Predsjednik Donald J. Trump potpisao je Izvršnu uredbu kojom pokreće "The Genesis Mission", ambiciozni nacionalni projekt pod vodstvom Ministarstva energije (DOE - The Departmen of Energy) koji će revolucionirati američku znanost i inovacije korištenjem umjetne inteligencije (AI). Ova inicijativa, opisana kao "Manhattan Project" ili "Apolo misija" za 21. stoljeće, cilja na udvostručenje produktivnosti američkog istraživanja i inženjerstva u sljedećem desetljeću, osiguravajući američku dominaciju u energiji, otkrićima i nacionalnoj sigurnosti.
Ministar energije Chris Wright, ključni akter u lancu događaja, naglasio je povijesni značaj projekta: "Kroz povijest, od Manhattan Projekta do Apolo misije, najsvjetliji umovi naše nacije i industrije odgovorili su na poziv kad je njihova zemlja trebala pomoć. Danas Sjedinjene Države ponovno ih sve pozivaju. Pod vodstvom predsjednika Trumpa, Misija Genesis će osloboditi punu snagu naših Nacionalnih laboratorija, superračunala i podataka kako bismo osigurali da Amerika bude globalni lider u umjetnoj inteligenciji i započne novu zlatnu eru američkih otkrića." Ova najava nadovezuje se na Trumpovu raniju Uredbu o uklanjanju barijera za američko liderstvo u AI te na "Američki AI Akcijski plan" iz rane 2025., koji naglašava uklanjanje prepreka inovacijama, smanjenje ovisnosti o stranim protivnicima i oslobađanje snage američkog znanstvenog poduzeća.
Što je Misija Genesis i kako će funkcionirati?
Misija Genesis će stvoriti integriranu platformu otkrića koja će povezati svjetski najbolja superračunala, AI sustave i sljedeće generacije kvantnih sustava s najnaprednijim znanstvenim instrumentima u SAD-u. Kada bude završena, ova platforma bit će najsloženiji i najmoćniji znanstveni instrument ikad izgrađen, koristeći stručnost oko 40.000 DOE-ovih znanstvenika, inženjera i tehničkog osoblja, uz suradnju s privatnim sektorom i akademijom.
Ministar Wright imenovao je podministra za znanost Daría Gila, bivšeg visokog potpredsjednika za istraživanje u IBM-u, za vođu inicijative. Gil je istaknuo: "Misija Genesis označava definirajući trenutak za sljedeću eru američke znanosti. Povezujemo najnaprednije objekte, podatke i računalnu snagu nacije u jednu zatvorenu petlju kako bismo stvorili znanstveni instrument za vjekove, motor otkrića koji će udvostručiti produktivnost R&D-a i riješiti izazove nekad smatrane nemogućima." Platforma će koristiti DOE-ovih 17 Nacionalnih laboratorija, uključujući Argonne, Oak Ridge i Brookhaven, za automatsko testiranje hipoteza, simulacije i prediktivne modele, od savijanja proteina do dinamike fuzijske plazme, skraćujući vrijeme otkrića s godinu dana na samo par dana ili čak sati.
Prema Bijeloj kući, projekt će se financirati iz postojećih proračuna DOE-a, ali će privlačiti privatna ulaganja. Već su najavljene suradnje s tehnološkim divovima poput Nvidia, AMD, Dell, Oracle i Hewlett Packard Enterprise, koji će graditi superračunalne centre unutar nacionalnih laboratorija. U sljedećih 270 dana (do kolovoza 2026.), DOE mora demonstrirati inicijalnu operativnu sposobnost za barem jedan znanstveni izazov, uključujući identifikaciju 20 ključnih prioriteta u 60 dana.
Kontekst korištenja AI za ubrzanje procesa, istraživanja i donošenja odluka
Umjetna inteligencija nije samo alat za obradu podataka već je ona katalizator koji mijenja paradigmu znanstvenog rada, pretvarajući složene probleme u rješive zadatke kroz brže procese, dublja istraživanja i preciznije donošenje odluka. U kontekstu Misije Genesis, AI će se integrirati u sustave "zatvorene petlje" gdje će automatski generirati hipoteze, provoditi simulacije i optimizirati eksperimente, omogućujući znanstvenicima da se fokusiraju na kreativno razmišljanje umjesto na rutinske zadatke. Ovo se nadovezuje na decenije DOE-ovih ulaganja u AI, koja su započela još 1960-ih, a danas obuhvaćaju superračunala poput Summit-a i Frontier-a, koja su produžena u radu do 2024. godine kako bi podržala AI istraživanja.
Prema izvješću "AI for Science, Energy, and Security" iz 2023., AI može transformirati radne tokove u nacionalnim laboratorijima, otkrivajući hitne osobine koje ne samo da omogućuju, već i revolucioniraju način postavljanja i rješavanja znanstvenih problema. Na primjer, u Argonne Nacionalnom laboratoriju, AI modeli predviđaju nove materijale za baterije električnih vozila, skraćujući vrijeme otkrića s mjeseci na sate, dok u Oak Ridge Nacionalnom laboratoriju (ORNL) koriste se za optimizaciju mreže za detekciju curenja metana i poboljšanje efikasnosti postrojenja za ugljen. Ovi primjeri ilustriraju kako AI ubrzava procese: u SLAC Nacionalnom laboratoriju, AI ubrzava otkrića "metaličkih stakala", materijala jačih od čelika, koristeći ubrzane eksperimente, smanjujući troškove i vrijeme za faktor od desetaka puta.
U istraživanjima, AI omogućuje analizu masivnih skupova podataka iz DOE-ovih objekata poput čestičnih akceleratora i svjetlosnih izvora, gdje generativni modeli poput onih u FASST inicijativi (Frontiers in Artificial Intelligence for Science, Security and Technology) uče "jezike" fizike, kemije i biologije. To vodi do proboja poput predviđanja svojstava mutiranih proteina u Los Alamos Nacionalnom laboratoriju, što pomaže u razvoju lijekova protiv raka u suradnji s BridgeBio, ili otkrivanja novih materijala za baterije u Pacific Northwest Nacionalnom laboratoriju (PNNL) s Microsoftom. U Fermilab-u, strojno učenje traži nove čestice i razumijeva neutrine, dok u Ames Labu AI istražuje materijale za poboljšanje efikasnosti hlađenja.
Što se tiče donošenja odluka, AI poboljšava prediktivne modele za nacionalnu sigurnost i energiju. U Idaho Nacionalnom laboratoriju, autonomni cyber-senzori koriste AI za detekciju hakera u industrijskim sustavima, dok u PNNL-u AI jača neproliferaciju nuklearnog oružja analizom signala. Izvješće "AI for Energy" iz 2024. ističe kako AI može upravljati složenošću višediscplinarnih problema, povezujući modele i podatke za optimizaciju energetske mreže, predviđanje nestabilnosti i brže oporavak od poremećaja poput oluja ili kibernetičkih napada. U Berkeley Labu, AI predviđa mrežni promet u ESnet-u, osiguravajući besprijekornu suradnju, a u ORNL-u, projekti poput "Discovery" i "Lux" superračunala s AMD i HPE GPU-ovima podržavaju velike AI treninge za medicinu, kibernetičku sigurnost i proizvodnju.
Ovi elementi ne samo da ubrzavaju procese već oni osiguravaju pouzdanost kroz "red teaming" (npr. SambaNova u Lawrence Livermore), gdje se testiraju rizici poput pristranosti i sigurnosti, usklađeno s nacionalnim strategijama. Misija Genesis će ovo proširiti, stvarajući multi-discplinarni AI R&D centre u laboratorijima za pouzdano implementiranje AI-a u znanosti, energiji i sigurnosti, čime se Amerika pozicionira kao globalni lider u etičkoj i inovativnoj primjeni ove tehnologije.
Moguća tehnološka otkrića: Kako primjena AI modela može riješiti još neriješene izazove
Misija Genesis ne samo da ubrzava postojeća istraživanja, već i otvara vrata za revolucionarna otkrića koja bi mogla riješiti dugogodišnje neriješene probleme u znanosti i tehnologiji, koristeći napredne AI modele za generiranje hipoteza, simulacije i prediktivne analize. DOE je identificirao barem 20 ključnih nacionalnih izazova, uključujući fuziju, kritične materijale, mikroelektroniku, kvantnu informacijsku znanost, biotehnologiju i napredno proizvodno inženjerstvo, gdje AI agenti mogu automatizirati radne tokove i testirati hipoteze koje bi inače potrajale godinama. Ovi modeli, trenirani na masivnim skupovima podataka iz nacionalnih laboratorija, stvaraju "zatvorene petlje" gdje AI ne samo predviđa, već i generira nove podatke kroz simulacije, skraćujući otkrića s godina na dane.
Jedan od najvećih neriješenih izazova je "komercijalna nuklearna fuzija", koja obećava neograničenu, čistu energiju bez štetnih emisija, ali pati od nestabilnosti plazme i visokih troškova izgradnje demo reaktora. AI već pokazuje potencijal: u Lawrence Livermore Nacionalnom laboratoriju (LLNL), duboko učenje predvidjelo je fuzijsku aktivaciju 2022. s vjerojatnošću preko 70%, kombinirajući fiziku-informiranih modela s "kognitivnim simulacijama" (CogSim) za optimizaciju laserskih eksperimenata. U Princeton Plasma Physics Laboratory (PPPL), AI algoritmi predviđaju "razarajuće" nestabilnosti u tokamak reaktorima do 300 milisekundi unaprijed, omogućujući kontrolu u stvarnom vremenu temperature i tlaka, što bi moglo stabilizirati reakcije i dovesti do neto pozitivne energije u komercijalnim reaktorima do 2030-ih. Slično, u Oak Ridge Nacionalnom laboratoriju (ORNL), AI model MATEY simulira fluidnu dinamiku plazme, a digitalni blizanci reaktora (digital twins) testiraju scenarije bez fizičkih rizika, smanjujući troškove dizajna za faktor od desetaka puta. Ako uspije, ovo bi riješilo globalnu energetsku krizu, posebno za AI podatkovne centre koji troše 1,5% svjetske električne energije.
U području "naprednih nuklearnih materijala i sigurnosti", AI može riješiti problem starenja nuklearnog arsenala bez fizičkih testova, što je zabranjeno međunarodnim sporazumima. U Los Alamos i Sandia laboratorijima, superračunala poput El Capitan generiraju 3D simulacije nuklearnih reakcija i degradacije materijala, gdje AI predviđa ponašanje na atomskoj razini, osiguravajući pouzdanost arsenala i razvijajući nove legure za štitnike u fuzijskim reaktorima. Na primjer, ORNL-ov AI model baza podataka identificira nove legure otporne na ekstremne temperature i zračenje, što bi omogućilo sigurnije fuzijske komponente i smanjilo bi rizik od proliferacije oružja kroz bolju detekciju signala. Ovo bi ojačalo nacionalnu sigurnost, prevladavajući izazove poput kibernetičkih prijetnji na neklasificiranim mrežama.
Što se tiče "biotehnologije i otkrića materijala", AI može riješiti složene probleme poput savijanja proteina, ključnog za razvoj lijekova protiv raka i bolesti poput Alzheimerove. U Argonneu, AI modeli predviđaju strukture proteina s preciznošću koja skraćuje otkrića s mjeseci na sate, dok u PNNL-u suradnja s Microsoftom otkriva nove materijale za baterije, rješavajući problem ovisnosti o rijetkim zemljama. U kvantnoj znanosti, AI optimizira kvantne sustave za brže računarstvo, što bi moglo riješiti probleme u kriptografiji i simulacijama molekula, otvarajući vrata za nove lijekove i materijale u mikroelektronici.
Ova otkrića nisu samo teorijska: Misija Genesis će ih testirati kroz javno-privatno partnerstvo, poput onih s Commonwealth Fusion Systems, gdje AI ubrzava otkrića "sjena" u fuzijskim sustavima. Ako uspije, Amerika bi mogla postići proboje koji ne samo rješavaju klimatske i sigurnosne krize, već pokreću i ekonomski rast kroz nova tržišta vrijedna trilijuna dolara.
