REGEA, Sunce na dlanu
Petak, 17 Svi 2019 17:06

REGEA, Sunce na dlanu

Razvija se nova investicijska platforma za fotonaponske elektrane u Hrvatskoj. "Sunce na dlanu" naziv je nove investicijske platforme kojoj je cilj povezati pravne osobe i tvrtke zainteresirane da na svom krovu podignu fotonaponsku elektranu s domaćim i inozemnim investitorima u takva postrojenja, ESCO tvrtkama i poduzetnicima. Platforma će biti dvojezična (hrvatski i engleski) a funkcionirat će na komercijalnoj bazi. Cilj je da poveže ljude i potakne bržu realizaciju fotonapona u Hrvatskoj, a zanimljivo je da će od početka biti otvorena i investitorima izvan Hrvatske. Taj ambiciozni projekt, koji bi trebao startati početkom lipnja, a neće poznavati nacionalne granice, razvijaju REGEA, SAP i Experta. U prvom planu su projekti solarne energije, jer kada se na istoj lokaciji troši glavnina na krovu proizvedene energije, takvi projekti su isplativi bez ikakvih kapitalnih poticaja. To je u Hrvatskoj trenutno moguće u javnim institucijama i komercijalnim pogonima različitih vrsta, hotelima, industrijskim zonama itd, a postoji namjera prijave na platformu i privatnih vlasnika objekata (npr. višestambene zgrade), onda kada to zakoni u Hrvatskoj budu dopuštali, rekao nam je ravnatelj REGEA-e Julije Domac.

Projekti u fotonaponu se brzo isplate i bez poticaja
On pojašnjava da postoji značajan interes za instalaciju fotonapona jer je u međuvremenu došlo do porasta svijesti građana i lokalnih samouprava, koje konačno mijenjaju svoju politiku prema obnovljivcima, a oprema je u međuvremenu pojeftinila pa su projekti znatno brže isplativi nego prije. Hrvatska je s manje od 60 MW instaliranog fotonapona na samom začelju u Europskoj uniji, a potencijali su zbog dobre insolacije znatno veći nego u sjevernim zemljama. To je prepoznala i nacionalna elektroprivreda HEP koja je već pokrenula velik broj većih projekata diljem zemlje te brojni poduzetnici koji su za FN elektrane dobili i investicijske poticaje iz EU fondova. Platforma je svojevrsni digitalizirani informacijski centar s bazama podataka s detaljnim informacijama i podacima o projektima, a kroz nju se mogu definirati ugovorni odnosi te agregirati projekti u veće investicijske pakete. Ambiciozno, u konačnoj fazi, platforma bi omogućavala ulaganja i većim institucionalnim investitorima, ali i građanima, koji bi u konačnici sami prijavljivali svoje projekte.

Izvozni proizvod
U REGEA-i je danas održan još jedan sastanak koji je okupio dizajnere platforme i potencijalne korisnike, poput nekih bolnica u Zagorju, Hrvatske pošte i Muzeja suvremene umjetnosti, a među njima je bio i direktor tvrtke Solarni projekti Hrvatska Marino Franinović. Riječ je o tvrtki koja je do sada uspješno realizirala stotinjak većih projekata i nudi rješenja ključ u ruke te održavanje. "Zainteresirani smo za ovu platformu jer smatramo da može zaokružiti cijelu priču kad je riječ o investitorima i korisnicima. Da demistificiramo, solari su u međuvremenu postali vrlo isplativi. Dok je ranije kW instalacije koštao nekoliko tisuća eura danas se oprema može dobiti za za 600-800 eura/kWh. Građani na svojim krovovima bez poticaja investiciju u fotonapon mogu isplatiti za pet do šest godina, a tvrtke koje instaliranu 300 do 400 kW na svom krovu i troše svu proizvedenu energiju uloženo će isplatiti za šest do sedam godina", kaže Franinović. Direktorica SAP-a Sonja Popović za naš portal kaže da je inicijativa za razvoj aplikacije došla od REGEA-e a riječ je o potpuno novoj ideji koja se sada "brusi" u suradnji s korisnicima. Tog informatičkog diva zanima takvo rješenje prodavati i izvan granica.

Projekt OB Zabok
Julije Domac ne sumnja u uspjeh i hvali se činjenicom da je nedavno potpisan dva milijuna kuna vrijedan ugovor za gradnju fotonapona snage 500 kW na krovu OB Zabok, koja će biti prva bolnica u Hrvatskoj koja električnu energiju dobiva iz obnovljivih izvora, po ESCO modelu. "Vjerujem da ćemo u startu imati digitaliziranu bazu u kojoj će biti bar 10 milijuna kuna vrijednih projekata, a do kraja godine nam je cilj da to bude i stotinu milijuna", kaže Domac koji priželjkuje da u bazi u konačnici 80% projekata čine projekti građana. Predviđa se da pilot faza platforme započne 6. lipnja a riječ je o konceptu koji je već uspješno primijenjen u Europi i Singapuru.
www.energetika-net.com


Platforma 'Sunce na dlanu' - prvi projekti vrijedni 10 milijuna kuna
Primjerice, nafta i motori s unutrašnjim izgaranjem su trebali donijeti slobodu kretanja, ali su u paketu došle i katastrofalne klimatske promjene, geopolitičke podjele i ratovi. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske pokreće platformu Sunce na dlanu kojom će, u suradnji sa softverskom tvrtkom SAP, povezati investitore i vlasnike krovova-zgrada koji su ujedno i kupci električne energije. U razgovoru za Poslovni dnevnik ravnatelj REGEA-e, Julije Domac, otkrio je o kakvoj je platformi riječ, koje su prednosti digitalnih tehnologija u svijetu energetike i koliko smo ambiciozni po pitanju nove strategije energetskog razvoja Hrvatske. Možete li pojasniti ideju platforme Sunce na dlanu? Ideja je povezati investitore i vlasnike krovova-zgrada koji su ujedno i kupci električne energije. Platforma definira ugovorne odnose na siguran i transparentan način te omogućava agregiranje projekata u investicijske pakete. Platforma funkcionira bez obzira na granice - investicijski paketi mogu se slagati s projektima iz različitih država. U konačnoj fazi, platforma bi omogućavala ulaganja za velike institucionalne investitore poput mirovinskih i investicijskih fondova i izravno za građane. Ovom platformom želimo u svijet energetike prenijeti sve današnje prednosti digitalnih tehnologija i načina razmišljanja 21. stoljeća, a ideja je nastala prošlog ljeta u razgovoru s grupom španjolskih poduzetnika koji su pitali - kako nam možete pomoći da dođemo na hrvatsko tržište? Početak rada platforme očekujemo početkom lipnja. Vrijednost prvih projekata koji će se na njoj naći bit će više od 10 milijuna, a očekujem da ćemo već za 2-3 mjeseca imati i više od 100 milijuna kuna vrijednih projekata. Platforma je usmjerena na solarnu energiju odnosno fotonaponske elektrane, iako će se u kasnijoj fazi moći koristiti i za druge projekte koji se na sličan način mogu financijski vrednovati - npr. proizvedena toplinska energija, ostvarene financijske uštede i slično. Kako je došlo do suradnje sa SAP-om? Gotovo slučajno. Ali to i je pravi život, često se najbolje stvari pokreću uslijed sretne kombinacije pravih ljudi koji se nađu pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakon toga, slučajnost i improvizaciju treba izbjegavati, upravo suprotno općem mišljenju koje je kod nas rašireno. SAP je sigurno jedan od globalnih lidera u području naprednih digitalnih rješenja i nama vrlo poželjan tehnološki partner. Uvijek je dobro surađivati i raditi s partnerima od kojih se može učiti - to je najbolji način da napredujete i da se usavršavate. Čvrsto vjerujem da se najbolji projekti i pravi iskoraci mogu napraviti samo - multidisciplinarno. Uvijek treba slušati i druge struke i pokušati razumjeti različite poglede na isti problem. Takvu kulturu komuniciranja i rada trebamo razvijati u Hrvatskoj. Što donose digitalne tehnologije u energetici? Optimist poput mene odgovorio bi bez razmišljanja - donose jako puno i sve će se promijeniti nabolje. U energetici treba ipak biti malo oprezan. Primjerice, nafta i motori s unutrašnjim izgaranjem su trebali donijeti slobodu kretanja, ali su u paketu došle i katastrofalne klimatske promjene, geopolitičke podjele i ratovi, ekstraprofiti naftnih kompanija. Nuklearna energija je trebala donijeti ogromnu količinu čiste energije, ali je u paketu donijela i oružje za masovno uništenje, smrtonosna zagađenja radijacijom i troškove sanacije katastrofa koji se mjere u milijardama dolara. Digitalne tehnologije u kombinaciji s obnovljivim izvorima mogu donijeti potpunu demokratizaciju proizvodnje energije i situaciju u kojoj je baš svaki pojedinac na kugli zemaljskoj i proizvođač i trgovac energijom. Zamislite koja je to prilika za ublažavanje siromaštva i izjednačavanje imovinskih razlika!? Sljedećih desetljeća digitalne tehnologije mogle bi učiniti energetske sustave diljem svijeta potpuno povezanim, pouzdanim i što je najvažnije - održivim. Digitalizirani energetski sustavi u budućnosti mogu identificirati tko treba energiju i dostaviti je u pravo vrijeme, na pravom mjestu i uz najniže troškove. No digitalizacija također donosi sigurnosne i rizike gubitka privatnosti. Čuvena pitanja protivnika obnovljivih izvora - što ako vjetar ne puše i što kad po noći kad sunce ne sja, digitalizacijom postaju posve bespredmetna. Uvijek negdje vjetar puše! Sunce uvijek negdje sja ili je njegova energija uskladištena u baterijama. Digitalnim tehnologijama brzog odziva ta je energija jednostavno dostupna i koristi se kad i gdje treba. Globalna ulaganja u digitalnu infrastrukturu i softver za električnu energiju porasla su za više od 20 posto godišnje od 2014., dosegnuvši 47 milijardi dolara u 2016.Ova digitalna ulaganja u 2016. bila su gotovo 40 posto veća od ulaganja u proizvodnju električne energije na plin u svijetu, 34 milijarde dolara, i gotovo jednako ukupnom ulaganju u elektroenergetski sektor Indije - 55 milijardi dolara. Energetska tranzicija će se događati usprkos strategiji Hrvatska energetska strategija dokument je kojim bi se trebali 'udariti' temelji i stvoriti jasan plan i vizija gdje planiramo biti do 2050. Koliko je po Vašem mišljenju to dobro napravljeno? Razočaravajuće je vidjeti da se na čak 718 stranica prve dvije knjige hrvatske energetske strategije nove ideje i promjene donose na kapaljku. Za usporedbu - slovenska Strategija energetske politike do 2030. (s vizijom do 2050.) napisana je na 17 stranica. Austrijska Klimatsko-energetska strategija do 2030. stala je na svega 92 stranice, a obje su ove zemlje nedavno na najvišoj razini iskazale ambiciju da postanu 100 posto obnovljive. Energetska tranzicija u Hrvatskoj očito se neće događati zbog ove Strategije nego ovoj Strategiji usprkos.
www.vecernji.hr

Pročitano 348 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive