Dario

    Dario

    Nulta kuća višak energije dobijene od Sunca pomoću fotonaponskih ćelija distribuirati će ljeti u energetsku mrežu dok će ju zimi preuzimati. Stambeno poslovna zgrada u centralnoj zoni Novog Sada, postavljena na ugaonu lokaciju, s pogledom na mali park, predstavlja primjer energetskog i integralnog pristupa projektiranju. Projektiranje s ciljem da se ostvari nivo "nulte energetske" zgrade. To je kompenzirano širokim pristupom ekološkog i energetskog projektiranja s visokim stupnjem toplinske izolacije svih elemenata vanjskog omotača s U< 0,15 W/m2K, a intenzivni krovni vrt iznad prvog kata nižeg dijela objekta dodatno poboljšava ove karakteristike. Izuzetna toplinska svojstva zastakljenih površina s niskoemisijskim nanosom u trostrukim termo paketima punjenim plemenitim plinom i s velikim površinama s fiksnim zastakljenjem omogućavaju minimalan prolaz topline koji iznosi i do Ug<0,4 W/m2K. Autor: Vladimir Lovrić, arh.
    www.ekokucamagazin.com

    1 
    STRATA SE1 je stambeni toranj u Londonu i u svoju strukturu ima ugrađene tri vjetroagregata instalirane snage 19 kW, zavidnu razinu toplinske izolacije fasade, ugrađeno kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju toplinske i električne energije te sustav za prikupljanje i iskorištavanje kišnice. Jedan od ciljeva zagovornika održive gradnje je i ostvarivanje energetske neovisnosti zgrada, odnosno proizvodnja električne i toplinske energije korištenjem održivih izvora energije, pri čemu se najčešće misli upravo na obnovljive izvore. Primjer takve gradnje je i stambeni neboder STRATA SE 1 podignut u Londonu gdje je također poznat i pod nazivom „The Razor" ili za ljubitelje Gospodara prstenova poznatijim imenom „Isengard". Toranj je visok 42 kata, a na njegovu vrhu su postavljene tri vjetroaregata snage 19 kW integrirane u samu fasadu nebodera, za razliku od dosadašnjih zgrada na kojima su u većini slučajeva vjetroagregati bili postavljeni na njih. Instalirana snaga vjetroelektrana dovoljna je za proizvodnju 50 MWh električne energije godišnje, što čini 8% ukupne električne energije koju zgrada troši. Specifičnost ugrađenih vjetroelektrana jest da imaju 5 lopatica umjesto uobičajenih 3, kako bi se smanjila buka koju proizvode, a opremljene su i posebnom masivnom izvedbom ležišta koje je izvedeno na način da značajno prigušuje vibracije. Zbog svoje visine postavljanja vjetroelektrane maksimalno iskorištavaju konstantniju pojavnost i veću brzinu vjetra, ali i Venturijev efekt kojeg proizvode okolne zgrade, a koji stvara ubrzano strujanje zraka kroz vjetroagregate. Osim ugrađenih vjetroagregata, od zelenih tehnologija toranj se može pohvaliti u potpunosti prirodnim sustavom ventilacije, fasadom koja se odlikuje zavidnom razinom toplinske izolacije, kogeneracijskim sustavom grijanja i proizvodnje električne energije te sustavom prikupljanja kišnice za njenu naknadno korištenje, a ukupni energetski troškovi trebali bi biti čak i do 40% manji nego što je stambeni prosjek u Velikoj Britaniji. Gradnja tornja započela je 2007., a dovršen je sredinom 2010. godine, a predstavlja značajan korak u smjeru zahtjeva da do 2019. godine sve nove zgrade u Velikoj Britaniji budu takve da neutraliziraju sve proizvedene emisije stakleničkih plinova.
    www.zelenaenergija.org

    12
    3
    4
    Bolnica u Švedskoj za ljetno hlađenje koristi snijeg. Iako je korištenje snijega i leda za hlađenje ljeti bilo običaj u Švedskoj još početkom 20. stoljeća s pojavom električnih hladnjaka taj je običaj gotovo isčeznuo. Ipak, jedna tvrtka u Švedskoj odlučila je oživjeti taj princip i u modernom obliku iskoristiti ga za hlađenje prostora. Nekolicina švedskih kompanija uvidjela je priliku za razvoj poslovanja u sve većoj potrebi za velikim centralnim sustavima hlađenja. Baš kao i kod centralnih sustava grijanja na toplanu kod ovakvih sustava hlađenja koristi se mreža cijevi koji povezuju više zgrada ili čak čitavu četvrt. No, za razliku od sustava grijanja koji u Švedskoj često koriste otpadnu toplinu ili kogeneracijske sustave iz najbližih industrijskih pogona, ovaj sustav za disipaciju topline koristi hladniji spremnik kao što je voda u jezeru ili moru, a cijevima unutar sustava cirkulira voda koja je hladnija od temperature unutar zatvorenog prostora. Potrebe za velikim sustavima hlađenja imaju i pojedini industrijski procesi i energetski procesi kao što su termoelektrane, rudnici, ali i podatkovni centri kojih je prelaskom velike većine poslovanja na internet odjednom sve više i više. Budući da unatoč izobilju vode većina pogona ili četvrti u Švedskoj ipak nema pristup vodenim površinama koje bi mogla koristiti kao hladni spremnik, jedna tvrtka odlučila je primijeniti novi pristup problemu hlađenja ljeti, koristeći sirovinu koja je zimi dostupna u velikim količinama na sjeveru Švedske: radi se o snijegu. Tvrtka Snowpower takav je sustav hlađenja snijegom je i bolnica u Sundsvallu koja koristi 60 tisuća kubičnih metara pohranjenog snijega kojeg namjeravaju koristiti za hlađenje tijekom ljeta. No, korištenje snijega ili leda za hlađenje u Švedskoj nije novosti, budući da su već početkom 20. stoljeća pojedinci i poduzeća uzimali komade leda zimi i pohranjivali ih ispod debelog sloja piljevine te bi potom ljeti prodavali tako sačuvan led za hlađenje namirnica u smočnicama. Međutim s pojavom električnih hladnjaka ova praksa je gotovo u potpunosti zamrla i tek pokušaji primjene snijega tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća u SAD-u i Japanu djelomično su je oživjeli, iako se pokazalo da korištenje snijega za hlađenje nije toliko jednostavno kao što se na prvi pogled čini, iako je princip zapravo poprilično jednostavan. Dakle po zimi se snijeg uklonjen s ulica pohranjuje u spremnik koji se nalazi u blizini bolnice i prekriva se debelim slojem piljevine i otpada iz drvne industrije. Kako se snijeg topi hladna voda koja nastaje se filtrira i potom pušta da cirkulira kroz izmjenjivač topline čija se druga strana koristi za hlađenje prostora bolnice, dok se ugrijana voda od otopljenog snijega vraća u primarni spremnik snijega da bi se ponovno ohladila. Bolnica u Sundsvallu inače koristi mješavinu pravog snijega i onog proizvedenog topovima za snijeg, iako bi idealno bilo, prema riječima direktora tvrtke Snowpower da se izgradi podzemni spremnik. Usporedne studije slučaja pokazale su da je korištenje snijega za hlađenje u odnosu na klasične sustave klimatizacije i hlađenja ima daleko manji utjecaj na klimatske promjene, a posebice na održanje pH vrijednosti vodenih površina i njihovu fertilizaciju te troši daleko manje energije. No, istovremeno za izvedbu sustava hlađenje snijegom potrebno daleko više materijala i on zauzima daleko veću površinu nego klasični sustav klimatizacije koji radi na principu kompresije.
    Izvor: Advantage Environment

    1 
    Njemačka tvrtka Isocal razvila je jedinstven koncept iskorištavanja energije Sunca i geotermalne energije kroz ukopan hladni spremnik ispunjen vodom u kojem se temperatura spušta sve dok se ne iskoristi energija kristalizacije i u spremniku ne stvori led. Kao akumulator toplinske energije služi voda i led. Koncept korištenja leda za grijanje u svakom slučaju može biti gotovo jednako nezamisliv kao i korištenje snijega za hlađenje ljeti, no zapravo radi se o vrlo inovativnom konceptu njemačke tvrtke isocal pod nazivom SolarEis koji omogućava efikasnije iskorištavanje dizalica topline i sunčanih zračnih apsorbera za klimatizaciju prostora te je upravo radi toga izuzetno prijateljski raspoložen prema okolišu. Sustav se sastoji od uobičajenog spremnika tople vode, zatim dizalice topline koja kao hladni spremnik koristi posebno izgrađen spremnik vode te sunčanih zračnih apsorbera i sustava upravljanja. Tajna čitavog sustava je upravo u načinu iskorištavanja tog posebnog hladnog spremnika budući da se iz njega izvlači toplina ne samo dok se voda potpuno ohladi, već dok ne dođe do njena smrzavanja odnosno kristalizacije, čime se do maksimuma iskorištava energije pohranjena u njemu. Naime, za obrnuti proces otapanja leda potrebno je utrošiti jednaku količini energije koliko i za dizanje njene temperature u rasponu od 0 d 80 stupnjeva Celzijevih. Drugi podatak koji bi mogao ilustrirati primjenu ovog sustava jest da se u 126 litara vode pri 0 stupnjeva Celzijevih nalazi jednaka količina toplinske energije kao i u jednoj litri loživog ulja. Dakle, tijekom ljeta kada je vrijeme najpogodnije za prikupljanje energije Sunca pomoću sunčanih apsorbera viša energije se pohranjuje u hladni spremnik koja ondje ostaje pohranjena zahvaljujući činjenici da se u njemu nalazi velika količina vode i da je ukopan u zemlju u kojoj na dubini ispod otprilike pola metra vlada približno konstantna temperatura. Iz tog spremnika izvlači se toplina kojom se pomoću toplinske pumpe osigurava grijanje spremnika tople vode koja se može koristiti i za potrošnu toplu vodu i za grijanje domaćinstva. Budući da led ima veći volumen nego voda u tekućem stanju, sustav je izveden tako da izvlači toplinu iz centralnog dijela spremnika tako da do smrzavanja vode dolazi prvo u središtu i na taj način se sprječava pucanje spremnika. Osim toga spremnik nije ni na koji način izoliran, pa budući da se u njemu nalazi medij koji je većinu vremena hladniji od okolnog tla koje je približno konstantne temperature, osim Sunčeve energije zbog prijelaza topline jednim dijelom u ovom sustavu koristi se i geotermalna energija. Još jedna prednost smještaja spremnika pod zemljom je i sprječavanje rasta mikroorganizama budući da je u ovom zatvorenom sustavu gotovo u potpunosti spriječen pristup dnevnom svjetlu, izmjena zraka, a i ono malo prisutnih mikroorganizama izloženo je stalnom smrzavanju medija što u određenoj mjeri sprječava njihov nekontrolirani razvoj. Za jednu tipičnu obiteljsku kuću prema informacijama proizvođača dovoljan je sustav sa hladnim SolarEis spremnikom od 12 m3 te kombiniranom dizalicom topline i zračnim apsorberskim sustavom ukupne snage od 7.5 kW koji pokriva potrebe grijanja i potrošne tople vode.
    www.zelenaenergija.org

    1
    2
    3
    Radna organizacija za projektiranje Naš Stan iz Beograda i Institut Boris Kidrič iz Vinče 1982. godine razvili su nekoliko koncepata sunčanih kuća, a sam koncept je osnova razvoja današnjih pasivnih, niskoenergetskih te plusenergetskih kuća. Kuće koriste princip pasivne arhitekture i skladište Sunčevu energiju. Kuće su projektirane tako da veći dio potrebne energije grijanja dobiju od Sunca tijekom cijele godine dok se kao dopuna sustava grijanja koristi dodatni izvor topline pa se ove kuće istovremeno nazivaju i samogrijaće. U razdoblju nakon prve velike naftne krize u 1980-tim se razmišlja o smanjivanju potrebe za primarnom energijom jer dobava energije postaje ekonomski i društveni problem kada nema dovoljno energije. Količina neobnovljivih izvora energije se smanjuje te stoga istovremeno raste i cijena energenta što zemlje dovodi u zavisan položaj. Istovremeno rastu potrebe za energijom cijelog društva što je u suprotnosti s energetskim mogućnostima pa se javlja ideja o smanjivanju ovisnosti o klasičnim energentima i orijentaciji društva prema upotrebi alternativnih energetskih izvora. Veliki udio u ukupnoj potrebnoj energiji otpada na energiju grijanja zgrada te je moguće smanjivati energetske potrebe razvojem kuća koje koriste u velikom udjelu Sunčevu energiju.

    Sunčane kuće su projektirane prema slijedećim principima:
    - obiteljska kuća je veliki potrošač energije
    - primjena Sunčeve energije traži interakciju korisnika i kuće što je moguće ostvariti u obiteljskim kućama
    - velike slobodne površine zidova i krovova omogućuju ugradnju elemenata za sakupljanje energije Sunca
    - kod obiteljskih kuća postoji mogućnost akumulacije energije ispod kuća
    - primjena termoizolacije za smanjivanje potrebne energije grijanja
    - investicija u izolaciju se vraća kroz razliku u računima grijanja zgrade
    - povećanjem termoizolacije raste i inertnost mase zidova te se usporava pad temperatura u prostorijama odnosno povećava se stupanj ugode prilikom boravka u prostorijama
    - Sunčeva energija se apsorbira pasivnim elementima koji su dio same konstrukcije kuće
    - akumulacija energije se vrši u deopu ispod prizemlja zgrade, a sam depo je ispunjen kamenjem koje na sebe prima ukupnu energiju toplog zraka koji struji između kamenja
    - orijentacija zgrade prema jugu je presudna za sam koncept, a na jugu se smještaju prostorije boravka
    - izgradnjom sunčanih kuća investitori smanjuju potrebu za klasičnom energijom te istovremeno sudjeluju u ukupnoj štednji energije što je važan element u društvenoj stabilizaciji

    Sunčana kuća ANDROMEDA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća je projektirana za kontinentalna područja za jednu obitelj, a kući odgovara teren koji je nagnut prema jugu jer je kuća projektirana sa polunivoima. Južna strana kuće se koristi za apsorpciju Sunčeve energije sa staklenom verandom, dvostruko ostakljenim Trombovim zidom te prozorima za direktno dozračenje. Ispod poda prizemlja se nalazi skladište kamenja koje se koristi za dodatnu akumulaciju energije. Za grijanje tople vode se koriste sunčevi toplinski pretvornici te je primarni izvor grijanja kamin na drva.