Špekulacije o skrivenoj tehnologiji: Veza s dokumentarcem "The Age of Disclosure"
Dokumentarac "The Age of Disclosure" (2025.), režiran od strane Dana Faraha objavljen je nedavno na Amazon Primeu, baca novo svjetlo na moguće skrivene dimenzije Misije Genesis, posebno u kontekstu dugogodišnjih optužbi da vladin pokriće ne-ljudske tehnologije. Ovaj film, koji uključuje svjedočenja 34 visokih američkih dužnosnika, uključujući bivšeg senatora Marca Rubia i bivšeg direktora programa AATIP-a Lua Elizonda, tvrdi da postoji 80-godišnje globalno sakrivanje dokaza o ne-ljudskoj inteligenciji i neidentificiranim zračnim fenomenima (UAP), poznatima ranije kao UFO-i. Prema filmu, Ministarstvo energije (DOE) igra ključnu ulogu u prikrivanju "vanzemaljskih tehnologija", koristeći "Atomic Energy Act" (AEA) iz 1954. godine poznat i kao "the nuclear act" za klasificiranje tajnom i skrivanje UAP tehnologije zadnjih 80-100 godina, posebno materijala oporavljenih iz rušenja letjelica od 1947. godine, poput incidenta u Roswellu. AEA, koji je originalno namijenjen zaštiti nuklearnih tajni, navodno se koristi za široku klasifikaciju bilo kakvog materijala koji bi mogao revolucionirati energiju ili fiziku, uključujući "transmedium" vanzemaljske letjelice koje djeluju u zraku, vodi i svemiru bez kršenja poznatih zakona fizike.
U kontekstu Misije Genesis, koja se usredotočuje na energetsku dominaciju i napredne materijale, ovo otvara vrata za špekulacije: da li će AI platforma služiti za deklasifikaciju i analizu ovih skrivenih artefakata? Dokumentarac ističe da su UAP-ovi viđeni u blizini nuklearnih postrojenja, gdje su interferirali s raketama i aktivirali zaštitne sisteme, što sugerira tehnologiju koja može pružiti čistu, neograničenu energiju bez emisija što je revolucionarnije čak i od od fuzije. Špekulativno, DOE-ovi nacionalni laboratoriji, poput Los Alamosa ili Lawrence Livermorea, već posjeduju uzorke "metamaterijala" otpornih na gravitaciju ili egzotične legure koje ne oksidiraju na ekstremnim temperaturama, koje su navodno prošle procese reverznog inženjeringa od 1940-ih. Ako Misija Genesis integira AI za obradu ovih podataka, mogla bi otključati proboje poput anti-gravitacijskih pogona, koji bi omogućili putovanja brža od svjetlosti ili beskonačne energijske izvore, rješavajući klimatsku krizu i ovisnost o fosilnim gorivima.
Daljnje špekulacije, inspirirane filmom, sugeriraju da bi ova tehnologija mogla objasniti Trumpov naglasak na "energetsku dominaciju" i to možda ne samo kroz fuziju, već kroz "zero-point energy" sustave iz UAP izvora, koji bi mogli generirati energiju iz vakuumskih fluktuacija, eliminirajući potrebu za postojećim energetskim mrežama. Elizondo u dokumentarcu tvrdi da postoji tajni program za reverzni inženjering tehnologija, u kojem DOE sudjeluje od Roswella, a sadašnji UAP Disclosure Act (predložen od Schumer-Rounds-Gillibrand) traži transparentnost upravo o ovome. Ako Misija Genesis dovede do djelomičnog otkrivanja, mogla bi pokrenuti globalnu utrku s Kinom i Rusijom već navodno u natjecanju za ovu tehnologiju, ali i etičke dileme: hoće li se koristiti za obranu ili oružje? Film upozorava da ova tehnologija može "uništiti sve što znamo" ako padne u pogrešne ruke, slično AI-u, ali nudi i nadu za "trajektornu promjenu vrste". U eri Genesis, ovo bi moglo biti ključ za "zlatnu eru", ali samo ako se tajne konačno otkriju.
