Geotermalna energija postala je vrlo važan resurs u Europi. U Varaždinskoj županiji pri kraju su ispitivanja našeg najvećeg geotermalnog izvora. Rezultati istraživanja su iznenađujući - dva i pol kilometara ispod površine zemlje temperatura je vode 142 stupnja, što je idealno za proizvodnju električne energije te grijanje objekata, plastenika, staklenika.

Geotermalna energija jedna je od jeftinijih, čišćih i sigurnijih načina iskorištavanja obnovljivih izvora. U Mađarskoj se već godinama staklenici griju toplom vodom iz podzemlja, diljem zapadne Europe grade se geotermalne elektrane koje proizvode struju, a viškom vode griju se domovi i bazeni. U Hrvatskoj je pri završetku istraživanje na najvećem takvom izvoru nedaleko od Malog Bukovca.

Ova geotermalna bušotina ima dubinu 2345 metara, ona će nam poslužiti kao bušotina u dobivanju termalne vode za proizvodnju električne energije kao proizvodna bušotina, dok nedaleko odavde 6 kilometara u selu Lunjkovec se nalazi druga bušotina koja će nam biti utisna bušotina, rekao je Alen Požgaj, geolog i direktor Bukotermala.

Nije to ništa novo - dvadeset pet godina u Malom Bukovcu postoje planovi da se geotermalni potencijal iskoristi - jer ovakvo podzemno blago središnja Europa nema. Ukupna površina geotermalnog polja je 100 kilometara kvadratnih. Mjerili smo temperaturu na dnu ležišta, na nekih 2200 metara i iznosila je 141, 142 stupnjeva. S tom temperaturom možemo računati u proizvodnji električne energije, istaknuo je Darko Marković, načelnik općine Mali Bukovec.

Samo na ovom polju proizvest će se struja kojom se može napajati grad veličine Koprivnice. Na spomenute dvije bušotine mogli bi proizvesti dva megavata električne energije, ili osam megavata toplinske energije, a cijeli potencijal ove lokacije je od 12 do 15 megavata električne energije, ističe Požgaj. A uz dobivenu struju, viškom vrele vode grijali bi se domovi, ali i plastenici te staklenici - jer na ovom je području polovina hrvatskog cvjećarstva.

Godine 2025. trebala bi početi gradnja najveće geotermalne elektrane u Hrvatskoj vrijedne 50-ak milijuna eura. Ovaj kraj namjeravamo razvijati kao Hrvatski Kuvajt, već to dovoljno govori o potencijalu koji imamo, županija je do sad uz Općinu investirala 18 milijuna kuna i otišlo se daleko a ovo je bitno jer se proizvodi zelena energija, rekao je Anđelko Stričak, varaždinski župan. Potencijal je golem - samo u našem Panonskom bazenu moglo bi se proizvesti 500 megavata struje na geotermalnu vodu.
vijesti.hrt.hr

 

Dva i pol kilometara pod zemlju do struje
Varaždinska županija već neko vrijeme radi na projektu otvaranja geotermalne elektrane, a zgotovi li ju kad je planirano, 2025. godine, biti će to tek druga elektrana u Hrvatskoj koja za proizvodnju električne energije koristi vruću vodu iz geotermalnih izvora. Preciznije, vruća voda i para iz zemlje pokreću generatore, nema fosilnih goriva ni plinova, jedini nusprodukt koji se ispušta u zrak je – vodena para. Geotermalna energija je gotovo neiscrpna pa se u trenutku kad svijet pokušava prevladati jednu od najvećih energetskih kriza u svojoj povijesti, ulaganje u obnovljive izvore smatra jedinim rješenjem. Osim što znači energetsku neovisnost, geotermalna energija je čista i sigurna za okolinu. Da bi se od nje dobila struja ne treba se zagaditi okoliš. Prednosti je još - takva elektrana zauzima malo prostora za razliku od primjerice hidroelektrana, ne ovisi o vjetru ili suncu kao solarne ili vjetroelektrane i električna se energija, uz minimalne troškove, može proizvoditi 24 sata na dan.

Kad je tadašnje Veleučilište Varaždin, danas Sveučilištu Sjever, a na kojemu je radio i inženjer Darko Marković, 2005. godine, dobilo ponuda za rad na projektu o istraživanjima potencijala obnovljivih izvora energije Varaždinske županije, projekt su povjerili mladom završenom FER-ovcu. Marković se odlučio za istraživanje ludbreškog područja, u međuvremenu saznao i da se fondovi za obnovljive izvore energije pune sa sve više novca, pa pokucao na vrata tadašnjem načelniku Općine Mali Bukovec i sve mu ispričao.

Budući da, oni o tome nisu imali saznanja, predložio je da uđem u Općinsko vijeće. Tako sam ušao u politiku sa samo jednim ciljem, da napravimo geotermalnu elektranu. I evo nas, tu smo. U međuvremenu sam postao načelnik, za župana je izabran Anđelko Stričak i nakon dva sastanka je projekt ušao u Sporazum Sjever, kojim pet sjevernih županija definiraju svoje strateške projekte - s adrenalinom u glasu govori Darko Marković.

Nakon 18 godina čekanja i dva sastanka Varaždinska županija udružila se s Malim Bukovcem i prije dvije godine osnovala poduzeće Bukotermal d.o.o.. Prvi i zasad jedini zadatak tvrtke je od Ministarstva gospodarstva dobiti koncesijsku dozvolu za eksploataciju polja. Zahvaljujući INA-i koja je sedamdesetih godina prošlog stoljeća bušila na tom području vjerujući da će pronaći plin, a kad ga nije našla odustala je od bušotina, Mali Bukovac i Varaždinska županija su s Bukotermalom među pionirima na području geotermalne energije u Hrvatskoj.

Kao ovlaštenici su zauzeli 10.000 hektara u dvije županije. pola je polja u Varaždinskoj, a druga polovica u Koprivničko-križevačkoj županiji, u Legradu, i prošle su godine u studenome započeli s ispitivanjima.

Kod nas je bušotina Lunjkovec 1, a Kutnjak 1 je u Legradu. Zakonski smo ih, da bismo dobili koncesiju na 50 godina, dužni ispitati i napraviti remont kojim će se omogućiti eksploatacija energije. Kad završimo i Ministarstvu gospodarstva predamo elaborat, a ono nama, jasno bude li sve u redu, izda koncesiju, tada započinjemo s projektiranjem geotermalne elektrane. Vjerujemo da će to biti u lipnju sljedeće godine – kaže inženjer Marković.

Iz dvije se postojeće bušotine može računati na maksimalno dva megavata električne energije što bi, budući da jedno kućanstvo ima prosječnu snagu od sedam kilovata bilo dovoljno za 300 kućanstava. No, tu posao tek počinje.

Odmah krećemo s projektiranjem novih bušotina. U drugoj fazi njih još pet za 10 do 12 megavata. S 12 megavata električne i pet puta više megavata toplinske energije, Varaždinska će županija biti energetski neovisna. Od 2003. do 2005. godine u Hrvatskoj se po Velebitu mjerila snaga vjetra radi vjetroelektrana i svi odmahivali rukom u smislu „jalov posao“. Hrvatska danas iz vjetroelektrana ima oko 900 megavata priključenih na elektroenergetski sustav, a 400 megavata još čeka na red. Tvrdim da je ono što je 2005. godina bila za vjetar, to je ova, 2022., za geotermal. Također sam siguran da strane kompanije čekaju u redu za ulazak na hrvatsko tržište geotermalne energije, ali mi se nadamo domaćem kapitalu – kaže Marković.

Zahvaljujući geotermalnoj energiji i Bukotermalu, cvjećari s tog će područja, a tu se proizvede tek malo manje od polovice ukupnih količina sadnica u Hrvatskoj, njih oko 20 milijuna, malo odahnuti. Umjesto da otpadnu toplinu puštaju u zrak, Bukotermal će ju preusmjeriti cvjećarima.

Na području Velikog i Malog je Bukovca više je od 30 cvjećara, koji su sad u velikim problemima s grijanjem. Energenti za grijanje staklenika i plastenika su im već po sadašnjim cijenama nedostupni, a znamo da će biti i gore. Bez grijanih staklenika nema zimske proizvodnje pa ni opstanka cvjećara, a dvije su ih godine lockdowna i slabe prodaje opasno načele. Pa potom i tuča koja je razbila staklenike i plastenike. Taman su se snašli i zadužili pa kupili nove koje sad, ispada, neće imati kako grijati. Za nas nema boljeg načina upotrebe otpadne topline, nego pomoći proizvodnju od koje živi veliki dio naših stanovnika – kaže Marković. Pomoć cvjećarima i gospodarstvu bio je presudni adut da i Županija uđe u posao.

Varaždinski župan Anđelko Stričak i Darko Marković, načelnik Općine Mali Bukovec, kao čelni ljudi partnera Bukotermala, zbog ogromnih troškova početka proizvodnje, koji se kasnije višestruko vraćaju, računaju na sredstva iz europskih i nacionalnih fondova. Prva faza projekta košta oko 80 milijuna kuna, druga 340, a treća još 200-tinjak milijuna. Istraživanje vrijedno 19 milijuna kuna platili su partneri na projektu.

Ali u fazi tri bismo čak 80 posto novaca mogli povući iz EU fondova jer toplinarstvo je nešto na što se obraća velika pažnja. Kod geotermala se radi o potpuno zelenoj i obnovljivoj energiji, u što se danas puno ulaže, a ulagati će se i sve više. Nadamo se dostupnosti i sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – zaključuje Darko Marković. Geotermalne je potencijale najbolje iskoristio Island, koji 30 posto električne energije dobiva iz geotermalnih izvora, a prema podacima islandske Nacionalne energetske agencije, geotermalna se toplina koristi za grijanje devet od deset islandskih kućanstava.

Tvrtka Bukotermal je tijekom do sada izvršenih istražnih radnji, u Malom i Velikom Bukovcu, području poznatom iz biografija obitelji grofa Draškovića koji su živjeli na tom području, završila elaborate za geotermalni potencijal, s dubinskim snimanjem i do pet kilometara ispod zemljine površine.
www.jutarnji.hr