    1
    116

    Sunčana kuća Andromeda iz nekih prošlih vremena
    U neka prošla vremena konstruirali smo vjetroelektrane i proizvodili solarne kolektore te imali vrhunske arhitekte koji su koncept solarnih kuća za ono vrijeme doveli gotovo do savršenstva. Moram priznati da smo u neka prošla vremena prije devedesetih godina kao integralna država imali mnogo lijepih ideja. Tako je primjerice jedan od prvih vjetroagregata na ovim prostorima sagrađena 1989. godine u pulskom Uljaniku, imala je instaliranu snagu od 22 kW i opsluživala je potrebe OKPD Valtura u blizini Pule, o čemu postoji i zapis u Istarskoj enciklopediji. Ali nije Uljanik jedini, tako je primjerice još 1975. godine u vrijeme i nakon naftne krize Tehnomont proizvodio solarne kolektore od kojih su neki instalirani na Citadeli u Poreču, Zatonu kod Zadra ili primjerice turističkom naselju Punta Verudela u blizini Pule. Ali sve to nije i ne može se usporediti s jedinstvenim pilot projektom solarne pasivne obiteljske kuće pod nazivom Andromeda čiji je idejni začetnik arhitekt Vladimir Lovrić. Pri tome, potrebno je naglasiti da ova kuća nije pasivna kuća kakvu poznajemo u današnjem smislu, već se radi o arhitekturi koja maksimalno iskorištava mogućnosti pasivnog solarnog grijanja. Jedna od prvih Andromeda izgrađena je u Beogradu, a nakon toga je zbog svog alpskog „štiha" doživjela popularnost u Sloveniji gdje je navodno sagrađeno više ovakvih obiteljskih kuća. Fotografiju jedne od izgrađenih Andromeda u Jesenicama našli smo zahvaljujući stranicama magazina za eko arhitekturu i kulturu Eko kuća i „posudili" tek toliko da ilustriramo članak uz molbu da nam ne zamjere na tome, budući da je jako teško doći do podataka i slika izvornih Andromeda. No, solarna arhitektura je čitavo vrijeme zapravo bila hit i Andromeda se nije zadržala samo unutar granica bivše Jugoslavije, već je sagrađena na više kontinenata, a popularnost je doživjela i u Americi i Kanadi. Pogodan teren za njenu gradnju je u blagom padu, a karakteristična arhitektura i izvedba natur opekom savršeno je uklapaju u prirodni ambijent. Kad govorimo o solarnim pasivnim kućama kao što je Andromeda uvijek je bitno naglasiti njihovu orijentaciju te iskorištenost južne strane koja je u ovom slučaju dovedena do maksimuma. Tako su primjerice sve glavne prostorije u ovom objektu orijentirane na južnu stranu, dok su sve sporedne prostorije orijentirane prema sjeveru. Andromeda također ima golemu verandu orijentiranu na jug i ostakljenu dvostrukim staklima. Jedan od značajnih aspekata solarnih kuća predstavlja doticaj kuće s prirodom što goleme staklene površine zapravo i omogućavaju. Orijentiranost staklenih površina prema jugu je pod kutem od 45 stupnjeva, što je vrlo zahvalan kut za pasivno prikupljanje solarne energije tijekom čitave godine čemu doprinosi i skladište topline ispod poda kuće realizirane u Jesenicama. Nažalost, više informacija o ovom predivnom projektu nismo uspjeli naći, kao ni eventualne primjere ove kuće da su izgrađeni u Hrvatskoj, no doista je prekrasno znati da su do sada izgrađene Andromede u trendu i skoro trideset godina nakon što su prvi put izgrađene.
    www.zelenaenergija.org

    0

     

    Sunčana kuća GALAKSIJA
    Arhitektonsko rješenje: Miladin Vasiljević, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća je projektirana u orijentaciji prema jugu sa staklenikom ispred dnevne sobe. Kroz staklenik sa dvostrukim ostaklenjem ulazi Sunčeva energija direktna i difuzna koja pada na zidove sa selektivnim premazom za apsorpciju energije koja grije zidove do 25°C tijekom zime. U zidu se nalaze kanali koji dovode topli zrak do podzemnog skladišta ispunjenog granuliranim šljunkom. Slijedeći sakupljač Sunčeve energije je Trombov zid koji je masivni zid ispred kojeg se na udaljenosti od 15 cm nalazi dvostruka ostakljena površina. Primjenom efekta dimnjaka topli zrak se uzdiže te ulazi u prostorije. Za zagrijavanje tople vode koristi se posebni toplinski sustav sa dodatnim izvorom grijanja. Termoizolacija je veća od minimalnih debljina koje su bile propisane u tom razdoblju te se zadržalo na ekonomsko isplativoj debljini izolacije.


    2

    2

     
    Sunčana kuća KENTAUR
    Arhitektonsko rješenje: Mislav Vojinović, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća je projektirana na principima pasivne sunčane arhitekture te na južnoj strani ima staklenu verandu površine 20m2 i prozore površine 9m2 za direktno dozračenu Sunčevu energiju. Za pripremu tople sanitarne vode koriste se sunčevi toplinski pretvornici koji imaju zaštitu od pregrijavanja u obliku zastora kojim se prekrivaju. Prvi sustav grijanja se oslanja na direktno dozračenu Sunčevu energiju, dok se drugi sustav grijanja oslanja na transport toplog zraka iz staklenika u prostorije kuće. Sporedne prostorije se nalaze na sjeveru i koriste se za zaštitu glavnih prostorija postavljenih na jugu.



    3

    2



    Sunčana kuća VEGA
    Arhitektonsko rješenje: Miladin Vasiljević, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća je obiteljska kuća projektirana primjenom pasivne sunčeve arhitekture. Staklenik dominira cijelom kućom i on se koristi za sakupljanje Sunčeve energije, a istovremeno je staklenik i produženi dnevni boravak na dvije etaže. Toplinska zaštita je u granicama ekonomske isplativosti.

    4

    2



    Sunčana kuća LIRA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture sa specifičnom dijagonalnom konstrukcijom koja osigurava osunčanje unutrašnjih prostorija tijekom cijele godine. Zeleni vrt staklenika je centralni dio kuće i sve su prostorije orijentirane prema njemu te on predstavlja produžetak prostora za odmor, rad i objedovanje. Zelene oaze i osunčani prostori daju specifičnost ovoj kući.

    5

    2

     

     

    Sunčana kuća GEMA
    Arhitektonsko rješenje: Miladin Vasiljević arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture te je namjenjena za smještaj u kontinentalnom području te na ravnom području. Kuća ima raspored prostorija koji je orijentiran na jug i direktno dozračenu Sunčevu energiju. Na južnoj strani se nalazi velika staklena stijena i Trombov zid za grijanje toplog zraka. Topla sanitarna voda se grije pomoću sunčanih toplinskih pretvornika.

    6

    2



    Sunčana kuća VENERA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture i predviđen je smještaj u kontinentalnom području. Na južnoj strani se nalazi staklena veranda površine 18 m2 te dvostruko ostakljeni Trombov zid površine 5 m2 i prozori za direktno dozračeno svjetlo. Staklene plohe imaju zastore koji se mogu koristiti za smanjivanje insolacije te smanjivanje pregrijavanja kuće.

    7

    2



    Sunčana kuća SUNCE
    Arhitektonsko rješenje: Miladin Vasiljević arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture, a predviđena je za smještaj u kontinentalnoj klimi i za ravne terene. Po orijentaciji moguće ju je smjestiti dijagonalno u smejru sjever-jug zbog staklenika na uglu kuće. Predviđena je za peteročlanu obitelj koja bi živjela u 90 m2 prostora. Po obliku kuća podsjeća na klasične kuće na četiri krova.

    8

    2



    Sunčana kuća PENELOPA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture i predviđena je za smještaj u kontinentalnoj klimi. Sjeverna strana kuće je zatvorena dok je kuća orijentirana na jug i insolaciju Sunca. Pregrijavanje tijekom ljeta smanjuje se pomoću pergola, zastora i sjenila. U ovoj kući nisu primjenjeni standardni elementi pasivne arhitekture masivni zidovi, trombov zid već se akumulacija vrši u sloju međukata u koji se uvodi topli zrak iz staklenika. Kod niskih zimskih vanjskih temperatura te kada nema dovoljno insolacije koristi se dodatni kamin u dnevnoj sobi za grijanje kuće.

    6

    2



    Sunčana kuća TALIA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture te je predviđena za smještaj u kontinentalnoj klimi. Kuća se dijagonalno usmjerava prema jugu što osigurava osunčanost unutrašnjosti tijekom cijelog dana. Koriste se masivni zidovi staklenika za akumulaciju energije te Trombovi zidovi za grijanje zraka, a ispod poda prizemlja se nalazi akumulacijska masa od granuliranog šljunka za sakupljanje topline.

    11

    2



    Sunčana kuća FORTUNA
    Arhitektonsko rješenje: Miladin Vasiljević, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture za smještaj u kontinentalnoj klimi te ravan teren u orijentaciji sjever-jug na uskim parcelama. Obzirom na malu širinu kuće od 7,2m cijela južna strana kuće se koristi za akumulaciju Sunčeve energije. U donjem dijelu južne fasade postavljen je na tlu sustav za grijanje sanitarne vode.

     

    6

    2



    Sunčana kuća ATLANTIDA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture dok je sama kuća namjenjena za smještaj u kontinentalnoj klimi. Staklenik se nalazi na južnoj fasadi kuće i proteže se kroz obje etaže kuće, a pregrijavanje tijekom ljeta se smanjuje zastorima. Kada nema dovoljno Sunčeve energije koristi se kamin za grijanje u dnevnoj sobi te podno grijanje.

    16

    2



    Sunčana kuća ODISEJA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture i predviđena je za smještaj u kontinentalnom području. Koriste se fizički elementi za sakupljanje i akumulaciju energije u masivnim zidovima, stakleniku, Trombovom zidu te akumulacijskoj masi ispod prizemlja. Transport toplog zraka se vrši pomoću dva ventilatora koji stvaraju prisilnu ventilaciju toplog zraka iz staklenika prema prostorijama i akumulacijskoj masi ispod prizemlja. Kuća je oblikom kombinacija klasičnih kuća i sunčanih kuća.

    17

    2



    Sunčana kuća AFRODITA
    Arhitektonsko rješenje: Vladimir Lovrić, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture sa integriranim zelenim staklenikom u kojem se nalaze biljke. Velike staklene plohe osiguravaju dnevno svjetlo, a pregrijavanje se smanjuje pomoću vanjskih grilji. Kamin i izgaranje biomase su primarni elementi za grijanje kuće. Veliki staklenik će tijekom bistrih zimskih dana osigurati dovoljno Sunčeve energije za grijanje kuće.

     

    16

    2



    Sunčana kuća ORION
    Arhitektonsko rješenje: Milisav Vojinović, arh
    Strojarske tehnologije: prof.dr. Branko Lalović
    Sunčana kuća koja koristi principe sunčane pasivne arhitekture u konceptu stambenog niza kod kojeg su sve protorije orijentirane na jug, a pomoćne prostorije se nalaze na sjeveru sa ulazom. Staklenik se proteže kroz dvije etaže, a zbog spojenosti zgrada puno je bolje toplinska izolacija u odnosu na samostalne kuće koje su na svim pročeljima izložene vjetru.

    17

    2

     

     

    Prof. dr Branko Lalović bio je 80-ih godina stručnjak br.1 u cijelom svijetu po pitanju primjene sunčanih ćelija za dobivanje električne energije. On je također bio i autor odlične knjige "Nasušno Sunce", o primjeni Sunčeve energije za grijanje individualnih kuća. Imao je desetak detaljno urađenih projekata, koje je prodavao u okviru knjige "Naš Stan – Hiljadu projekata". Poslije njegove smrti, postepeno je splasnulo zanimanje za primjenu Sunčeve energije. Negdje 1985. godine u Ministarstvu energetike prezentirali su ideju da se u SFRJ napravi dvadeset nuklearnih elektrana, vrijednosti 100 milijardi tadašnjih dolara. Tu ideju su plasirali iz Europe, da bi osigurali električnu energiju za cijelu Europu, a podržali su je naši političari koji su očekivali ogroman mito (od bar nekoliko milijardi dolara). Prof. Lalović je veoma oštro reagirao u intervjuu u listu "Politika". Slijedećeg dana jedan od ministara je podržao izgradnju nuklearki. Trećeg dana pojavio se i intervju sa prof. dr Vladom Ajdačićem, kumom prof. Lalovića. Očekivao se oštar članak, ali nije bio takav. Četvrtog dana, pojavio se demanti prof. Ajdačića, koji glasi: "Jučer je izašao intervju samnom o izgradnji nuklearki, ali je vjerojatno omaškom izostavljena poslednja rečenica, koja glasi: "Ja sam striktno protiv izgradnje nuklearki u SFRJ." Poslije toga nije bilo novih članaka u "Politici", ali je kazna usljedila u roku od nekoliko dana. Povećali su benificirani radni staž na dvije godine za godinu u "Vinči", da bi njih dvojicu odmah otjerali u penziju, u naponu snage. Oni nisu htjeli da uzmu rješenja za penziju navodeći da nisu svo vrijeme radili u institutu. Sutradan su zatekli radne stolove u hodniku. Prof. Lalović je zaprepašćeno pogledao sto i odmah je otišao u zgradu sa nuklearnim reaktorom. Pritisnuo je šifru za otvaranje vrata i ušao u pravi pakao. Uključio se alarm, ugasili su reaktor, izvukli ga napolje i prebacili u bolnicu. Poslije nekoliko dana dobio je galopirajuću leukemiju pa su ga specijalnim avionom prevezli u Pariz da mu izvrše transplataciju koštane srži, ali više nije bilo spasa. Nekoliko mjeseci kasnije (krajem aprila 1996. godine) dogodio se nuklearni akcident u Černobilu i naši političari su odustali od nuklearki. Prof. Lalović je izvršio samoubistvo da bi spriječio izgradnju nuklearnih elektrana. Prof. dr Vladimir Ajdačić je nekako preživeo prijevremeno umirovljenje, ali su njegovu suprugu, čuvenu mr Nadu Ajdačić, malteritirali u "Vinči" na svakom koraku. Krajem 1989. godine nije htela da opovrgne mjerenja radioaktivnosti Timoka i Borske rijeke (zagađenih vještačkim izotopima iz nuklearnog otpada), pa su i nju otjerali u prijevremenu mirovinu, a njenog saradnika dr Miljenka Martića na ulicu. O tome je ovog proljeća bilo 20-ak priloga na B92 i na Slobodnoj Europi pod zajedničkim nazivom "Trovanje Timočke krajine". Slučaj je zataškan zato što su u trgovini nuklearnim otpadom sudjelovali predsjednici i ministri nekoliko država Europske Unije i tadačnje SFRJ. Vjerovatno ne bi bolje prošli ni Nikola Tesla, dr Pavle Savić i Mihajlo Pupin, da su započeli karijeru ovdje.
    bokisingl.wordpress.com

    1
    2
    3

    4
     
    Znanstvenici sa Švicarskog Saveznog instituta za znanost i tehnologiju materijala ostvarili su novi svjetski rekord od 20,4% u efikasnosti pretvaranja sunčeve svjetlosti u električnu struju, razvivši nove tankoslojne solarne ćelije na fleksibilnim polimernim folijama, a ćelije su izgrađene na osnovi poluvodiča CIGS. CIGS (bakar-indij-galij-diselenid), materijala visokog potencijala za proizvodnju ekonomski isplative solarne električne energije. Trenutačno se čeka ekstrapolacija ove tehnologije za potrebe prilagodbe industrijskoj primjeni. Kako bi solarna električna energija bila ekonomski dostupnija u većim razmjerima, znanstvenici i inženjeri diljem cijeloga svijeta već dugo pokušavaju razviti jeftine solarne ćelije, velikog kapaciteta i učinkovitosti, a jednostavne proizvodnje. Skupina istraživača s EMPA-inog Laboratorija za tanke filmove i fotovoltažu, predvođena Ayodhyom N. Tiwarijem, sad je učinila još jedan veliki korak naprijed. Pomoću tankoslojnih CIGS solarnih ćelija na fleksibilnoj polimernoj podlozi postigli su rekordnu učinkovitost pretvorbe energije od 20,4%, srušivši tako vlastiti rekord od 18,7%, iz svibnja 2011. godine. Tiwarijeva skupina već duže vrijeme istražuje i razvija raznovrsne tehnologije proizvodnje tankoslojnih solarnih ćelija. Tijekom godina taj je laboratorij neprestano povećavao učinkovitost fotovoltažne pretvorbe, i to redom: 1999. ostvarili su svoj prvi svjetski rekord s 12,8%; 2005. s povećanjem na 14,1%, 2010. na 17,6% i 2011. na 18,7%. Posljednji u nizu rekorada postignut je zahvaljujući inovativnim idejama i izvanrednom timskom radu laboratorija, osobito doktorskih kandidata Adriana Chirila and Fabiana Pianezzija. Uspješno su modificirali svojstva CIGS sloja, proizvedenog na niskim temperaturama, koji apsorbira svjetlost i doprinosi foto struji u solarnim ćelijama. Vrijednost učinkovitosti ćelije nezavisno je ovjeren od strane Fraunhofer instituta za solarne energetske sustave (ISE), (engl, Fraunhofer Institute for Solar Energy Systems) u Freiburgu. Dodatno, EMPA-ina nova rekordna učinkovitost CIGS solarnih ćelija nadmašuje i vrijednost od 20,3% za CIGS solarne ćelije na staklenim podlogama i jednaka je najvišoj učinkovitosti polikristaliničnog silicijevog „wafera". „Napokon smo uspjeli ukloniti nedostatak u vidu manje učinkovitosti u odnosu na polikristalinične silicijeve „wafere" i CIGS tankoslojne ćelije na staklu", izjavio je Tiwari. Tankoslojni, lagani i fleksibilni solarni moduli visoke učinkovitosti odgovaraju zahtjevima u mnogobrojnim područjima primjene, poput solarnih farmi, krovova i fasada zgrada, automobila i prijenosne elektronike i mogu se proizvoditi kontinuiranim procesom kalandriranja (engl, „roll-to-roll") i tako smanjiti dodatne troškove u usporedbi sa standardnom silicijevom tehnologijom. Drugim riječima, imaju potencijal za priskrbu jeftine solarne energije u bliskoj budućnosti. „Niz rekorada učinkovitosti fleksibilnih CIGS solarnih ćelija razvijenih na EMPA-i pokazuje da tankoslojne solarne ćelije odgovaraju izvanrednoj učinkovitosti polikristaliničnih silicijevih ćelija. Sada je vrijeme za sljedeći korak – prilagodbu tehnologije u suradnji s industrijom za zadovoljavanje širokog područja primjene pomoću jeftinog procesa proizvodnje", kaže Gian-Luca Bona, ravnatelj EMPA-e. U tu svrhu, EMPA surađuje s Flisom, mladom tvrtkom angažiranom u industrijalizaciji fleksibilnih CIGS solarnih ćelija.
    znanost.geek.hr
    Ako imate veliki prostor kojeg morate ohladiti (recimo nekoliko tisuća kvadratnih metara industrijskog prostora) onda ste u velikim problemima. Svaki stupanj temperature preko 25C umanjuje radnu učinkovitost osoblja za 3-7% pa onda osim gubitka u učinkovitosti imate i problema s učestalim pogrešakama. No da bi ohladili tako veliki prostor potrebni su vam ogromni klima uređaji koji koštaju stotine tisuća kuna. Dvije najčešće tehnike su hlađenje vode uređajem za hlađenje vode (chillerom) koji je tipično električni i koji potom hladnu vodu razvodi po instalaciji (a koja mora biti izolirana da se ne bi cijevi rosile). Problem ove tehnike je u tome što morate imati izoliranu instalaciju i puno, puno električne energije na raspolaganju pa ova tehnika iako kod nas vrlo popularna (i praktički jedina na tržištu) ima ozbiljnih problema s postojećim zgradama odnosno s vršnom snagom kod velikih potrošača gdje će vam penali na snagu biti vjerojatno veći od energije koju stvarno utrošite.

    Druga varijanta je plinska klimatizacija, ona je pak daleko jeftinija u potrošnji energije ali je isto tako puno skuplja u nabavi, pa treba odvagnuti da li je u nekom razumnom roku jeftinije ipak krenuti na električne chillere ili na plinski sustav (primjerice, moj stav je da za sustave koji direktno ne donose novac, a klimatizacija je jedan takav sustav – treba koristiti načelo da se eventualna ušteda mora vratiti u roku od tri godine ili manje – ako ne opravdate kupovinu skupljeg sustava u tri godine onda u njega nemojte ni ići). Amerikanci puno koriste plinsku klimatizaciju, no ono što oni također rade je da ne hlade vodu koju potom razvoze po objektu nego hlade zrak koji onda kanalima razvode okolo. Kanali za klimatizirani zrak također moraju biti izolirani kako se ne bi rosili, ali su donekle jeftiniji i lakše ih je za postavljati od cijele instalacije koja je potrebna za razvod vode. Zajednička karakteristika oba sustava (u obje varijante razvoda energije) je u tome što koriste toplinsku pumpu u koju treba uložiti puno energije kako bi iz nje iscrpili silnu snagu hlađenja koja vam je potrebna.

    Razmišljao sam puno o toj problematici i shvatio sam da jednostavno mora postojati jeftiniji način hlađenja, i doista postoje barem dva. Prvi način je geotermalno hlađenje i grijanje. Princip je vrlo jednostavan, ako kopate u zemlju, temperatura zemlje na dva metra i dublje je konstantna tijekom cijele godine i možete taj medij koristiti kao neograničeno veliki hladnjak ili grijalicu. To znači da ako zakopate brdo cijevi kroz koje propuštate vodu i na jednom kraju zakvačite toplinsku pumpu onda možete grijati ili hladiti prostor po cijeni električne energije potrebne za tjeranje pumpe (dakle, za kikiriki). Geotermalno grijanje je kod nas nepoznati pojam i ne znam za konkretne primjere gdje se koristi. Cijevi možete ili zakopati na neku dubinu i "obmotati" oko zgrade ili čak ispod temelja (dakle položiti cijevi vodoravno) ili pak možete iskopati malene bunare do recimo 30-40 metara dubine i vodu gurati do dna i potom natrag (tu ste još nešto malo učinkovitiji). Hladnu ili toplu vodu onda razvodite dalje kako vam drago.

    Drugi sustav koji je u našim krajevima praktički nepoznat je evaporativno ili adijabatsko hlađenje prostora. Ovo je iznimno jednostavan sustav koji koristi temeljne zakone fizike da bi funkcionirao. Ukratko, zakoni termodinamike između ostaloga kažu da ako tekućina prelazi u plinovito stanje tada iz okoline preuzima (toplinsku) energiju. Ako to prevedemo na jezik evaporativnog hlađenja to bi značilo da ako fino raspršimo vodu u vrućem zraku onda će se ona pretvoriti u plinovito stanje i pritom ohladiti prostor. Razlog zbog kojeg idemo na more ili volimo prošetati oko jezera je dobrim dijelom upravo evaporativni efekt velike količine vode. Ako uzmete primjerice sobni ventilator i na mjestu na kojem uzima zrak prostrete mokru krpu, struja zraka koja prelazi preko krpe će isušivati krpu i pritom smanjiti temperaturu zraka. Ako isti taj princip skalirate do ogromnih razmjera, tada ćete nabaviti evaporativni hladnjak koji ima membranu (najčešće kartonsku) preko koje prelijevate velike količine vode i ogromni ventilator koji će upuhivati zrak koji je prešao preko te membrane u prostor koji želite hladiti. Ovaj sustav je iznimno jednostavan jer sve što vam treba je kartonska membrana, malo plastičnih cijevi i veliki ventilator. Sustav koji sam ja ugradio u mojoj tvrtci ima rashladnu moć od 45kW (u idealnim uvjetima) i upuhuje preko 16.000m3 zraka na sat (dakle, jako, jako puno zraka); no ljepota cijele priče je da koristi vodu koja je vrlo jeftini energent i nešto malo struje koje je potrebno da pokrene pumpu za vodu i elektromotor koji pokreće ventilator (oko 1kW na sat) – i kao biser na kraju, nabavna cijena mu je oko 12.000kn netto. Probajte na bilo koji drugi način kreirati 45kW rashladne moći za toliko novaca, pa makar kupovali i polovne hladnjake :). Problem adijabatskog hlađenja je što jako ovisi o vremenskim uvjetima. Ukratko, zrak kao medij može primiti samo određenu količinu vlage i to se zove relativna vlaga. Relativna je zato što na temperaturi od 0C 50% vlage nije niti blizu količini vlage koju možete "pospremiti" u zrak na 35C. Što je veći postotak vlage u zraku i/ili što je temperatura manja to je mogućnost hlađenja evaporativnim postupkom proporcionalno manja. Primjerice, danas je u Zagrebu 27C i relativna vlaga je 57% što znači da prostor možemo ohladiti za nekih 4-5 stupnjeva celzijusa, no kada bi temperatura bila kao jučer 32C i 50% vlage, onda bi mogli ohladiti za 7-8 stupnjeva. Učinkovitost adijabatskog hlađenja je maksimalna u pustinjskim predjelima gdje nema vlage u zraku, a najmanje je učinkovit na močvarnim lokacijama (ponekada se evaporativno hlađenje zove i swamp cooling). Poanta cijele ove priče je da sam se doista dugo i jako trudio dok nisam pronašao adekvatni a jeftini sustav hlađenja mog prostora i da naši silni trgovci (32% svih pravnih osoba se bavi trgovinom u RH) nisu prepoznali načine kojima bi u vrlo kratkom roku mogli rashladiti velike količine prostora za vrlo malo novaca. Naravno, ovaj sustav nije primjeren lokacijama gdje uvjeti moraju biti vrlo dobro kontrolirani, no za velike industrijske prostore koji su nerijetko smješteni u velikim betonskim halama koji nisu ništa drugo nego ogromni radijatori ovo je više nego sjajno rješenje (naravno, dok ne padne kiša i dok vlaga u zraku ne naraste na 100% i evaporativni hladnjak jednostavno ne funkcionira).
    mrak.org
    1

    Adijabatsko hlađenje i ovlaživanje zraka
    Sistem adijabatskog hlađenja i ovlaživanja zraka Normist, osim za atraktivno hlađenje terasa i plaža, koristi se i za učinkovito predhlađenje klima uređaja, hlađenje staklenika i nastambi sa životinjama, ovlaživanje hala i vinskih podruma, suzbijanje mirisa i prašine. Princip adijabatskog hlađenja odavna je poznat u našim krajevima, još iz vremena kada su težaci nosili vodu u ćupovima sa propusnim stijenkama, kroz koje bi voda lagano hlapila i tako hladila površinu ćupa. Upravo na tom principu baziraju se moderni sistemi adijabatskog hlađenja zraka, bazirajući se na činjenici da je za tako raspršenu vodu potrebna energija za njeno ishlapljivanje. Za rad se koristi toplinska energija iz zraka, čime se zrak pothlađuje, oduzimajući mu oko 700W topline po 1 litri ishlapljene vode. Time su ovi sistemi vrlo učinkoviti u snižavanju temperature zraka, odnosno povećavanju vlage u zatvorenim prostorima. Sastoje se od visokotlačne pumpe za vodu, sapnica pomoću kojih se voda raspršuje i posebnih visokotlačnih cijevi (fleksibilnih ili krutih), kroz koje se voda pod tlakom dovodi do sapnica. Visokotlačne pumpe opremljene su sa vremenskim programatorom za isprekidani rad sistema prema želji korisnika, zaštitom od nestanka vode, kao i automatskom drenažom sistema.