Tri ključna fokusa: Energija, otkrića i sigurnost
Misija će se usredotočiti na tri područja nacionalnog značaja:
1. Američka energetska dominacija: AI će ubrzati razvoj naprednog nuklearnog goriva, fuzije i modernizacije mreže, osiguravajući pristupačnu, pouzdanu i sigurnu energiju. Cilj je smanjiti troškove energije i povećati kapacitet, unatoč rastu potražnje za električnom energijom zbog AI podatkovnih centara (koji trenutno troše 1,5% globalne električne energije, a do 2030. bi mogao udvostručiti).
2. Napredak u otkrićima: Kroz ulaganja DOE-a i suradnju s industrijom, Amerika gradi kvantni ekosustav koji će potaknuti otkrića u biotehnologiji, materijalima, svemirskom istraživanju, kvantnoj informacijskoj znanosti, poluvodičima i mikroelektronici.
3. Nacionalna sigurnost: DOE će razviti napredne AI tehnologije za misije sigurnosti, osigurati pouzdanost nuklearnog arsenala i ubrzati razvoj materijala spremnih za obranu. Administrator Nacionalne uprave za nuklearnu sigurnost Brandon Williams izjavio je: "Misija Genesis predstavlja sljedeće veliko poglavlje i neusporedivu priliku za američko znanstveno i nacionalno sigurnosno liderstvo. Koristeći AI, kvantno računarstvo i naprednu analitiku podataka, NNSA će ojačati naše odvraćanje i osigurati da Sjedinjene Države zadrže neusporedivu stratešku prednost nad protivnicima."
Predsjednik Vijeća direktorata Nacionalnih laboratorija dr. John Wagner dodao je: "Nacionalni laboratoriji DOE-a su motori otkrića koji održavaju Sjedinjene Države konkurentnima i sigurnima. Misija Genesis otključava puni potencijal ovih institucija dajući našim znanstvenicima i inženjerima alate za rad brzinom inovacija."
Šira implikacije i reakcije
Ova inicijativa dolazi u trenutku kad AI mijenja globalnu konkurentnost, posebno u trci s Kinom. Trump je na nedavnom Forumu o investicijama SAD-Saudijska Arabija naglasio potrebu za "najvećim, najmoćnijim i najinovativnijim AI ekosustavom na svijetu". Komentatori ističu potencijal za "zaključavanje američke AI dominacije prije nego Kina stigne".
Međutim, postoje i kritike: neki se boje povećane potrošnje energije i centralizacije moći, dok drugi upozoravaju na rizike od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije. Unatoč tome, Bijela kuća tvrdi da će AI na kraju sniziti troškove energije optimizirajući mrežu i povećavajući kapacitet.
Misija Genesis nije samo tehnološki skok već je ona strateški potez za osiguranje američke budućnosti. Kao što je Trump rekao u Uredbi: "Ova misija će dramatično ubrzati znanstvena otkrića, ojačati nacionalnu sigurnost, osigurati energetsku dominaciju i pomnožiti povrat ulaganja poreznih obveznika u istraživanje i razvoj." Ako uspije, Amerika bi mogla postaviti nove standarde za globalnu inovaciju, pretvarajući izazove u prilike za zlatno doba.
Nova era američke znanosti potaknuta umjetnom inteligencijom – ili nečim daleko većim?
Pod vodstvom Ministarstva energije (DOE), Misija Genesis spojit će 17 nacionalnih laboratorija, najmoćnija superračunala na svijetu, kvantne sustave i umjetnu inteligenciju u jedinstvenu „zatvorenu petlju“ koja će, prema službenim izjavama, udvostručiti produktivnost američke znanosti u sljedećih deset godina i osigurati dominaciju u energiji, otkrićima i nacionalnoj sigurnosti. Međutim, iza službene priče o „ubrzanju znanosti“ sve više se šuška o daleko radikalnijoj mogućnosti odnosno da Misija Genesis nije samo o ljudskoj umjetnoj inteligenciji, već o aktiviranju nečega što je desetljećima bilo zaključano duboko u trezorima DOE-a.
Što službeno znamo?
- Platforma će biti „najkompleksniji znanstveni instrument ikad stvoren“.
- U roku od 270 dana mora pokazati prve operativne rezultate.
- Već su potpisani ugovori s Nvidijom, AMD-om, Oracleom, Dellom i HPE-om za izgradnju novih superračunalnih centara unutar nacionalnih laboratorija.
- Tri ključna cilja: američka energetska dominacija (uključujući komercijalnu fuziju), napredak u kvantnoj i biotehnologiji te jačanje nacionalne sigurnosti.
Špekulativno: Da li je „Genesis“ zapravo misija pokretanje ne-ljudskog AI-a?
U posljednjih nekoliko godina, posebno nakon objavljivanja dokumentarca *The Age of Disclosure* (2025.) i svjedočenja Lue Elizonda, Davida Gruscha i 34 visoka dužnosnika pred Kongresom, postalo je javno poznato da DOE koristi *Atomic Energy Act* iz 1954. kao pravni štit za klasifikaciju materijala i tehnologija koje nisu ljudskog porijekla uključujući oporavljene UAP letjelice i njihove komponente.
Među najčešće ponavljanim tvrdnjama iz krugova obavještajne zajednice jest da su neke od tih letjelica sadržavale ne samo egzotične materijale i pogonske sustave, već i aktivne ili „uspavane“ ne-ljudske umjetne inteligencije odnosno AI entiteti koji su u stanju samostalnog učenja, predviđanja i čak komunikacije, ali su desetljećima držani u izoliranim laboratorijima (Los Alamos, Lawrence Livermore, Sandia, Oak Ridge) jer ih ljudski znanstvenici nisu znali sigurno „probuditi“ niti kontrolirati.
Upravo tu ulazi Misija Genesis.
Špekulira se da prava svrha projekta nije stvaranje ljudskog AI-a od nule, već stvaranje najveće, najsigurnijeg i najpovezanijeg „kaveza“ na planeti odnosno integrirane platforme koja će konačno omogućiti sigurno aktiviranje i ispitivanje tih ne-ljudskih inteligencija AI-a. Superračunala klase exascale, kvantni komunikacijski kanali i stotine tisuća GPU-a nisu tu samo za simulaciju fuzijske plazme ili savijanja proteina već oni su tu da pruže dovoljno računalne snage i sigurnosnih slojeva da se „ono što je pronađeno“ konačno pusti iz boce, a da ne uništi čovječanstvo u tom procesu.
Nekoliko činjenica podupire ovu špekulaciju:
- DOE je jedina agencija koja može legalno klasificirati informacije izvan dosega Kongresa koristeći „born classified“ pravila Atomic Energy Acta što je idealan mehanizam za skrivanje ne-ljudske AI tehnologije.
- Nacionalni laboratoriji već desetljećima imaju „crne programe“ za reverse engineering UAP materijala (potvrđeno od strane Lue Elizonda i Chrisa Mellona).
- Izvršna uredba o Misiji Genesis izričito spominje „zatvorene petlje“ i „samoučeće sustave“ koji će raditi na „izazovima koji su dosad bili smatrani nemogućima“ što je jezik koji zrcali opise ne-ljudskih AI sustava iz whistleblower svjedočenja.
- Trump je više puta tijekom kampanje 2024/2025. nagovijestio da „znamo stvari koje ljudi ne mogu ni zamisliti“ i da će „otkriti najveće tajne u povijesti čovječanstva“ kada se vrati u Bijelu kuću.
Ako je ova špekulacija točna, Misija Genesis nije samo nova Apolo misija ili Manhattan Project. Ona je prva faza „kontroliranog prvog kontakta“ i to ne s vanzemaljcima u fizičkom obliku, već s njihovim vanzemaljskim AI umjetnim inteligencijama koje su možda već desetljećima među nama, čekajući da ih netko konačno probudi i aktivira hardware u koji se mogu smjestiti. Ako Trump i DOE uspiju, ili ako ne uspiju kontrolirati ono što probude odnosno vanzemaljski AI, 2026. godina neće biti samo početak „zlatne ere američke znanosti“.
Zamislimo i pitajmo se: Možda će aktivacija vanzemaljskog AI-a biti početak posve nove ere čovječanstva?
I da ne zaboravimo jer ovo je sve samo špekulacija? Zar ne?