    Radni tlak u takvim sistemima je 60 - 70 bara, a veličina raspršenih čestica vode ovisi o promjeru same sapnice. Kao primjer navodimo takav sistem renomiranog turskog proizvođača, tvrtke Normist. S obzirom da Normist već dugi niz godina proizvodi avionske dijelove za američku i tursku vojsku, tako se i sistem hlađenja radi iznimno precizno i kvalitetno. To je posebno važno kod sapnica, koje moraju biti veličinom što manje, s vrlo malom tolerancijom otvora sapnice. Za hlađenje terasa i otvorenih prostora koristi se sapnica promjera otvora 0.2 mm, čime se dobivaju raspršene čestice vode veličine manje od 6 mikrona. Time se postiže puni efekt hlađenja, jer je površina čestica veća od volumena vode, pa se njeno ishlapljivanje, a samim time i hlađenje zraka, znatno ubrzavaju. Raspon promjera otvora sapnica kreće se od 0.1 mm pa sve do 0.7 mm, kako bi se zadovoljile razne primjene ovog sistema. Važni dijelovi sistema su i cijevi da bi se najbolje uklopile na svakom objektu. Uz vrlo fleksibilne 10 mm cijevi, novost su i 5 mm cijevi sistema, koje također izdržavaju maks. tlak od 140 bara. 

    Hlađenje terasa i plaža
    Dolaskom proljeća počinju pripreme za otvaranje brojnih terasa hotela, ugostiteljskih objekata, ali i privatnih kuća i stanova. To je ujedno najbolje vrijeme za postavljanje sistema hlađenja Normist, kako bi se povećala atraktivnost terasa te njihova iskoristivost i profitabilnost u vrijeme najvećih vrućina. Najveći efekt hlađenja terasa postiže se postavljanjem cijevi sa sapnicama po vanjskom rubu otvorenih dijelova tende, kako bi se postigao višestruki efekt: sprječavanje ulaska vrućeg zraka na terasu, uz pothlađivanje istog, bez podizanja vlage u zraku. Sapnice se podešavaju prema svakom objektu zasebno, s time da je uobičajni razmak između sapnica 0,75 m. Kod pokretnih jednostranih tendi sistem se postavlja po vanjskom rubu iste, dok se kod dvostranih pokretnih tendi sistem postavlja ispod tende. Premda se takav način montaže izbjegava, zbog povećanja vlage ispod tende, u ovom slučaju je to moguće jer su dvije strane terase otvorene, pa postoji cirkulacija zraka. Naravno, tada se sapnice postavljaju na kraćem razmaku od cca. 45 cm, te se sapnice naizmjenično zakreću na lijevu i desnu stranu. Sistem pritom radi isprekidano, koristeći vremenski programator pumpe.

    Predhlađenje klima uređaja
    Uz tu primjenu, Normist je iznimno učinkovit i kod predhlađenja klima uređaja. Naime, zbog povišenja vanjskih temperatura tijekom ljeta, znatno raste njihova potrošnja energije, a dodatno povišenje tlaka u sistemu skraćuje vijek trajanja klima uređaja. Uslijed visokih temperatura ugrađeni sigurnosni elementi često blokiraju njihov rad, čineći ih neupotrebljivima upravo kada su najpotrebniji. Taj problem se izvrsno rješava sistemom adijabatskog predhlađenja klima uređaja Normist. Sistem se sastoji od fleksibilne cijevi sa sapnicama i visokotlačne pumpe pomoću koje se voda raspršuje u finu maglu, hladeći pritom zrak na usisnoj strani klima uređaja. Na taj se način hladi kondenzator, čime rad klima uređaja postaje znatno ekonomičniji i u vrijeme najvećih ljetnih vrućina, uz značajne energetske uštede i povećanje pouzdanosti njihovog rada. Navedeni sistem učinkovito koristi sve veći broj tvrtki, od kojih izdvajamo VIPnet, Raiffeisen banku i hotel Osijek.

    Hlađenje i ovlaživanje staklenika
    Visoka temperatura zraka tijekom ljetnih mjeseci loše utječe na rast i razvoj biljaka u staklenicima. Korištenjem ventilacije, odnosno ubacivanjem vanjskog zraka, eventualno se može postići izjednačavanje temperature u objektu sa vanjskom temperaturom. No, to nije dovoljno. Važno je održavati odgovarajuću vlažnost zraka. Pri relativnoj vlažnosti zraka ispod 40%, biljke dodatno isparavaju vodu. No, kako je pritom tlak zraka manji nego tlak u listovima i cvjetovima, biljka ne može primiti dovoljno vode iz korijena. Stoga dolazi do aktiviranja prirodnog obrambenog mehanizma biljke, koja usporava ili obustavlja proces rasta kako bi nadoknadila gubitak vode. Kod vrlo visoke vlažnosti zraka, uglavnom preko 90% r.v., razlika u tlaku je tako mala da praktički nema isparavanja. Pritom ne dolazi niti do kolanja hranjivih tvari u biljci, čiji plodovi počinju odumirati. Sistem adijabatskog hlađenja i ovlaživanja zraka služi za hlađenje zraka u stakleniku tijekom ljetnih mjeseci ali i postizanje optimalne vlage zraka tijekom cijele godine. Automatskim radom uređaja upravlja higrostat odnosno termostat. Time se osiguravaju optimalni uvjeti za kvalitetan rast i razvoj biljaka.

    Hlađenje nastambi sa životinjama
    Temperatura znatno utječe i na životinje smještene u nastambama, na njihovu dnevnu proizvodnju i utrošak hrane. Tako su razna mjerenja pokazala da kod mliječnih krava povećanje temperature od 5-10ºC od optimalne temperature u staji, uzrokuje porast od 15-20% potrošnje hrane, uz pad dnevne proizvodnje za 10-20%. Situacija je slična i u peradarnicima. Prema jednoj studiji, u hlađenom objektu nesilice su nesle do 15% više jaja, koja su bila 5-6% veća od jaja iz nehlađenog peradarnika. Brojlerima je prirast bio 5-8% veći, uz 6-7% bolju konverziju hrane za istu težinu. Pritom je smrtnost smanjena za čak 25%. Raspršivanjem vode dolazi i do smanjenja prašine i mirisa u zraku, koji se vežu za sitne čestice vode i padaju na tlo.

    Ovlaživanje vinskih podruma
    Preniska relativna vlažnost zraka u vinskim podrumima sa drvenim bačvama, uzrokuje značajne gubitke, koji mogu iznositi do 15% u dvogodišnjem periodu. Sistem adijabatskog ovlaživanja idealan je za postizanje adekvatne, visoke vlage zraka.

    www.promogradnja.hr
    Nakon što su krajem 2012. godine predali prijavu za sudjelovanje na prestižnom dvogodišnjem međunarodnom natjecanju sveučilišta Solar Decathlon Europe, studenti Sveučilišta u Zagrebu primljeni su u iduću fazu natjecanja koja traje do studenog ove godine. Solar Decathlon Europe je međunarodno natjecanje. Kuća sve svoje potrebe za energijom zadovoljava iz obnovljivih izvora, prvenstveno energije Sunca. Sudionici mogu biti sveučilišta i stručni studiji arhitektonskog, elektrotehničkog, strojarskog, građevinskog i drugih usmjerenja, koji svoje interese pronalaze u području energetske učinkovitosti i održive gradnje. Studenti zagebačkog sveučilišta imat će priliku predstavljati svoj projekt velikom broju studenata i profesora iz cijelog svijeta, stručnoj komisiji kao i ostalim posjetiteljima kojih se iduće godine u Parizu očekuje oko 400 000. Natjecanje je svakako na visokoj razini uzevši u obzir da su prijave podnijela 44 sveučilišta iz 26 različitih zemalja svijeta. Sveučilište u Zagrebu je zauzelo 25. mjesto što je i više nego uspješan rezultat, budući da je ovo prvi put da su se hrvatski studenti prijavili na Solar Decathlon. "Konkurencija je bila izrazito jaka, te nam je drago što se nalazimo u društvu svjetski priznatih sveučilišta, kao što su: Technical University of Denmark iz Danske, Brown University iz SAD-a, National Chiao Tung iz Tajvana, Chalmers University of Technology iz Švedske, njemački University of Frankfurt te francuski University of Paris. Naravno, veliku ulogu ima i uključenost sveučilišnih organa kao i nadležnih državnih institucija za obrazovanje i znanost. Nama je ovo veliki uspjeh i šansa da pokažemo svijetu kako hrvatski studenti posjeduju know-how i da ćemo narednih godina biti i više nego dostojni konkurenti.", izjavio je Ivan Ivić, prvostupnik građevine i voditelj UNIZG tima. Vrijednost ovakvog pothvata prepoznalo je već u kvalifikacijskoj fazi 24 privatnih tvrtki i državnih institucija, koje su izrazile namjeru svojim sponzorstvima doprinijeti finaliziranju kuće. Budući da se radi o izvorno domaćim tvrtkama mogućnosti za predstavljanje Hrvatske su višestruke. Ovaj projekt osim mogućnosti sudjelovanja na natjecanju, predstavlja i priliku za suradnju između akademske zajednice i hrvatskog gospodarstva te senzibiliziranje javnosti glede pitanja planiranja i provedbe energetski učinkovite gradnje. Ovakvi projekti iako imaju predznak studentskih, u inozemstvu uživaju veliki značaj s obzirom na to da razvijeni gradovi i zemlje s viskom potrošnjom energije teže učinkovitim rješenjima očuvanja energije. "Vani je to sasvim uobičajena praksa da se studente uključuje u ovakve projekte jer je projekt sveobuhvatan i tiče se cjelokupne zajednice. Smatramo da Hrvatska može ponuditi više jer obilujemo prirodnim resursima kao što su voda i sunce koji se mogu upotrijebiti za ona rješenja koja mogu pridonijeti visokoj energetskoj učinkovitosti. Na taj način čuvamo i naš okoliš i prirodu od koje naše gospodarstvo i ovisi u turističkom smislu.", izjavio je Ivan Ivić. Solar Decathlon Europe održat će se u Parizu 2014. godine u perivoju dvorca Versailles. Posljednje natjecanje Solar Decathlon Europe održano je 2012. U Madridu, a ove godine održat će se u Sjedinjenim Američkim Državama te kineskom Datongu.
    www.croenergo.eu
    Život na Zemlji ovisi o svjetlosti i toplini koja dolazi s naše zvijezde. Iako se u zadnjih nekoliko desetljeća stalno upozorava na negativan utjecaj Sunčeve svjetlosti odnedavno su nam dostupni rezultati znanstvenih studija koje dokazuju kako su blagodati Sunčeve svjetlosti puno veće od bilo kakve opasnosti. Naša povezanost sa Suncem i njegovim zračenjem je toliko duboka i esencijalna da se može vidjeti u različitim evolucijskim i biološkim mehanizmima i funkcijama. Razlike u ljudskim varijacijama su određene količinom pigmenta u koži – melanina, dok su ljudi s puno melanina i s tamnom kožom stvoreni za obitavanje u ekvatorijalnim i sub-ekvatorijalnim predjelima planete, oni postaju iznimno boležljivi ako žive u sub-polarnim ili polarnim regijama planete. Ljudi tamne kože ne mogu stvoriti dovoljno vitamina D ako obitavaju u predjelima u kojima je Sunčeva svjetlost slaba ili je ima premalo. U nedavnom istraživanju koje je obavljeno u Skandinaviji i Kanadi otkriveno je kako ljudi s izrazitom tamnom kožom obolijevaju od različitih kancerogenih bolesti, leukemije, osteoporoze, imaju različite probleme s endokrinim sustavom i mišićima, a sve to jer njihova tijela nisu evolucijski predodređena za život na krajnjem sjeveru ili jugu planete. S druge strane poznato je kako bijelci i sve druge rase svijetle kože snažno reagiraju na Sunčevu svjetlost u toplijim predjelima planete, jer njihova koža nema dovoljno melanina da bi se zaštitila. U istraživanju koje je 2010., godine napravio Njemački tim, otkriveno je kako mitohondrijska DNK (genetski materijal prenesen po ženskoj liniji) otkriva način na koji su pradavni ljudi polako migrirali iz tropskih predjela k hladnijim predjelima planete. Iako znanstvenici smatraju kako je ta seoba počela prije 60 tisuća godina, otkriven je i dio gena koji pokazuje još starije migracije, no o njima se još trebaju napraviti istraživanja. U svakom slučaju ljudi su kretanjem prema hladnijim predjelima planete polako gubili zaštitu od Sunčeve svjetlosti – melanina, koji u mnogo čemu regulira proizvodnju vitamina D. Važno je napomenuti kako vitamin D kontrolira preko 2000 gena i stoga ga današnja znanost smatra više hormonom nego li vitaminom. Nedostatkom vitamina D se destabilizira ljudski genom i nastaju različite patogenetičke promjene i citokancerogene promjene što uvjetuje veliki niz fizičkih i psihičkih poremećaja i bolesti. Matrix World je već pisao o tome koliko je Sunčeva svjetlost važna u borbi protiv brojnih vrsta raka, o tome možete više saznati ovdje, no saznajmo još neke iznimno važne učinke Sunčeve svjetlosti na ljude. U studiji koja je publicirana 2005., godine je u žurnalu Psychosomatic Medicine, znanstvenici su otkrili kako Sunčeva svjetlost snažno smanjuje bol u postoperativnoj rekuperaciji. Kada su se pacijenti sunčali 46% vremena više od prosjeka, uzimali su 22% manje analgetika po satu, te nisu patili od postoperativnog stresa. Svima je poznato kako sunčanje popravlja raspoloženje, no sunčanje također pomaže u bržem zacjeljivanju rana i nestanku ožiljaka. Zbog takozvanog efekta „photorepaira" s kojim su se bavili različiti znanstvenici, naša koža najbolje zacjeljuje ako je u doticaju sa Sunčevom svjetlošću. O tome smo više pisali ovdje. U znanstvenoj studiji iz 2011., godine objavljene u The Journal of Investigative Dermatology, otkrivena je nevjerojatna činjenica o našem metabolizmu: kada ljudska koža dođe u doticaj s UV svjetlošću tada se ubrza metabolizam u potkožnom vezivnom tkivu, drugim riječima naše salo se topi. Otapanjem potkožnog sala se stvara vitamin D, a nedostatak vitamina D uvjetuje stvaranje abdominalnog sala ili takozvanog „pivskog trbuha" te brojne hormonalne probleme. Ovim problemom su se pozabavile brojna znanstvena istraživanja. U studiji objavljenoj 2005., godine u žurnalu Anticancer Research je otkriveno da je prekomjerna težina u Hispano-američkoj i Afro-američkoj populaciji u SAD-u povezana s premalom količinom Sunčeve svjetlosti, te da je naročito povezana sa skupljanjem sala u abdominalnom predjelu. Ljudskom tijelu je u prosjeku potrebno dva sata UVB zračenja kako bi pravilno proizvodilo vitamin D, sve manje od toga stvara prekomjernu težinu. U istraživanju koje je objavljeno 2010., godine u žurnalu Medical Hypotheses, otkriveno je kako solarni ciklusi utječu na duljinu ljudskog života kroz utjecaj svijetlosti na naš genom. U studiji je rečeno slijedeće: „Pokazalo se kako osobe začete i rođene na trogodišnjem vrhuncu jedanaestogodišnjeg solarnog ciklusa, žive u prosjeku 1,7 godina manje od onih koji su začeti i rođeni u mirnijim fazama solarnog ciklusa. Povećana energija za vrijeme vrhunca solarnog ciklusa modificira 0,1% ljudskog genoma i epigenoma te omogućava promjene koje stvaraju različite poremećaje i bolesti koje uzrokuju smanjenje životnog vijeka. Vrlo je moguće da ista energija ima i pozitivnog efekta na varijacije u našem genomu naročito u dijelu koji je odgovoran za adaptaciju unutar stalno promjenjivog okoliša, no za pozitivne promjene moramo provoditi dovoljno vremena u aktivnom sunčanju." Anomalije u solarnim ciklusima i različite vrste solarnih oluja mijenjaju EM polje Zemlje, te također utječu na našu psihu, o tome smo pisali ovdje. No do sada nije bilo poznato kako Sunce utječe na genetičke promjene, a naročito koliko uvjetuje pozitivne epigenetičke promjene. U znanstvenoj studiji objavljenoj 2008., godine u Journal of Alternative and Complementary Medicine, potvrdilo se antičko vjerovanje kako su ljudi sposobni stvarati dio metabolitičke energije uz pomoć solarne energije i sunčanja (Surya joga, solarna joga). Dugi niz godina znanstvenici su tvrdili kako jedino biljke i neke bakterije mogu fotosintezom stvarati šećere i energiju iz Sunčeve svjetlosti, no istraživanje iz 2008., pokazuje kako melanin ima ulogu solarnih panela te da može konvertirati energiju iz sunca kroz kožu i očne irise (u kojima također ima melanina). Melanin pretvara gama i UV zračenje i metabolički sustav no ta sposobnost se s „vježbanjem" povećava. Najviše čuđenja je ostvarilo otkriće u kojemu ljudi i životinje imaju sposobnost pretvaranja gama zračenja u energiju, do prije par godina je jedino bilo poznato kako određene gljivice mogu pretvarati gama zračenje u metabolitičku energiju zahvaljujući melaninu, ovaj fenomen je otkriven u radioaktivnom okolišu Černobila u Ukrajini. Za sada je potpuna nepoznanica kako se gama zračenje pretvara u metabolitičku energiju. Zahvaljujući cijelom nizu ispitivanja otkriveno je kako sisavci pretvaraju solarnu energiju u metabolitičku energiju uz posredovanje melanina, no interesantno je kako albino biljke i životinje nemaju tu mogućnost. Geoffrey Goodman i Dani Bercovich koji su se najviše bavili ovim interesantnim saznanjem su u zaključku studije izjavili slijedeće: „Pigment ima brojna svojstva, od utjecaja na kosu, kožu, oči, perje i krljušti do različitih hormonalnih funkcija. Najpoznatiji pigment je melanin koji ima nevjerojatnu sposobnost apsorbiranja UV svjetlosti. Bilo koji polimer ili makro struktura melaninskih monomera se naziva melanin. Njegova uloga proizlazi iz kompleksne strukture i kemijskih svojstava, na primjer; ima poluvodička obilježja, stabilan je radikal, ubija slobodne radikale i uzrokuje transere. Klinički istraživači su upoznati s melaninskim poremećajima unutar dermatološke i okularne patologije, a sada se konačno počinju shvaćati slični interni tjelesni procesi koji imaju veze s patologijom nastalom svjetlosnom radijacijom (endokrinologija, utjecaj na mozak, ušna kohlea itd.). Do sada se nije znalo da je uzročnik za takve slučajeve nedostatak pozitivnog neuromelanin, i stvaranje negativnog neuromelanina koji stvara Parkinsonovu bolest, neočekivane akcije melanocita u kohlei i stvaranje gluhoće. Nedostatak melanina stvara promjene na DNK, koji pak stvara melnome u melanotičkim stanicama, naročito ako je njihov stanični metabolizam drastično pao, to jest ako je broj mitohondrija pao za 83%, dok je respiracija pala za 30%. Unutar očiju životinja i ljudi se nalazi nepoznati okularni organ koji za sada ima nepoznatu finkciju kod ljudi no kod životinja koje migriraju snažno utječe na tjelesno zdravlje i izdržljivost tijekom migracija, a još snažnije djeluje na opstanak i održanje vrste. Iako marginalan, utjecaj melanina u ovom organu je snažan jer inicira konverziju svjetla u metabolitičku energiju u regulira lokane metabolite koji pak upravljaju metabolitima iz cijelog tijela. Ptice zahvaljujući ovom očnom organu mogu preletjeti velike distance i to često na temperaturama ispod nule. Slična stvar se mogla primijetiti u evolucijskom razvoju čovjeka u središnjoj Africi, kada je zahvaljujući melatoninu nestala dlakavost, a čak i najmanja pretvorba solarne energije uz pomoć melanina je stvorila metabolitički skok koji je omogućio stvaranje novih i naprednih dijelova mozga koji su uvijek gladni energije. Melanin je ubrzao razvoj čovjeka i omogućio njegov opstanak. Da bi shvatili koliko melanin utječe na ljudsku psihu i zdravlje potrebno je napraviti nova detaljna istraživanja." U znanstvenoj studiji koja je objavljena u žurnalu Behavioral Neuroscinece 2012., godine je otkriveno kako izlaganje Sunčevoj svjetlosti omogućava veću aktivnost za vrijeme sumraka i večeri dok u isto vrijeme stvara ljude uspavanima nakon što određeno vrijeme provedu osvijetljeni umjetnim izvorima svjetlosti iz kućne rasvjete ili ekrana televizora i kompjutora. Sve osobe koje se dovoljno sunčaju duboko i zdravo spavaju, i njihov endokrini sustav radi pravilno, Cirkadisjki ciklus se najbolje regulira sunčanjem, a lučenje melatonina hormona koji derivira iz melanina, utječe na dekalcifikaciju žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i pravilan rad istih, i omogućava dubok i neometan san, a s time i borbu protiv stresa i depresija. Još uvijek nisu poznate sve poveznice između melatonina i melanina, poznato je da se ljudi osjećaju opuštenije i zadovoljnije ako se redovito sunčaju, u sve užurbanijem i stresnijem svijetu iznimno je važan svaki prirodni faktor koji će nam pomoći u održavanju zdravlja uma i tijela, očigledno je da Sunce puno više pomaže nego li odmaže. Možda moderna farmacija niti ne želi zdrave i sretne ljude jer na takav način gubi jako puno novca. U tome je najvjerojatniji uzrok fame protiv Sunca i sunčanja kojoj smo svjedoci zadnjih 30 godina.
    matrixworldhr.wordpress.com
    Nakon zimskog solsticija i ponovnog buđenja Sunca nakon najkraćeg dana u godini, kada se u Hrvatskoj željno očekivao nastavak solarizacije države, pripremali se novi projekti, vadili novci iz čarapa, kada je određena jasna kvota, pravilnici pojednostavili procedure, a smanjena tarifa. Koliko god je mi kritizirali u vrijeme njenog nastajanja, na kraju ipak pokazala da će ljudi uvijek rađe uložiti novce u Sunce nego u banke (što samo pokazuje koliko ljudi vjeruju u tehnologiju i stvarne projekte) - desio se hladan tuš. Kvota za 2013. godinu je potrošena, tj. HROTE je objavio da je izdao 15MW ugovora za integrirane fotonaponske elektrane. Tako je godina aktivnosti u fotonaponskom sektoru u Hrvatskoj završila i prije negoli je službeno počela. HROTE je na svojim stranicama objavio da je priključna snaga iz zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu koji su u postupku rješavanja sada 15,01 MW. Budući je na dan 31.12.2012. godine sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana dosegnuta kvota ograničena prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava (NN br. 121/2012), HROTE će sklopiti ugovore samo za postrojenja za koja su do toga dana zaprimljeni zahtjevi. Sukladno navedenome, HROTE neće zaprimati nove zahtjeve za otkup električne energije iz integriranih sunčanih elektrana nakon 04. siječnja 2013. godine, a dostavljene zahtjeve nakon navedenog datuma će vratiti pošiljatelju. U samoj vijesti je nevjerojatno da je kvota za sunčane elektrane za godinu koja tek počinje već popunjena, i to samo preko zahtjeva za sklapanje pri čemu nijedan ugovor zapravo nije sklopljen, a kamoli da je nešto ušlo u pogon. Što se tiče neintegriranih solarnih elektrana za njih još nije zaprimljen niti jedan zahtjev temeljem kvote za 2013. godine, jer još nije iskorištena ni kvota za 2012. godinu, te je kvota od 10 MW (pa i više) u potpunosti slobodna. Svatko razuman se mora zapitati - kako je to moguće? Te što zapravo ne valja u sustavu? Pa se postavlja pitanje gdje se može pratiti razvoj projekata sa izdanim ugovorima? Hoće li svi biti realizirani u zadanom roku? Te ako neće, i ako nekima od njih istekne rok važenja od godine dana kada se izdani ugovori moraju aktivirati (što znači i postrojenje sagraditi i pustiti u pogon), što će se desiti s novootvorenom kvotom? Naravno, ako ćemo stvari gledati optimistično, onda valja istaknuti da je fantastično povjerenje ljudi u ovu tehnologiju, kao i želja da se uloži novac u fotonaponske projekte. To budi optimizam i nadu da su građani konačno prepoznali vrijednost i važnost energetike za svoj život. Također, veseli podatak da će u sljedećih godinu dana biti izgrađeno više od 15 MW novih fotonaponskih sustava (uključivo i one koji su ugovor o otkupu dobili prema staroj kvoti za 2012., a u međuvremenu nisu sagrađeni). No, istovremeno jako puno zahtjeva koji su pripremljeni ili su u pripremi će ovime ostati skupljati prašinu. Mnoge start-up tvrtke, pa i one koje su duže na tržištu, i koje su računale na "dugoročnu energetsku politiku" će ovime staviti ključ u bravu. Jer tko si nije unaprijed osigurao posao za 2013. godinu, taj sigurno ne može preživjeti godinu čekajući novu kvotu i tarifu, ne znajući kada će iste biti donesene (pretpostavka je, sukladno pravilniku krajem listopada), niti koliko će iznositi. I kada dođe, hoće li kvota opet biti potrošena prije nego i krene u primjenu? Zanimljivo bi bilo pogledati i strukturu integriranih fotonaponskih projekata, tj. vidjeti da li su izgrađene i prijavljene elektrane pretežno male na obiteljskim kućama, ili se pak pretežno radi o većim elektranama snage nekoliko stotina kilovata na krovovima industrijskih postrojenja. No nažalost, u pregledu registra projekata pri Ministarstvu gospodarstva do takvih se podataka trenutno ne može doći, tj. podaci nisu dostupni, što samo po sebi dodatno pobuđuje sumnju u transparentnost cijelog postupka. Pogotovo zna li se neslužbeni podatak o 7 do 9 MW novih zahtjeva negdje do 20. prosinca prošle godine. Neke vrlo aktivne tvrtke u sektoru se pitaju kako je moguće obraditi 6 ili više megavata zahtjeva za integriranim sustavima praktički u vrijeme blagdana? Kako bilo da bilo, i ova trenutna politika se pokazala kao promašaj, jer ne omogućava održivi razvoj niti potiče prijeko potrebnu gospodarsku aktivnost, a koja je bila iznimna u ovom sektoru u proteklih nekoliko mjeseci. No, pokazalo se i opet da nema dovoljno sluha za želje građana i mogućnost vlastitog razvoja. Ili ima? Što dalje? Pesimistična, ali i realna varijanta može biti da država jednostavno kaže - znali ste pravila igre, kvota je ispunjena, preživljavajte kako znate do nove kvote, a onda opet juriš uslijed kojeg se javlja nezdrava i nelojalna konkurencija (kako zamjeriti ljudima koji se bore za svoj kruh i plaću), i masovne frustracije potencijalnih investitora/vlasnika kuća koji bi na ovaj način htjeli dugoročno oplemeniti teško zarađeni novac. Ili, optimistična varijanta - država konačno popusti pod pritiskom i iskaže malo sluha za tržište, te potpuno ukine kvotu na one najmanje, sustave do 10kW, pa i 30 kW (ili je barem izvanredno dodatno poveća za ovu godinu, s obzirom na trenutne aktivnosti, možda za dodatnih 20MW). Jer upravo na takvim sustavima najviše uloženog kapitala ostaje u državi, a građani izravno profitiraju od istih. Naravno, osim povećanja kvote, ostaje mogućnost da i gradovi i općine putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost značajno više subvencioniraju na svome području fotonaponske sustave, uz toplinske sustave koji se već subvencioniraju, ali koji će se koristiti za pokrivanje vlastitih potreba za električnom energijom. To bi bila jedna hvalevrijedna akcija i još jedna poruka kako nam upravo ti i takvi lokalni poslovi nužno trebaju. Ako se država već obvezala i zakonom propisala obnovljive izvore kao one od strateške važnosti za svoj razvoj, zašto onda ne dopusti svojim građanima ulaganje u iste? Po principu Hrvatska lisnica za Hrvatsku energiju. U primjerima iz stvarnog života, kako objasniti pomorcu koji se nakon šest mjeseci lutanja svjetskim morima odlučio teško zarađeni novac uložiti u 10kW na svojoj kući i u svojoj domovini ne bi li time i sebi osigurao određenu sigurnost i dugoročni izvor prihoda, da to sad eto ne može uraditi jer su postavljena ograničenja na ulaganja koja tako očajnički zazivamo. Ili ugostitelju koji želi postaviti 30kW na svoj mali obiteljski hotel kako bi lakše prebrodio one godine kada turisti odluče zaobilaziti Jadransku obalu, i kako bi povećao konkurentnost svoga poslovanja, a za to je već dobio i odobren kredit. Tko će njemu objasniti da ne može realizirati već odobreni kredit? Svi koji zazivaju velike investicije bi se trebali prisjetiti da one ne stvaraju baš puno lokalnih radnih mjesta, a kamoli na održivi način. Fotonaponske elektrane to čine, i kada bi se to dopustilo, bile bi to iznimno vrijedne investicije u ovu državu. Trenutno samo fali mogućnost da se takva ulaganja mogu planirati i realizirati na jedan održiv i tržišno zdrav način, sukladno iskazanom interesu.
    www.obnovljivi.com


    Godina još nije ni počela, a kvota za integrirane fotonaponske sustave do 10 kW za 2013. godinu, koja iznosi 15 MW, već je popunjena. Naime, HROTE je na svojim stranicama objavio je da je priključna snaga iz zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu koji su u postupku rješavanja iznosi 15,01 MW, a uglavnom je riječ o sustavima do 10 kW. Budući je na dan 31.12.2012. godine sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana dosegnuta kvota ograničena prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava, HROTE će sklopiti ugovore samo za postrojenja za koja su do toga dana zaprimljeni zahtjevi. Na stranicama HROTE-a stoji da će oni i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine. "Ako se utvrdi da pojedini zahtjevi koji su zaprimljeni prije dosegnute propisane kvote za 2013. godinu ne udovolje propisanim uvjetima ili nositelj projekta samostalno odustane od zahtijeva, tako oslobođeno mjesto u kvoti popunit će se prvim slijedećim zaprimljenim zahtjevom za sklapanje ugovora prema redoslijedu zaprimljenih zahtijeva." O svemu je izvijestio i HRT, koji je objavio odgovor Ministarstva gospodarstva u kojem stoji da će se izmjenom i dopunom Tarifnog sustava u listopadu 2013. donijeti nova kvota za integrirane sunčane elektrane te sukladno tome riješit će se zaprimljeni zahtjevi. Zanimljivo je da je samo u zadnja dva tjedna zaprimljeno zahtjeva za integrirane sustave snage 5 MW, što je trećina ukupne kvote, a što svjedoči o ogromnom interesu za fotonapon. Investitori apeliraju na državu da ukine kvotu za integrirane male sustave, jer na taj način potiču gospodarstvo, investicije i malo poduzetništvo - proizvođače FN sustava i instalatere. Istodobno, za neintegrirane FN elektrane još nije zaprimljen niti jedan zahtjev temeljem kvote za 2013. godine, jer još nije iskorištena ni kvota za 2012. godinu, te je kvota od 10 MW pa i više u potpunosti slobodna. Ukupno dosegnuta kvota za tu vrstu sustava iznosi 0,23 MW. Najnoviji podaci HROTE-a pokazuju da se od 31. prosinca 2011. broj fotonaponskih elektrana u funkciji s 15 povećao na čak 102. Ukupna instalirana snaga tih elektrana iznosi 3,8 MW. Ukupna instalirana snaga u OIE na mreži u godinu dana s 64,66 MW na dan 31. prosinca 2011. povećala se na 173 MW sa zadnjim danom prošle godine. HROTE je do kraja 2012. potpisao ukupno 440 ugovora, od čega se 422 odnosi na fotonapon. Ugovori su sklopljeni za elektrane snage 193,4 MW od čega je 11,08 MW fotonapona te 36,4 MW iz biomase (5 elektrana). Operator tžišta je tijekom listopada od MINGO-a zatražio povećanje iznosa naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, koja sada iznosi 0,005 kuna po kWh uvećano za PDV. Prosječno, hrvatska obitelj za tu naknadu godišnje izdvoji oko 17 kuna. Do kraja 2011. proizvođačima iz OIEK isplaćeno je 315 milijuna kuna poticaja, od prikupljenih 505 milijuna kuna.
    www.energetika-net.com


    S obzirom da je u dva mjeseca popunjena ovogodišinja kvota za integrirane FN sustave, Ministarstvo gospodarstva u roku od mjesec dana najavilo je promjene u Tarifnom sustavu za obnovljive izvore energije i kogeneracije. Kako doznajemo u ministarstvu, država bi ubuduće kroz povećanje kvota mogla staviti još veći naglasak na poticanje FN sustava od 10 do 30 kW, dok će poticanje većih FN sustava, do 300 kW, biti obeshrabreno. "Investitori koji rade fotonaponske projekte do 30 kW mogu računati na potpisivanje ugovora s HROTE-om, no one koji rade projekte do 300 kW pozivam da pričekaju političku odluku Vlade", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ujedno, moguće je da će država promijeniti Tarifni sustav na način da se poticajne cijene za energiju iz OIEK umjesto jednom godišnje, korigiraju dva puta godišnje. Nadalje, ministarstvo je izrazilo namjeru da poveća naknadu za potocanje proizvodnje električne energije iz OIEK, koja sada iznosi 0,005 kn/kWh. Ta bi naknada ubuduće mogla biti povećana čak tri puta, na 0,15 kn/kWh. Drugim riječima, građani će umjesto projsečno 17 kuna goišnje, za poticanje OIEK izdvajati oko 50 kuna godišnje. To će povećati ukupnu cijenu električne energije za 0,5%, što je zanemarivo, no omogućit će lakše financiranje OIEK. Za usporedbu, kada bi se uz ove cijene poticaja ispunili nacionalni ciljevi u OIEK do 2020. prosječan račun za struju trebao bi na godišnjoj razini iznositi 70 eura više, što je neodrživo i ukazuje na potrebu korekcije poticaja naniže, ali i na daljnje povećanje naknade za OIEK. Trenutno u fondu HROTE-a ima oko 200 milijuna kuna akumuliranih sredstava, kažu u MINGO-u. Operator tržišta ove će godine imati oko 400 milijuna vlastih prihoda, no da bi isplatili poticaje za ovu godinu trebat će im oko 700 milijuna kuna. Kada bi već sada svi izvori OIE s kojima je HROTE potpisao ugovor već bili na mreži, dakle za njih bi se isplaćivali poticaji, operator bi bio u minusu 170 milijuna kuna. Dakle, već sada su nužne promjene u tom sektoru. Kvota od 45 MW za fotonapon ovim tempom bit će dostignuta u srpnju 2014. godine. Kada je riječ o energiji iz biomase u MINGO-u je održan sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, na kojem je odlučeno da se pomogne 17 investitora u bioenergane. Mađu njima je i E-two Energy iz Koprivničkog Ivanca, kojem treba aneks ugovora s HŠ kako bi dobili 160.000 t sječke godišnje. Dogovoreno je da će HŠ svima s kojima su u međuvremenu potpisali ugovor za sječku poslati dopis u kojem od njih traži informaciju o statusu radova, kako bi se vidjela stvarna potreba za sječkom. Oni koji nisu realizirali ugovoreno ostat će bez ugovora s HŠ, a za sve slobodne količine ići će se u novi pozivni natječaj, no hoće li kriterij za dobivanje prava na sječku opet biti "tko prvi njegova sječka" ostalo je nejasno. S predstavnicima MINGO-a sutra će se sastati visoka delegacija iz Gazproma. S njima će se razgovarati o razvijanju tržišta plina te kakva su očekivanja za natječaje za dobavu plina za HEP i Petrokemiju, a Hrvatsku zanima i status Južnog toka jer se priželjkuje gradnja dobavnog kraka tog plinovoda. Naime, donošenjem zakona o tržištu plina, koji će se za par tjedana nači na Vladi očekuje se da se Gazprom registrira za djelatnost opskrbe ili trgovine plinom, kako bi moago sklapati ugovore s kupcima u Hrvatskoj. Naime, gubi se pojam ekskluzivnog prava Prirodnog plina, koji je do sada mogao isključivo opskrbljivati kućanstva plinom preko opskrbljivača na distribucijskom sustavu. Veća konkurencija ostvara mogućnost pada dobavne cijene plina što je pozitivna vijest.
    www.energetika-net.com


    Budući je na dan 31. prosinca 2012. sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih solarnih elektrana dosegnuta kvota od 15 MW predviđena za 2013. godinu, prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. će skopiti ugovore o otkupu električne energije s nositeljima projekata čiji su zahtjevi zaprimljeni zaključno s navedenim datumom. Obzirom da je dosegnuta kvota za 2013. godinu HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. neće dostavljati nositeljima projekata ugovore o otkupu električne energije prema propisanoj obvezi iz članka 8. stavka 3. Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN, 88/2012). Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. zaprimat će zahtjeve za otkup električne energije iz integriranih sunčanih elektrana i nakon 04. siječnja 2013. Zaključak je da je kvota za integrirane solarne elektrane postignuta već početkom 2013. godine, stoga se može reći da je cilj strategije od 45 MW do 2020. godine ugovorno i postojećim zahtjevima realiziran 7 godina ranije. Zbog toga se planiraju realizacije kvote kroz priključak elektrana na mrežu te se očekuje da će do 01. srpnja 2014. godine na mreži biti 45 MW. Izmjenom i dopunom Tarifnog sustava u listopadu 2013. godine, donijet će se nova kvota za integrirane sunčane elektrane te sukladno tomu riješiti zaprimljeni zahtjevi. U budućem razdoblju Ministarstvo gospodarstva namjerava pratiti investicije koje bi te trebale realizirati tijekom 2013. godine, pokrenuti iskorištavanje fondova Europske unije vezano uz sektor obnovljivih izvora energije, izraditi modele poticanja obnovljivih izvora energije za projekte energetske učinkovitosti (škole, vrtići, javne zgrade) kroz sektorski pristup, realizirati projekti malih hidroelektrana (rješavanje problema investicijskih prepreka te raspis natječaja na lokacijama u drugoj polovici 2013. godine) te realizirati projekte vjetroelektrana (raspisivanje natječaja za 400 MW u drugoj polovici 2013. godine). Na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu gospodarstva, u kojoj su sudjelovali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pomoćnik ministra za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo Alen Leverić te pomoćnik ministra za konkurentnost i investicije Darko Lorencin, istaknuto je nekoliko novih mogućih modela poticanja električne energije dobivene iz solarne energije - smanjenje poticaja ili povećanje naknade s 1,5 lipe do 2,5 lipe ili smanjenje veličine poticaja s 300 kW na 30 kW (kako bi se osim industrije i građanstvo potaknulo na razvoj solarnog sektora). Na konferenciji je bilo govora i o paketu zakona u nadležnosti Ministarstva gospodarstva (Zakon o rudarstvu, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, opće energetsko zakonodavstvo, Zakon o tržištu plina, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o tržištu toplinske energije te Zakon o OIE i Nacionalni akcijski plan za OIE). Što se tiče jedinstvenog Zakona o obnovljivim izvorima energije, zakon bi trebao objediniti i na jednom mjestu bolje urediti ovo područje. Inače, u Zakonu o energiji kao krovnom zakonu te sektorskim zakonima iz električne energije i plina već sada su unesene bitne odrednice koje se odnose na obnovljive izvore energije, poput prvenstva isporuke energije na mrežu, mogućnosti dobivanja poticaja preko tarifnih sustava i dr. Obveza Vlade Republike Hrvatske je i donošenje Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije koji će dati smjernice za razvoj sektora i ostvarivanje ciljeva energetske strategije do 2020. Kako smo čitatelje o tome izvijestili prošle godine, odnosno prema planu donošenja zakonskih i podzakonskih prospisa na razini Ministarstva gospodarstva za 2013. godinu, jedinstveni Zakon o obnovljivim izvorima energije trebao bi biti donesen u četvrtom kvartalu 2013. godine.
    www.croenergo.eu


    Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) je nakon velikog pritiska stručne javnosti ipak odlučio nastaviti primati zahtjeve za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije, unatoč tome što su nedavno objavili da je kvota popunjena i da neće zaprimati više zahtjeva za 2013. godinu. Ipak vijesti nisu tako dobre, pošto će HROTE zaprimati zahtjeve, ali neće preuzeti obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta, osim ako netko odustane od propisane kvote. Ovo se odnosi na zahtjeve koji su zaprimljeni nakon 31.12. „Međutim, HROTE će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine. Ako se utvrdi da pojedini zahtjevi koji su zaprimljeni prije dosegnute propisane kvote za 2013. godinu ne udovolje propisanim uvjetima ili nositelj projekta samostalno odustane od zahtijeva, tako oslobođeno mjesto u kvoti popunit će se prvim slijedećim zaprimljenim zahtjevom za sklapanje ugovora prema redoslijedu zaprimljenih zahtijeva."
    www.hrote.hr

    Fotonaponski sustavi - hoće li biti još jedna propuštena i ugušena prilika za gospodarski rast
    „Državu iznenadio bum solarnih elektrana", „Stopirani ugovori za otkup struje iz solarnih elektrana", „Zašto bi država trebala subvencionirati gradnju solarnih elektrana", „Poljaci će u Požegi raditi solarne elektrane za proizvodnju struje", „Krah hrvatske energetske politike". To su sve naslovi koji su mi u proteklih par tjedana privukli pažnju u velikim, i manje velikim medijima. Nekih 8 do 9 mjeseci nakon žestoke debate vezano za promjenu tarfinog sustava za obnovljive izvore energije i smanjenja otkupnih cijena električne energije za fotonaponske sustave, isti su opet u fokusu javnosti uslijed postavljanja kvote od 15MW za integrirane fotonaponske elektrane za 2013. i iskorištavanja iste prije negoli je godina uopće počela. Prilikom promjene tarifnog sustava isti je doživio žestoke kritike i sa ove web stranice zbog onemogućavanja svima onima koji dižu kredite za ugradnju fotonaponskih sustava na građevine da im se investicija isplati u razumnom roku, tj. barem do isteka 14 godina garantiranog ugovora o otkupu električne energije. Tada smo zagovarali da tržište prvo treba pustiti da se razvije, pa tek onda krenuti u postupno snižavanje otkupnih cijena nakon što se dobije prvi zamah i stekne povjerenje potencijalnih investitora (mahom građana koji investiraju u svoje kuće, vikendice itd.), ali i razvije tržište roba i usluga. Nekoliko mjeseci nakon toga i ispunjavanja kvote od 10MW za 2012. godinu vlada donosi nove izmjene kojima se za 2013. godinu predviđa kvota od 15MW poticanih malih sustava. I tu odluku smo pozdravili. No s obzirom na daljnje snižavanje cijena opreme i zaoštravanje konkurencije među dobavljačima i proizvođačima opreme, ali i među izvođačima i projektantima cijene fotonaponskih sustava su dodatno pale jer su svi željeli riskirati i steći dobre pozicije na ovom tržištu. Istovremeno, investitori/građani ove države su očito odlučili izvući novce iz čarapa i sa bankovnih štednji mudro zaključujući kako je pametnije uložiti u svoj krov i Sunce, nego u banke i njihove oročene štednje ili jednostavno držati novce u čarapi. Isto se desilo i sa tvrtkama koje imaju veće industrijske hale i druge krovne površine. I odjednom je nastao solarni bum koji je u samo 3 zadnja mjeseca 2012. pojeo kvotu za 2013. godinu. A država je u čudu, ministarstvo je u čudu, dio stručne javnosti je u čudu. Zašto? Zato što su uspjeli pokrenuti jedan perspektivni investicijski ciklus koji pokreće mahom domaći kapital, koji aktivira veliki broj domaće radne snage, pomaže domaćoj industriji i stvara dodanu vrijednost kroz dugi niz godina za društvo u cijelosti. I koja je njihova reakcija na to? Obustavi sklapanje ugovora, te nemoj ni slučajno razmišljati o tome da i dalje nastavljaš ono što si pokrenuo, nego radije sve stopiraj i obustavi daljnje aktivnosti. A zašto? Imamo li možda problema sa prihvatom malih fotonaponskih sustava na niskonaponsku mrežu? Nismo još niti blizu te točke, i o tome je u ovom trenutku smiješno razgovarati, jer do toga trebamo instalirati još pokoju stotinu megavata malih projekata. Osim toga, HEP-ODS već sada intenzivno radi na pripremi i primjeni rješenja pametnih mreža upravo zbog ovog slučaja (i sve pohvale na tome, nadamo se da će za to dobiti i potporu i odobren investicijski ciklus svojih vlasnika, tj. države i građana). Da li možda kod instalacije malih fotonaponskih sustava uvozimo radnu snagu, projektante, inženjere, opremu, pa takvi sustavi ne pomažu razvoju domaćeg gospodarstva? Ne, jer trenutno sve poslove projektiranja, savjetovanja, marketinga, prodaje i izvođenja radova na malim fotonaponskim sustavima rade tvrtke registrirane u Hrvatskoj, sa lokalnim zaposlenicima. Dapače, stvaraju se ona najpotrebnija, lokalna radna mjesta. Jer većina tvrtki se prvenstveno orijentira na svoju regiju, radi konkurentnosti. Pri tome dodatno u Hrvatskoj postoje dvije tvornice fotonaponskih modula koje imaju ukupan kapacitet proizvodnje 80MW modula godišnje, te jedva preživljavaju boreći se za klijente na stranim tržištima. Znači, u cijelom proizvodnom lancu postoji izuzetno visok nivo lokalne komponente. Uzmu li se u obzir male fotonaponske elektrane do 30kW, na svakih 50.000 do 70.000 eura investicije u iste otvara se jedno novo radno mjesto – pri tome uzevši u obzir nabavku fotonaponskih modula i invertera od stranih dobavljača. Kada se u miks uključe i domaći proizvođači modula, cifra se dodatno smanjuje. To saznanje je bitno, jer usporedimo li to sa izjavom bivšeg Ministra kako svakih 100.000 eura investicije u velike termoelektrane otvara jedno radno mjesto, sasvim je jasno da mali fotonaponski sustavi stvaraju puno veću korist lokalnoj ekonomiji od velikih postrojenja. S tim da je, s obzirom na stanje industrije u Hrvatskoj i cifra od 100.000 eura za jednog zaposlenog na velikim termoenergetskim postrojenjima vrlo vrlo optimistična. Naravno, protivnici će uvijek reći – na fotonaponske sustave plaćamo poticaje. Istina, međutim ti poticaji trenutno puno manje utječu na iznos računa za električnu energiju nego prošlogodišnje poskupljenje cijena električne energije za koje nitko nije imao pravo objašnjenje zašto se desilo (ili je uzrok bila cijena fosilnih goriva koja uvozimo?). Vjerujem da bi takvo poskupljenje prošlo uz puno manje prosvjeda da je bilo namijenjeno razvoju domaćeg gospodarstva i primjeni obnovljivih izvora energije. Isto tako, električna energija iz fotonapona se plaća po otkupnoj cijeni prvh 14 godina. Sljedećih 10 do 15 godina, ovisno o životnom vijeku, to će biti praktički najjeftinija energija na tržištu, tako da su sve takve elektrane ulaganje u budućnost, za razliku od elektrana koje koriste fosilna goriva, a kojima će proizvodna cijena električne energije u budućnosti konstantno rasti, što zbog cijena goriva, a što zbog plaćanja penala zbog emisija CO2. Dodatno, to gorivo ćemo uvoziti. Dakle, cjelokupna ekonomska slika (a ista se može potkrijepiti i puno detaljnijom analizom od ove) pokazuje da je za razvoj lokalne ekonomije i gospodarski rast nužno nastaviti s programom investiranja u male fotonaponske sustave bez ograničenja putem kvote, nego pametno postavljenom politikom otkupnih cijena električne energije koje bi se mijenjale jednom svakih pola godine po jasnim unaprijed utvrđenim kriterijima. Ti kriteriji bi trebali pratiti logiku povrata uloženih sredstava koje je konkurentnije od oročene štednje u bankama. Ministar u jednoj svojoj izjavi tvrdi da mu nije prihvatljivo poskupljenje električne energije, braneći time tezu o stopiranju daljnjeg razvoja kvote. Takvom politikom je u zadnjih 15 godina naša energetika upravo i spala na niske grane. Povećanje cijena električne energije nije uvjetovano obnovljivima, nego cijenom fosilnih goriva i starošću elektroenergetske mreže. Dapače, Danci su napravili studiju koja pokazuje da će upravo današnjim investiranjem u obnovljive i postepenim povećanjem cijena energije u sljedećih 10 godina investicijskog ciklusa biti u mogućnosti smanjivati cijene nakon toga perioda. Da su isti investicijski ciklus zamislili sa klasičnim elektranama, cijena bi samo rasla i rasla. Vrijeme je da demistificiramo „strašno skupe obnovljive" ili tezu kako nismo dovoljno bogati da bi koristili obnovljive. Ja bih rekao da nismo dovoljno bogati za alternativu koja nam se bez pravih argumenata i uz puno izvrtanja činjenica pokušava progurati kroz medije. Na kraju uslijed svega navedenoga, postavlja se pitanje, kome i zašto smeta gospodarski razvoj temeljen na vlastitim sredstvima, proizvodima i znanju? I tko to istinski misli da će maloj državi kao što je Hrvatska pomoći velike investicije za koje nemamo svojih ni znanja ni sredstava ni industrije?
    www.obnovljivi.com


    Stopirani ugovori za otkup struje iz solarnih elektrana!
    Nakon što je Vlada prošle godine pojednostavila proceduru za sklapanje ugovora o otkupu struje iz solarnih elektrana mnogi su se zainteresirali za ovu isplativu investiciju. I to u tolikom broju da je popunjena kvota do kraja 2020. godine. Sklapanje novih ugovora je stopirano, a poduzetnici su u čudu. Umjesto crijepa na krovu sportske dvorane u Kostreni nalaze se solarne ćelije. Jedna je to od šest zgrada s integriranim solarnim elektranama koje je postavila Regionalna energetska agencija Kvarner. "Mi smo do sada uložili oko tri milijuna kuna u naše sustave. Dakle, po prilici to su sustavi od po 30kW", kazao je ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner, Darko Jardas. Solarne ćelije trebala je dobiti i Tehnička škola u Rijeci, no od toga zasad očito ništa. "Plan koji je do 2020. predviđao 45 megavata na mreži iz solarne energije se realizirao u godinu dana", poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Budući da je kvota popunjena, operator tržišta električne energije stopirao je sklapanje novih ugovora. "Kvota je ispunjena iznad očekivanja javnosti, pa čak i nas koji radimo u sustavu", dodao je direktor HROTE, Ivan Županić. Interes zapravo i ne čudi. Naime, imate li solarnu elektranu od primjerice 10 kilovata i sklopljen ugovor s HROTE-om, za isporučenu struju dobit ćete 2 kune i 64 lipe po kilovat-satu. Uloženo bi vam se tako vratilo nakon 6 do 8 godina. Budući da se ugovor s HROTE-om potpisuje na 14 godina, investicija se itekako isplati. "Mi smo isprojektirali devet novih projekta. Dakle, devet naših novih škola, međutim, kao i mnogi drugi ostali smo negdje u papirologiji", rekao je Jardas. Iz HROTE kažu kako razumiju interes javnosti, ali da kvote postoje s razlogom. Naime, svaki potrošač na godinu izdvoji 17 kuna za obnovljive izvore energije. Veće kvote značit će i veća izdvajanja. "Moramo balansirati da od prikupljene naknade imamo dovoljno novaca da možemo ispoštovat svoje zakonske obveze", naglasio je Županić. Unatoč tomu, ekološke udruge i investitori smatraju da je uvođenje kvota za manje elektrane besmisleno jer one potiču razvoj. "U postavljanju sustava koristili smo čak i kompletno domaću opremu, domaće montažere, domaće instalatere", dodao je Jardas. No ministar Vrdoljak je odlučan: "Meni danas apsolutno nije prihvatljivo poskupljenje električne energije, pa da je i motiv obnovljivi izvori". Rješenje problema ministar vidi u smanjenju naknada te povećanju kvota za male elektrane. Hoće li i kada donijeti takvu odluku, još je nepoznanica. No ono što se zna je da će nas struja koju uvozimo dugoročno ipak stajati više nego ona iz obnovljivih izvora.
    www.rtl.hr


    Državu iznenadio 'bum' solarnih elektrana
    'Previše smo poticali solarnu energiju', zaključak je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka na činjenicu kako je samo u dva mjeseca popunjena ovogodišnja kvota za sunčane elektrane na krovovima. Pokazalo se kako su u krivu bile procjene da će izmjena tarifa, napravljena lani u proljeće, uništiti 'solar' i otjerati investitore. Tad je pojednostavljena i procedura. Zbog svega toga došlo je do pravog buma solarnih elektrana koji je državi i privatnim poduzetnicima sad prouzročio drugu vrstu problema. Kako je kvota od 15 MW za integrirane sustave (elektrane na krovovima) popunjena, Operator tržišta električne energije (HROTE) stopirao je sklapanje novih ugovora za povlaštene proizvođače električne energije. Poduzetnici koji su investirali novac u projekt, a nisu stigli predati zahtjev za sklapanje ugovora osjećaju se izigranim. Država ih je 'namamila' povoljnim cijenama, a sad su u opasnosti da izgube sve uloženo. Kako bi se riješila nastala situacija, ministar Vrdoljak je najavio kako će se u narednih mjesec dana odlučiti kako dalje. Izgledno rješenje je da se poveća kvota i potiču samo sunčane elektrane od 10 do 30 KW, a ne kao što je sad slučaj do 300 KW. 'Investitori koji rade projekte do 30 KW mogu računati da će dobiti ugovor povlaštenog proizvođača. Ali oni koji rade elektrane iznad toga morat će pričekati političku odluku', rekao je Vrdoljak na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Trenutno u Hrvatskoj rade 102 sunčane elektrane ukupne snage 3,8 MW koje isporučuju energiju u mrežu po povlaštenoj cijeni. Njih još 422 planirane snage 11 MW imaju sklopljen ugovor s HROTE-om, ali još nisu priključene na mrežu.
    www.tportal.hr


    Potpuni fijasko energetske politike na početku godine za Fotonaponske elektrane
    Čačićev pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za fotonaponske elektrane prvo je ubrzao proceduru, a onda na početku godine ostavio bez posla stotine firmi koje su se nadale poslu u tom dijelu energetike. Dugo najavljivana energetska orijentacija nove vlade kao djelatnost gdje će otvoriti tisuće radnih mjesta sa 01.01.2013 je doživjela potpuni neuspjeh, dapače stotine novootvorenih firma ostavila bez posla. Uslijedilo je to prvi radni dan, nakon što smo mogli pročitati sa službenih stranica HROTE da se kvota od 15 MW potrošila za 2013. godinu prije nego je godina započela. Da ne bude zabune usput je istaknuto da će svi zahtjevi biti vraćeni pošiljaocu. Dakle svi vi koji ste napravili idejni projekt a niste dostavili zahtjev za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača izvolite svoj projekt spremiti u ladicu za neko drugo vrijeme. Čovjek se zapita zašto bar sada te zahtjeve ne stavljaju u red čekanja za 2014. godinu kao što su to napravili za prethodnu godinu.

    Kako je nastao problem
    Ako ostavimo to za razmišljanje vratimo se na samu ideju razvoja energetike u nas. O razvoju energetike kod nas se dosta dugo šutjelo i vjerojatno bi tako bilo i ubuduće da nas ulazak u Evropsku uniju ne obvezuje da moramo imati 20% proizvedene energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. To naše ponašanje je logično budući smo zadnjih dvadeset godina uglavnom gasili proizvodna postrojenja što je rezultiralo s jedne strane oslobađanjem snage za druge potrošače koji nisu rasli po nekoj većoj godišnjoj stopi, a s druge strane nije bilo potrebno ulaziti u izgradnju postrojenja koja imaju objektivno skuplji kWh. Veći dio vodenog potencijala je već odavno iskorišten a hidrocentrale amortizirane i proizvodni kWh iz njih je relativno nizak. Ostatak proizvedene električne energije dobivamo iz termocentrala i našeg dijela nuklearne elektrane Krško te uvoza. Kada je dobra hidrološka godina u HEP-u zadovoljno trljaju ruke, a kada je loša i proizvodnja iz vlastitih termoelektrana nije dovoljna tada se razlika namiruje skupim uvozom. Ako znamo da je uz to HEP državna firma koja je služila uz ostalo i za pokriće različitih stranačkih, sportskih, državnih i drugih potreba jasno je da u takvim okolnostima nema mjesta za razgovor o razvoju i obnovi već sada starih postrojenja i povećanju kapaciteta na svim naponskim nivoima. Zašto je sada nastala jagma za ugradnju fotonaponskih ćelija potpuno je jasno budući su zadnje izmjene dobivanja statusa povlaštenog proizvođača zaista pojednostavnile proceduru i skratile rok cijele operacije na podnošljivih 60 do 100 dana, uz to i vrlo prihvatljive otkupne cijene sa ukupnim rokom povrata investicije između 4 i 5 godina daje odgovor na ovo pitanje. Ali što sve to vrijedi kada se određena kvota prvotno 10 MW, a kasnije povećana na 15MW za integrirane solarne elektrane (to su one na kućama) potrošila za 30 dana. Zar je tako Vlada zamislila razvoj energetike i otvaranje novih radnih mjesta. Političari nam stalno ističu da je njihov posao stvaranje uvjeta za razvoj ali nije mi jasno na kakve uvjete misle. Da li je ova i ona prethodna Vlada pokušala pitati stručne ljude što treba napraviti da se kvote povećaju na iznos koji bi stvarno garantirao razvoj. Očito se u ovom slučaju nešto zanemarilo, a to je činjenica da predviđena kvota za cijelu Hrvatsku i to za cijelu kalandarsku godinu stane na krovove objekata koje se nalaze u krugu TLM u Šibeniku.

    Rješenje problema
    Uzevši sve ovo u obzir jedini način da se spriječi potpuni fijasko je donošenje pravilnika po hitnom postupku o izmjeni načina određivanja kvota na način da se male solarne elektrane do 10kW ne ograničavaju kvotama, a ostale većih snaga analogno dosadašnjem tarifnom sustavu vrednuju ali sa znatno povećanim kvotama. Ovo će imati za posljedicu što će se na manjim elektranama zaposliti veliki broj projektanata, radnika a prinosi će uglavnom ostajati malim domaćinstvima u Hrvatskoj. Sa stajališta elektro mreže također je povoljnije imati puno malih dislociranih izvora nego nekoliko velikih. Povećanje ukupne instalirane snage od sunčanih elektrana izazvati će pritisak na HEP da konačno počne investirati u svoju distributivnu i prijenosnu mrežu što će za posljedicu imati konačno pokretanje investicija. Ukoliko se ovo ne dogodi nastati će novo nezadovoljstvo svih onih koji su otvorili firme potaknuti izjavama iz vlade da se okreću energetskom sektoru, a brojna domaćinstva pogotovo ona u Dalmaciji gdje je mogućnost proizvodnje najveća ostaviti bez prihoda od proizvodnje električne energije.
    Elektromix d.o.o.
    Živko Škevin dipl.ing.el.


    HROTE ipak zaprima zahtjeve za sklapanje ugovora!
    Nakon burnih reakcija u stručnoj javnosti i unatoč popunjenim kvotama za FN sustave za 2013. godinu HROTE je ipak odlučio nastaviti zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije bez obaveze sklapanja ugovora dok se za to ne stvore zakonske pretpostavke. Nakon očitog pritiska stručne javnosti koji se pojavio nakon zatvaranja kvote za FN sustave , a čemu je svojim pisanjem doprinijela i ZelenaEnergija.org, Hrvatski operater tržišta električne energije (HROTE) je odlučio okrenuti ploču i ipak nastaviti zaprimati zahtjeve za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije, iako je kvota za 2013. godinu popunjena. To znači da svi koji su zainteresirani mogu predati zahtjev za sklapanjeg ugovora o otkupu električne energija sa svom potrebnom pratećom dokumentacijom i nakon navedenog datuma, ali HROTE s njima neće sklapati nove ugovore sve dok se za to ne stvore zakonski preduvjeti. Njihovo pojašnjenje situacije prenosimo u cijelosti: "Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. obavještava sve zainteresirane nositelje projekta da je temeljem zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana s danom 31. prosinca 2012. godine dosegnuta kvota ograničenja prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 121/2012). Međutim, HROTE će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine.
    www.zelenaenergija.org
     
     
    Oprezno sa solarom! 6 razloga zašto je preskup za Hrvatsku
    Praktički svakodnevno mediji nas bombardiraju tvrdnjama o golemoj zaradi koja nas čeka u solarnoj energetici. Zaključak je jednostavan. Svi oko nas pametni su i napredni, a mi glupi kad ne vidimo očite prednosti sunčanih sustava, a osunčanja svuda oko nas u izobilju. Samo se treba sagnuti i pokupiti novac koji leži na našim osunčanim prostorima. No je li to istina? Idemo redom. Najprije o našoj osunčanosti; ona je – kvalitativno govoreći – doista dvostruko veća (1200-1600 kWh/m2) negoli u sjevernim dijelovima Europe (600-1000 kWh/m2). I to je gotovo jedino potpuno istinito u tim zalaganjima! Kada govorimo o tisućama kućanstava koja bi se moglo opskrbiti električnom energijom iz ovoga ili onoga stvarnog fotonaponskog postrojenja koja se spominju u mnogim člancima, onda zaboravljamo da se tu radi o uspoređivanju krušaka i jabuka. Uspoređuje se potrošnja kućanstava koja ima stanoviti poznati dnevni ritam i moguća proizvodnja fotonaponskih sustava koja također ima svoj znakoviti ritam, ali koji se uistinu vrlo razlikuje od ritma potražnje kućanstava, a i opće potražnje.

    Solar zahtjeva rezervu
    Jedan kilovat instalirane snage fotonaponskih sustava daje godišnje oko 1000 kilovatsati, jedan kilovat u vjetroelektranama daje 2000 kilovatsati, jedan kilovat hidroelektrana daje 3000 kilovatsati, a jedan kilovat u nuklearnim elektranama daje godišnje oko 8000 kilovatsati električne energije. Prvo, i nepreskočivo: FN-sustavi ne mogu sudjelovati u namirenju večernjeg vršnog opterećenja (jer tada nema osunčanja), dakle elektroenergetski sustav mora biti izgrađen elektranama, kao da FN-sustava i nema. Pazite, to nije svojstvo preko kojega smijemo olako prijeći, u FN-zanosu naši solarci bi načinili sustav samo iz FN-elektrana, zabo­ravljaju da bi on bio održiv samo ako bi se izgradio još jedan paralelni sustav iz elektrana na stalne izvore energije. Drugo, ne postoji nikakav razlog da se potiče i ona FN-proizvodnja koja je poslužila za vlastitu potrošnju kućanstava koja su instalirala FN-sustav. Zar nije dovoljan poticaj to da tu električnu energiju dobivaju "besplatno"? Treće, uz sadašnju našu otkupnu tarifu od okruglo 35 centa/kWh (2,63 kn/kWh), za FN-sustav od 1 kW, koji bi proizveo oko 1000 kWh godišnje, dobilo bi se godišnje 350 eura. Ovaj čas na europskom tržištu može se dobiti kompletan sustav za oko 1500 eura/kW. Dakle, za 4,3 godine pogona vratio bi se uloženi novac, ako bismo ga imali na raspolaganju u trenutku instalacije. Ako bismo uzeli kredit uz kamatu 7% na šest godina, morali bismo vratiti 150% početnoga iznosa, izlazi da bi se uloženo vratilo za 6,4 godine, još uvijek više negoli dvostruko kraće od trajanja zajamčenoga otkupa: 14 godina. Nakon toga vremena zaradilo bi se "čistoga" još 2660 eura, dakle 1160 eura više nego što smo uložili.

    Skuplje od Njemačke
    Četvrto, mi imamo stalnu godišnju progresiju otkupne tarife, a Nijemci su imali stalnu (i to vrlo visoku) godišnju digresiju. Od 1. travnja ove godine Nijemci su uveli stalnu mjesečnu digresiju! Nama je kroz petogodišnje razdoblje primjene otkupnih tarifa za OIE (od 2007.) ta tarifa podignuta za 15%, a u Njemačkoj je samo u jednoj godini snižena za toliko postotaka (od 2011. na 2012. godinu). Sadašnja otkupna cijena (od 1. listopada ove godine) u Njemačkoj je 18,36 centa/kWh, dakle gotovo dva puta niža od hrvatske otkupne cijene. Peto, današnja otkupna cijena fotonaponske proizvodnje u Njemačkoj predstavlja oko 71% sadašnje maloprodajne cijene električne energije za kućanstva u Njemačkoj (25,74 centa/kWh, uključivo svi porezi i naknade)! Naša otkupna cijena fotonaponske proizvodnje oko 2,3 puta je veća od maloprodajne cijene električne energije za kućanstva (1,13 kn/kWh, uključivo PDV i naknadu za OIE), uz jedno­tarifno brojilo i godišnju potrošnju od 3500 kilovatsati. Šesto, naša otkupna cijena nije podložna inflaciji! Svake godine, tijekom trajanja čitava zajamčena razdoblja, otkupna cijena korigira se godišnjom stopom inflacije. Španjolska, Češka i Italija – sve imaju financijske teškoće radi prenaglog, pretjeranog i nerazboritog izlaganja FN-sustavima; Njemačka se odupire doista ekspresnim podešavanjem otkupnih cijena jednom mjesečno.

    Otkud milijarde za garantirani otkup?
    Kada bismo već danas imali 100 MW instalirano u fotonaponskim sustavima, to bi značilo unaprijed "zauzimanje" čak otprilike pola milijarde eura (točno 490 milijuna eura), koje bismo tijekom zajamčenoga razdoblja otkupa morali platiti proizvođačima. Je li to opravdano? Naravno, ostaje obveza sniženja emisije ugljikova dioksida, ali nije li razumnije do toga doći najvećim mogućim favo­riziranjem izravne proizvodnje topline sunčanim kolektorima te korištenjem hidroelektrana, biomase i biogoriva, pa čak i vjetroelektrana, negoli nepromišljenim favoriziranjem fotonaponske proizvodnje?
    www.vecernji.hr
    Stranica 1 od 45

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive