Nakon zimskog solsticija i ponovnog buđenja Sunca nakon najkraćeg dana u godini, kada se u Hrvatskoj željno očekivao nastavak solarizacije države, pripremali se novi projekti, vadili novci iz čarapa, kada je određena jasna kvota, pravilnici pojednostavili procedure, a smanjena tarifa. Koliko god je mi kritizirali u vrijeme njenog nastajanja, na kraju ipak pokazala da će ljudi uvijek rađe uložiti novce u Sunce nego u banke (što samo pokazuje koliko ljudi vjeruju u tehnologiju i stvarne projekte) - desio se hladan tuš. Kvota za 2013. godinu je potrošena, tj. HROTE je objavio da je izdao 15MW ugovora za integrirane fotonaponske elektrane. Tako je godina aktivnosti u fotonaponskom sektoru u Hrvatskoj završila i prije negoli je službeno počela. HROTE je na svojim stranicama objavio da je priključna snaga iz zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu koji su u postupku rješavanja sada 15,01 MW. Budući je na dan 31.12.2012. godine sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana dosegnuta kvota ograničena prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava (NN br. 121/2012), HROTE će sklopiti ugovore samo za postrojenja za koja su do toga dana zaprimljeni zahtjevi. Sukladno navedenome, HROTE neće zaprimati nove zahtjeve za otkup električne energije iz integriranih sunčanih elektrana nakon 04. siječnja 2013. godine, a dostavljene zahtjeve nakon navedenog datuma će vratiti pošiljatelju. U samoj vijesti je nevjerojatno da je kvota za sunčane elektrane za godinu koja tek počinje već popunjena, i to samo preko zahtjeva za sklapanje pri čemu nijedan ugovor zapravo nije sklopljen, a kamoli da je nešto ušlo u pogon. Što se tiče neintegriranih solarnih elektrana za njih još nije zaprimljen niti jedan zahtjev temeljem kvote za 2013. godine, jer još nije iskorištena ni kvota za 2012. godinu, te je kvota od 10 MW (pa i više) u potpunosti slobodna. Svatko razuman se mora zapitati - kako je to moguće? Te što zapravo ne valja u sustavu? Pa se postavlja pitanje gdje se može pratiti razvoj projekata sa izdanim ugovorima? Hoće li svi biti realizirani u zadanom roku? Te ako neće, i ako nekima od njih istekne rok važenja od godine dana kada se izdani ugovori moraju aktivirati (što znači i postrojenje sagraditi i pustiti u pogon), što će se desiti s novootvorenom kvotom? Naravno, ako ćemo stvari gledati optimistično, onda valja istaknuti da je fantastično povjerenje ljudi u ovu tehnologiju, kao i želja da se uloži novac u fotonaponske projekte. To budi optimizam i nadu da su građani konačno prepoznali vrijednost i važnost energetike za svoj život. Također, veseli podatak da će u sljedećih godinu dana biti izgrađeno više od 15 MW novih fotonaponskih sustava (uključivo i one koji su ugovor o otkupu dobili prema staroj kvoti za 2012., a u međuvremenu nisu sagrađeni). No, istovremeno jako puno zahtjeva koji su pripremljeni ili su u pripremi će ovime ostati skupljati prašinu. Mnoge start-up tvrtke, pa i one koje su duže na tržištu, i koje su računale na "dugoročnu energetsku politiku" će ovime staviti ključ u bravu. Jer tko si nije unaprijed osigurao posao za 2013. godinu, taj sigurno ne može preživjeti godinu čekajući novu kvotu i tarifu, ne znajući kada će iste biti donesene (pretpostavka je, sukladno pravilniku krajem listopada), niti koliko će iznositi. I kada dođe, hoće li kvota opet biti potrošena prije nego i krene u primjenu? Zanimljivo bi bilo pogledati i strukturu integriranih fotonaponskih projekata, tj. vidjeti da li su izgrađene i prijavljene elektrane pretežno male na obiteljskim kućama, ili se pak pretežno radi o većim elektranama snage nekoliko stotina kilovata na krovovima industrijskih postrojenja. No nažalost, u pregledu registra projekata pri Ministarstvu gospodarstva do takvih se podataka trenutno ne može doći, tj. podaci nisu dostupni, što samo po sebi dodatno pobuđuje sumnju u transparentnost cijelog postupka. Pogotovo zna li se neslužbeni podatak o 7 do 9 MW novih zahtjeva negdje do 20. prosinca prošle godine. Neke vrlo aktivne tvrtke u sektoru se pitaju kako je moguće obraditi 6 ili više megavata zahtjeva za integriranim sustavima praktički u vrijeme blagdana? Kako bilo da bilo, i ova trenutna politika se pokazala kao promašaj, jer ne omogućava održivi razvoj niti potiče prijeko potrebnu gospodarsku aktivnost, a koja je bila iznimna u ovom sektoru u proteklih nekoliko mjeseci. No, pokazalo se i opet da nema dovoljno sluha za želje građana i mogućnost vlastitog razvoja. Ili ima? Što dalje? Pesimistična, ali i realna varijanta može biti da država jednostavno kaže - znali ste pravila igre, kvota je ispunjena, preživljavajte kako znate do nove kvote, a onda opet juriš uslijed kojeg se javlja nezdrava i nelojalna konkurencija (kako zamjeriti ljudima koji se bore za svoj kruh i plaću), i masovne frustracije potencijalnih investitora/vlasnika kuća koji bi na ovaj način htjeli dugoročno oplemeniti teško zarađeni novac. Ili, optimistična varijanta - država konačno popusti pod pritiskom i iskaže malo sluha za tržište, te potpuno ukine kvotu na one najmanje, sustave do 10kW, pa i 30 kW (ili je barem izvanredno dodatno poveća za ovu godinu, s obzirom na trenutne aktivnosti, možda za dodatnih 20MW). Jer upravo na takvim sustavima najviše uloženog kapitala ostaje u državi, a građani izravno profitiraju od istih. Naravno, osim povećanja kvote, ostaje mogućnost da i gradovi i općine putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost značajno više subvencioniraju na svome području fotonaponske sustave, uz toplinske sustave koji se već subvencioniraju, ali koji će se koristiti za pokrivanje vlastitih potreba za električnom energijom. To bi bila jedna hvalevrijedna akcija i još jedna poruka kako nam upravo ti i takvi lokalni poslovi nužno trebaju. Ako se država već obvezala i zakonom propisala obnovljive izvore kao one od strateške važnosti za svoj razvoj, zašto onda ne dopusti svojim građanima ulaganje u iste? Po principu Hrvatska lisnica za Hrvatsku energiju. U primjerima iz stvarnog života, kako objasniti pomorcu koji se nakon šest mjeseci lutanja svjetskim morima odlučio teško zarađeni novac uložiti u 10kW na svojoj kući i u svojoj domovini ne bi li time i sebi osigurao određenu sigurnost i dugoročni izvor prihoda, da to sad eto ne može uraditi jer su postavljena ograničenja na ulaganja koja tako očajnički zazivamo. Ili ugostitelju koji želi postaviti 30kW na svoj mali obiteljski hotel kako bi lakše prebrodio one godine kada turisti odluče zaobilaziti Jadransku obalu, i kako bi povećao konkurentnost svoga poslovanja, a za to je već dobio i odobren kredit. Tko će njemu objasniti da ne može realizirati već odobreni kredit? Svi koji zazivaju velike investicije bi se trebali prisjetiti da one ne stvaraju baš puno lokalnih radnih mjesta, a kamoli na održivi način. Fotonaponske elektrane to čine, i kada bi se to dopustilo, bile bi to iznimno vrijedne investicije u ovu državu. Trenutno samo fali mogućnost da se takva ulaganja mogu planirati i realizirati na jedan održiv i tržišno zdrav način, sukladno iskazanom interesu.
www.obnovljivi.com
Godina još nije ni počela, a kvota za integrirane fotonaponske sustave do 10 kW za 2013. godinu, koja iznosi 15 MW, već je popunjena. Naime, HROTE je na svojim stranicama objavio je da je priključna snaga iz zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu koji su u postupku rješavanja iznosi 15,01 MW, a uglavnom je riječ o sustavima do 10 kW. Budući je na dan 31.12.2012. godine sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana dosegnuta kvota ograničena prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava, HROTE će sklopiti ugovore samo za postrojenja za koja su do toga dana zaprimljeni zahtjevi. Na stranicama HROTE-a stoji da će oni i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine. "Ako se utvrdi da pojedini zahtjevi koji su zaprimljeni prije dosegnute propisane kvote za 2013. godinu ne udovolje propisanim uvjetima ili nositelj projekta samostalno odustane od zahtijeva, tako oslobođeno mjesto u kvoti popunit će se prvim slijedećim zaprimljenim zahtjevom za sklapanje ugovora prema redoslijedu zaprimljenih zahtijeva." O svemu je izvijestio i HRT, koji je objavio odgovor Ministarstva gospodarstva u kojem stoji da će se izmjenom i dopunom Tarifnog sustava u listopadu 2013. donijeti nova kvota za integrirane sunčane elektrane te sukladno tome riješit će se zaprimljeni zahtjevi. Zanimljivo je da je samo u zadnja dva tjedna zaprimljeno zahtjeva za integrirane sustave snage 5 MW, što je trećina ukupne kvote, a što svjedoči o ogromnom interesu za fotonapon. Investitori apeliraju na državu da ukine kvotu za integrirane male sustave, jer na taj način potiču gospodarstvo, investicije i malo poduzetništvo - proizvođače FN sustava i instalatere. Istodobno, za neintegrirane FN elektrane još nije zaprimljen niti jedan zahtjev temeljem kvote za 2013. godine, jer još nije iskorištena ni kvota za 2012. godinu, te je kvota od 10 MW pa i više u potpunosti slobodna. Ukupno dosegnuta kvota za tu vrstu sustava iznosi 0,23 MW. Najnoviji podaci HROTE-a pokazuju da se od 31. prosinca 2011. broj fotonaponskih elektrana u funkciji s 15 povećao na čak 102. Ukupna instalirana snaga tih elektrana iznosi 3,8 MW. Ukupna instalirana snaga u OIE na mreži u godinu dana s 64,66 MW na dan 31. prosinca 2011. povećala se na 173 MW sa zadnjim danom prošle godine. HROTE je do kraja 2012. potpisao ukupno 440 ugovora, od čega se 422 odnosi na fotonapon. Ugovori su sklopljeni za elektrane snage 193,4 MW od čega je 11,08 MW fotonapona te 36,4 MW iz biomase (5 elektrana). Operator tžišta je tijekom listopada od MINGO-a zatražio povećanje iznosa naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, koja sada iznosi 0,005 kuna po kWh uvećano za PDV. Prosječno, hrvatska obitelj za tu naknadu godišnje izdvoji oko 17 kuna. Do kraja 2011. proizvođačima iz OIEK isplaćeno je 315 milijuna kuna poticaja, od prikupljenih 505 milijuna kuna.
www.energetika-net.com
S obzirom da je u dva mjeseca popunjena ovogodišinja kvota za integrirane FN sustave, Ministarstvo gospodarstva u roku od mjesec dana najavilo je promjene u Tarifnom sustavu za obnovljive izvore energije i kogeneracije. Kako doznajemo u ministarstvu, država bi ubuduće kroz povećanje kvota mogla staviti još veći naglasak na poticanje FN sustava od 10 do 30 kW, dok će poticanje većih FN sustava, do 300 kW, biti obeshrabreno. "Investitori koji rade fotonaponske projekte do 30 kW mogu računati na potpisivanje ugovora s HROTE-om, no one koji rade projekte do 300 kW pozivam da pričekaju političku odluku Vlade", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ujedno, moguće je da će država promijeniti Tarifni sustav na način da se poticajne cijene za energiju iz OIEK umjesto jednom godišnje, korigiraju dva puta godišnje. Nadalje, ministarstvo je izrazilo namjeru da poveća naknadu za potocanje proizvodnje električne energije iz OIEK, koja sada iznosi 0,005 kn/kWh. Ta bi naknada ubuduće mogla biti povećana čak tri puta, na 0,15 kn/kWh. Drugim riječima, građani će umjesto projsečno 17 kuna goišnje, za poticanje OIEK izdvajati oko 50 kuna godišnje. To će povećati ukupnu cijenu električne energije za 0,5%, što je zanemarivo, no omogućit će lakše financiranje OIEK. Za usporedbu, kada bi se uz ove cijene poticaja ispunili nacionalni ciljevi u OIEK do 2020. prosječan račun za struju trebao bi na godišnjoj razini iznositi 70 eura više, što je neodrživo i ukazuje na potrebu korekcije poticaja naniže, ali i na daljnje povećanje naknade za OIEK. Trenutno u fondu HROTE-a ima oko 200 milijuna kuna akumuliranih sredstava, kažu u MINGO-u. Operator tržišta ove će godine imati oko 400 milijuna vlastih prihoda, no da bi isplatili poticaje za ovu godinu trebat će im oko 700 milijuna kuna. Kada bi već sada svi izvori OIE s kojima je HROTE potpisao ugovor već bili na mreži, dakle za njih bi se isplaćivali poticaji, operator bi bio u minusu 170 milijuna kuna. Dakle, već sada su nužne promjene u tom sektoru. Kvota od 45 MW za fotonapon ovim tempom bit će dostignuta u srpnju 2014. godine. Kada je riječ o energiji iz biomase u MINGO-u je održan sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, na kojem je odlučeno da se pomogne 17 investitora u bioenergane. Mađu njima je i E-two Energy iz Koprivničkog Ivanca, kojem treba aneks ugovora s HŠ kako bi dobili 160.000 t sječke godišnje. Dogovoreno je da će HŠ svima s kojima su u međuvremenu potpisali ugovor za sječku poslati dopis u kojem od njih traži informaciju o statusu radova, kako bi se vidjela stvarna potreba za sječkom. Oni koji nisu realizirali ugovoreno ostat će bez ugovora s HŠ, a za sve slobodne količine ići će se u novi pozivni natječaj, no hoće li kriterij za dobivanje prava na sječku opet biti "tko prvi njegova sječka" ostalo je nejasno. S predstavnicima MINGO-a sutra će se sastati visoka delegacija iz Gazproma. S njima će se razgovarati o razvijanju tržišta plina te kakva su očekivanja za natječaje za dobavu plina za HEP i Petrokemiju, a Hrvatsku zanima i status Južnog toka jer se priželjkuje gradnja dobavnog kraka tog plinovoda. Naime, donošenjem zakona o tržištu plina, koji će se za par tjedana nači na Vladi očekuje se da se Gazprom registrira za djelatnost opskrbe ili trgovine plinom, kako bi moago sklapati ugovore s kupcima u Hrvatskoj. Naime, gubi se pojam ekskluzivnog prava Prirodnog plina, koji je do sada mogao isključivo opskrbljivati kućanstva plinom preko opskrbljivača na distribucijskom sustavu. Veća konkurencija ostvara mogućnost pada dobavne cijene plina što je pozitivna vijest.
www.energetika-net.com
Budući je na dan 31. prosinca 2012. sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih solarnih elektrana dosegnuta kvota od 15 MW predviđena za 2013. godinu, prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. će skopiti ugovore o otkupu električne energije s nositeljima projekata čiji su zahtjevi zaprimljeni zaključno s navedenim datumom. Obzirom da je dosegnuta kvota za 2013. godinu HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. neće dostavljati nositeljima projekata ugovore o otkupu električne energije prema propisanoj obvezi iz članka 8. stavka 3. Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN, 88/2012). Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. zaprimat će zahtjeve za otkup električne energije iz integriranih sunčanih elektrana i nakon 04. siječnja 2013. Zaključak je da je kvota za integrirane solarne elektrane postignuta već početkom 2013. godine, stoga se može reći da je cilj strategije od 45 MW do 2020. godine ugovorno i postojećim zahtjevima realiziran 7 godina ranije. Zbog toga se planiraju realizacije kvote kroz priključak elektrana na mrežu te se očekuje da će do 01. srpnja 2014. godine na mreži biti 45 MW. Izmjenom i dopunom Tarifnog sustava u listopadu 2013. godine, donijet će se nova kvota za integrirane sunčane elektrane te sukladno tomu riješiti zaprimljeni zahtjevi. U budućem razdoblju Ministarstvo gospodarstva namjerava pratiti investicije koje bi te trebale realizirati tijekom 2013. godine, pokrenuti iskorištavanje fondova Europske unije vezano uz sektor obnovljivih izvora energije, izraditi modele poticanja obnovljivih izvora energije za projekte energetske učinkovitosti (škole, vrtići, javne zgrade) kroz sektorski pristup, realizirati projekti malih hidroelektrana (rješavanje problema investicijskih prepreka te raspis natječaja na lokacijama u drugoj polovici 2013. godine) te realizirati projekte vjetroelektrana (raspisivanje natječaja za 400 MW u drugoj polovici 2013. godine). Na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu gospodarstva, u kojoj su sudjelovali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pomoćnik ministra za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo Alen Leverić te pomoćnik ministra za konkurentnost i investicije Darko Lorencin, istaknuto je nekoliko novih mogućih modela poticanja električne energije dobivene iz solarne energije - smanjenje poticaja ili povećanje naknade s 1,5 lipe do 2,5 lipe ili smanjenje veličine poticaja s 300 kW na 30 kW (kako bi se osim industrije i građanstvo potaknulo na razvoj solarnog sektora). Na konferenciji je bilo govora i o paketu zakona u nadležnosti Ministarstva gospodarstva (Zakon o rudarstvu, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, opće energetsko zakonodavstvo, Zakon o tržištu plina, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o tržištu toplinske energije te Zakon o OIE i Nacionalni akcijski plan za OIE). Što se tiče jedinstvenog Zakona o obnovljivim izvorima energije, zakon bi trebao objediniti i na jednom mjestu bolje urediti ovo područje. Inače, u Zakonu o energiji kao krovnom zakonu te sektorskim zakonima iz električne energije i plina već sada su unesene bitne odrednice koje se odnose na obnovljive izvore energije, poput prvenstva isporuke energije na mrežu, mogućnosti dobivanja poticaja preko tarifnih sustava i dr. Obveza Vlade Republike Hrvatske je i donošenje Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije koji će dati smjernice za razvoj sektora i ostvarivanje ciljeva energetske strategije do 2020. Kako smo čitatelje o tome izvijestili prošle godine, odnosno prema planu donošenja zakonskih i podzakonskih prospisa na razini Ministarstva gospodarstva za 2013. godinu, jedinstveni Zakon o obnovljivim izvorima energije trebao bi biti donesen u četvrtom kvartalu 2013. godine.
www.croenergo.eu
Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) je nakon velikog pritiska stručne javnosti ipak odlučio nastaviti primati zahtjeve za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije, unatoč tome što su nedavno objavili da je kvota popunjena i da neće zaprimati više zahtjeva za 2013. godinu. Ipak vijesti nisu tako dobre, pošto će HROTE zaprimati zahtjeve, ali neće preuzeti obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta, osim ako netko odustane od propisane kvote. Ovo se odnosi na zahtjeve koji su zaprimljeni nakon 31.12. „Međutim, HROTE će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine. Ako se utvrdi da pojedini zahtjevi koji su zaprimljeni prije dosegnute propisane kvote za 2013. godinu ne udovolje propisanim uvjetima ili nositelj projekta samostalno odustane od zahtijeva, tako oslobođeno mjesto u kvoti popunit će se prvim slijedećim zaprimljenim zahtjevom za sklapanje ugovora prema redoslijedu zaprimljenih zahtijeva."
www.hrote.hr
Fotonaponski sustavi - hoće li biti još jedna propuštena i ugušena prilika za gospodarski rast
Stopirani ugovori za otkup struje iz solarnih elektrana!
Godina još nije ni počela, a kvota za integrirane fotonaponske sustave do 10 kW za 2013. godinu, koja iznosi 15 MW, već je popunjena. Naime, HROTE je na svojim stranicama objavio je da je priključna snaga iz zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu koji su u postupku rješavanja iznosi 15,01 MW, a uglavnom je riječ o sustavima do 10 kW. Budući je na dan 31.12.2012. godine sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana dosegnuta kvota ograničena prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava, HROTE će sklopiti ugovore samo za postrojenja za koja su do toga dana zaprimljeni zahtjevi. Na stranicama HROTE-a stoji da će oni i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine. "Ako se utvrdi da pojedini zahtjevi koji su zaprimljeni prije dosegnute propisane kvote za 2013. godinu ne udovolje propisanim uvjetima ili nositelj projekta samostalno odustane od zahtijeva, tako oslobođeno mjesto u kvoti popunit će se prvim slijedećim zaprimljenim zahtjevom za sklapanje ugovora prema redoslijedu zaprimljenih zahtijeva." O svemu je izvijestio i HRT, koji je objavio odgovor Ministarstva gospodarstva u kojem stoji da će se izmjenom i dopunom Tarifnog sustava u listopadu 2013. donijeti nova kvota za integrirane sunčane elektrane te sukladno tome riješit će se zaprimljeni zahtjevi. Zanimljivo je da je samo u zadnja dva tjedna zaprimljeno zahtjeva za integrirane sustave snage 5 MW, što je trećina ukupne kvote, a što svjedoči o ogromnom interesu za fotonapon. Investitori apeliraju na državu da ukine kvotu za integrirane male sustave, jer na taj način potiču gospodarstvo, investicije i malo poduzetništvo - proizvođače FN sustava i instalatere. Istodobno, za neintegrirane FN elektrane još nije zaprimljen niti jedan zahtjev temeljem kvote za 2013. godine, jer još nije iskorištena ni kvota za 2012. godinu, te je kvota od 10 MW pa i više u potpunosti slobodna. Ukupno dosegnuta kvota za tu vrstu sustava iznosi 0,23 MW. Najnoviji podaci HROTE-a pokazuju da se od 31. prosinca 2011. broj fotonaponskih elektrana u funkciji s 15 povećao na čak 102. Ukupna instalirana snaga tih elektrana iznosi 3,8 MW. Ukupna instalirana snaga u OIE na mreži u godinu dana s 64,66 MW na dan 31. prosinca 2011. povećala se na 173 MW sa zadnjim danom prošle godine. HROTE je do kraja 2012. potpisao ukupno 440 ugovora, od čega se 422 odnosi na fotonapon. Ugovori su sklopljeni za elektrane snage 193,4 MW od čega je 11,08 MW fotonapona te 36,4 MW iz biomase (5 elektrana). Operator tžišta je tijekom listopada od MINGO-a zatražio povećanje iznosa naknade za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, koja sada iznosi 0,005 kuna po kWh uvećano za PDV. Prosječno, hrvatska obitelj za tu naknadu godišnje izdvoji oko 17 kuna. Do kraja 2011. proizvođačima iz OIEK isplaćeno je 315 milijuna kuna poticaja, od prikupljenih 505 milijuna kuna.
www.energetika-net.com
S obzirom da je u dva mjeseca popunjena ovogodišinja kvota za integrirane FN sustave, Ministarstvo gospodarstva u roku od mjesec dana najavilo je promjene u Tarifnom sustavu za obnovljive izvore energije i kogeneracije. Kako doznajemo u ministarstvu, država bi ubuduće kroz povećanje kvota mogla staviti još veći naglasak na poticanje FN sustava od 10 do 30 kW, dok će poticanje većih FN sustava, do 300 kW, biti obeshrabreno. "Investitori koji rade fotonaponske projekte do 30 kW mogu računati na potpisivanje ugovora s HROTE-om, no one koji rade projekte do 300 kW pozivam da pričekaju političku odluku Vlade", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Ujedno, moguće je da će država promijeniti Tarifni sustav na način da se poticajne cijene za energiju iz OIEK umjesto jednom godišnje, korigiraju dva puta godišnje. Nadalje, ministarstvo je izrazilo namjeru da poveća naknadu za potocanje proizvodnje električne energije iz OIEK, koja sada iznosi 0,005 kn/kWh. Ta bi naknada ubuduće mogla biti povećana čak tri puta, na 0,15 kn/kWh. Drugim riječima, građani će umjesto projsečno 17 kuna goišnje, za poticanje OIEK izdvajati oko 50 kuna godišnje. To će povećati ukupnu cijenu električne energije za 0,5%, što je zanemarivo, no omogućit će lakše financiranje OIEK. Za usporedbu, kada bi se uz ove cijene poticaja ispunili nacionalni ciljevi u OIEK do 2020. prosječan račun za struju trebao bi na godišnjoj razini iznositi 70 eura više, što je neodrživo i ukazuje na potrebu korekcije poticaja naniže, ali i na daljnje povećanje naknade za OIEK. Trenutno u fondu HROTE-a ima oko 200 milijuna kuna akumuliranih sredstava, kažu u MINGO-u. Operator tržišta ove će godine imati oko 400 milijuna vlastih prihoda, no da bi isplatili poticaje za ovu godinu trebat će im oko 700 milijuna kuna. Kada bi već sada svi izvori OIE s kojima je HROTE potpisao ugovor već bili na mreži, dakle za njih bi se isplaćivali poticaji, operator bi bio u minusu 170 milijuna kuna. Dakle, već sada su nužne promjene u tom sektoru. Kvota od 45 MW za fotonapon ovim tempom bit će dostignuta u srpnju 2014. godine. Kada je riječ o energiji iz biomase u MINGO-u je održan sastanak s predstavnicima Hrvatskih šuma, na kojem je odlučeno da se pomogne 17 investitora u bioenergane. Mađu njima je i E-two Energy iz Koprivničkog Ivanca, kojem treba aneks ugovora s HŠ kako bi dobili 160.000 t sječke godišnje. Dogovoreno je da će HŠ svima s kojima su u međuvremenu potpisali ugovor za sječku poslati dopis u kojem od njih traži informaciju o statusu radova, kako bi se vidjela stvarna potreba za sječkom. Oni koji nisu realizirali ugovoreno ostat će bez ugovora s HŠ, a za sve slobodne količine ići će se u novi pozivni natječaj, no hoće li kriterij za dobivanje prava na sječku opet biti "tko prvi njegova sječka" ostalo je nejasno. S predstavnicima MINGO-a sutra će se sastati visoka delegacija iz Gazproma. S njima će se razgovarati o razvijanju tržišta plina te kakva su očekivanja za natječaje za dobavu plina za HEP i Petrokemiju, a Hrvatsku zanima i status Južnog toka jer se priželjkuje gradnja dobavnog kraka tog plinovoda. Naime, donošenjem zakona o tržištu plina, koji će se za par tjedana nači na Vladi očekuje se da se Gazprom registrira za djelatnost opskrbe ili trgovine plinom, kako bi moago sklapati ugovore s kupcima u Hrvatskoj. Naime, gubi se pojam ekskluzivnog prava Prirodnog plina, koji je do sada mogao isključivo opskrbljivati kućanstva plinom preko opskrbljivača na distribucijskom sustavu. Veća konkurencija ostvara mogućnost pada dobavne cijene plina što je pozitivna vijest.
www.energetika-net.com
Budući je na dan 31. prosinca 2012. sa svim zaprimljenim zahtjevima za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih solarnih elektrana dosegnuta kvota od 15 MW predviđena za 2013. godinu, prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. će skopiti ugovore o otkupu električne energije s nositeljima projekata čiji su zahtjevi zaprimljeni zaključno s navedenim datumom. Obzirom da je dosegnuta kvota za 2013. godinu HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. neće dostavljati nositeljima projekata ugovore o otkupu električne energije prema propisanoj obvezi iz članka 8. stavka 3. Pravilnika o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (NN, 88/2012). Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. zaprimat će zahtjeve za otkup električne energije iz integriranih sunčanih elektrana i nakon 04. siječnja 2013. Zaključak je da je kvota za integrirane solarne elektrane postignuta već početkom 2013. godine, stoga se može reći da je cilj strategije od 45 MW do 2020. godine ugovorno i postojećim zahtjevima realiziran 7 godina ranije. Zbog toga se planiraju realizacije kvote kroz priključak elektrana na mrežu te se očekuje da će do 01. srpnja 2014. godine na mreži biti 45 MW. Izmjenom i dopunom Tarifnog sustava u listopadu 2013. godine, donijet će se nova kvota za integrirane sunčane elektrane te sukladno tomu riješiti zaprimljeni zahtjevi. U budućem razdoblju Ministarstvo gospodarstva namjerava pratiti investicije koje bi te trebale realizirati tijekom 2013. godine, pokrenuti iskorištavanje fondova Europske unije vezano uz sektor obnovljivih izvora energije, izraditi modele poticanja obnovljivih izvora energije za projekte energetske učinkovitosti (škole, vrtići, javne zgrade) kroz sektorski pristup, realizirati projekti malih hidroelektrana (rješavanje problema investicijskih prepreka te raspis natječaja na lokacijama u drugoj polovici 2013. godine) te realizirati projekte vjetroelektrana (raspisivanje natječaja za 400 MW u drugoj polovici 2013. godine). Na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu gospodarstva, u kojoj su sudjelovali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, pomoćnik ministra za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo Alen Leverić te pomoćnik ministra za konkurentnost i investicije Darko Lorencin, istaknuto je nekoliko novih mogućih modela poticanja električne energije dobivene iz solarne energije - smanjenje poticaja ili povećanje naknade s 1,5 lipe do 2,5 lipe ili smanjenje veličine poticaja s 300 kW na 30 kW (kako bi se osim industrije i građanstvo potaknulo na razvoj solarnog sektora). Na konferenciji je bilo govora i o paketu zakona u nadležnosti Ministarstva gospodarstva (Zakon o rudarstvu, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, opće energetsko zakonodavstvo, Zakon o tržištu plina, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o tržištu toplinske energije te Zakon o OIE i Nacionalni akcijski plan za OIE). Što se tiče jedinstvenog Zakona o obnovljivim izvorima energije, zakon bi trebao objediniti i na jednom mjestu bolje urediti ovo područje. Inače, u Zakonu o energiji kao krovnom zakonu te sektorskim zakonima iz električne energije i plina već sada su unesene bitne odrednice koje se odnose na obnovljive izvore energije, poput prvenstva isporuke energije na mrežu, mogućnosti dobivanja poticaja preko tarifnih sustava i dr. Obveza Vlade Republike Hrvatske je i donošenje Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije koji će dati smjernice za razvoj sektora i ostvarivanje ciljeva energetske strategije do 2020. Kako smo čitatelje o tome izvijestili prošle godine, odnosno prema planu donošenja zakonskih i podzakonskih prospisa na razini Ministarstva gospodarstva za 2013. godinu, jedinstveni Zakon o obnovljivim izvorima energije trebao bi biti donesen u četvrtom kvartalu 2013. godine.
www.croenergo.eu
Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) je nakon velikog pritiska stručne javnosti ipak odlučio nastaviti primati zahtjeve za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije, unatoč tome što su nedavno objavili da je kvota popunjena i da neće zaprimati više zahtjeva za 2013. godinu. Ipak vijesti nisu tako dobre, pošto će HROTE zaprimati zahtjeve, ali neće preuzeti obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta, osim ako netko odustane od propisane kvote. Ovo se odnosi na zahtjeve koji su zaprimljeni nakon 31.12. „Međutim, HROTE će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine. Ako se utvrdi da pojedini zahtjevi koji su zaprimljeni prije dosegnute propisane kvote za 2013. godinu ne udovolje propisanim uvjetima ili nositelj projekta samostalno odustane od zahtijeva, tako oslobođeno mjesto u kvoti popunit će se prvim slijedećim zaprimljenim zahtjevom za sklapanje ugovora prema redoslijedu zaprimljenih zahtijeva."
www.hrote.hr
Fotonaponski sustavi - hoće li biti još jedna propuštena i ugušena prilika za gospodarski rast
„Državu iznenadio bum solarnih elektrana", „Stopirani ugovori za otkup struje iz solarnih elektrana", „Zašto bi država trebala subvencionirati gradnju solarnih elektrana", „Poljaci će u Požegi raditi solarne elektrane za proizvodnju struje", „Krah hrvatske energetske politike". To su sve naslovi koji su mi u proteklih par tjedana privukli pažnju u velikim, i manje velikim medijima. Nekih 8 do 9 mjeseci nakon žestoke debate vezano za promjenu tarfinog sustava za obnovljive izvore energije i smanjenja otkupnih cijena električne energije za fotonaponske sustave, isti su opet u fokusu javnosti uslijed postavljanja kvote od 15MW za integrirane fotonaponske elektrane za 2013. i iskorištavanja iste prije negoli je godina uopće počela. Prilikom promjene tarifnog sustava isti je doživio žestoke kritike i sa ove web stranice zbog onemogućavanja svima onima koji dižu kredite za ugradnju fotonaponskih sustava na građevine da im se investicija isplati u razumnom roku, tj. barem do isteka 14 godina garantiranog ugovora o otkupu električne energije. Tada smo zagovarali da tržište prvo treba pustiti da se razvije, pa tek onda krenuti u postupno snižavanje otkupnih cijena nakon što se dobije prvi zamah i stekne povjerenje potencijalnih investitora (mahom građana koji investiraju u svoje kuće, vikendice itd.), ali i razvije tržište roba i usluga. Nekoliko mjeseci nakon toga i ispunjavanja kvote od 10MW za 2012. godinu vlada donosi nove izmjene kojima se za 2013. godinu predviđa kvota od 15MW poticanih malih sustava. I tu odluku smo pozdravili. No s obzirom na daljnje snižavanje cijena opreme i zaoštravanje konkurencije među dobavljačima i proizvođačima opreme, ali i među izvođačima i projektantima cijene fotonaponskih sustava su dodatno pale jer su svi željeli riskirati i steći dobre pozicije na ovom tržištu. Istovremeno, investitori/građani ove države su očito odlučili izvući novce iz čarapa i sa bankovnih štednji mudro zaključujući kako je pametnije uložiti u svoj krov i Sunce, nego u banke i njihove oročene štednje ili jednostavno držati novce u čarapi. Isto se desilo i sa tvrtkama koje imaju veće industrijske hale i druge krovne površine. I odjednom je nastao solarni bum koji je u samo 3 zadnja mjeseca 2012. pojeo kvotu za 2013. godinu. A država je u čudu, ministarstvo je u čudu, dio stručne javnosti je u čudu. Zašto? Zato što su uspjeli pokrenuti jedan perspektivni investicijski ciklus koji pokreće mahom domaći kapital, koji aktivira veliki broj domaće radne snage, pomaže domaćoj industriji i stvara dodanu vrijednost kroz dugi niz godina za društvo u cijelosti. I koja je njihova reakcija na to? Obustavi sklapanje ugovora, te nemoj ni slučajno razmišljati o tome da i dalje nastavljaš ono što si pokrenuo, nego radije sve stopiraj i obustavi daljnje aktivnosti. A zašto? Imamo li možda problema sa prihvatom malih fotonaponskih sustava na niskonaponsku mrežu? Nismo još niti blizu te točke, i o tome je u ovom trenutku smiješno razgovarati, jer do toga trebamo instalirati još pokoju stotinu megavata malih projekata. Osim toga, HEP-ODS već sada intenzivno radi na pripremi i primjeni rješenja pametnih mreža upravo zbog ovog slučaja (i sve pohvale na tome, nadamo se da će za to dobiti i potporu i odobren investicijski ciklus svojih vlasnika, tj. države i građana). Da li možda kod instalacije malih fotonaponskih sustava uvozimo radnu snagu, projektante, inženjere, opremu, pa takvi sustavi ne pomažu razvoju domaćeg gospodarstva? Ne, jer trenutno sve poslove projektiranja, savjetovanja, marketinga, prodaje i izvođenja radova na malim fotonaponskim sustavima rade tvrtke registrirane u Hrvatskoj, sa lokalnim zaposlenicima. Dapače, stvaraju se ona najpotrebnija, lokalna radna mjesta. Jer većina tvrtki se prvenstveno orijentira na svoju regiju, radi konkurentnosti. Pri tome dodatno u Hrvatskoj postoje dvije tvornice fotonaponskih modula koje imaju ukupan kapacitet proizvodnje 80MW modula godišnje, te jedva preživljavaju boreći se za klijente na stranim tržištima. Znači, u cijelom proizvodnom lancu postoji izuzetno visok nivo lokalne komponente. Uzmu li se u obzir male fotonaponske elektrane do 30kW, na svakih 50.000 do 70.000 eura investicije u iste otvara se jedno novo radno mjesto – pri tome uzevši u obzir nabavku fotonaponskih modula i invertera od stranih dobavljača. Kada se u miks uključe i domaći proizvođači modula, cifra se dodatno smanjuje. To saznanje je bitno, jer usporedimo li to sa izjavom bivšeg Ministra kako svakih 100.000 eura investicije u velike termoelektrane otvara jedno radno mjesto, sasvim je jasno da mali fotonaponski sustavi stvaraju puno veću korist lokalnoj ekonomiji od velikih postrojenja. S tim da je, s obzirom na stanje industrije u Hrvatskoj i cifra od 100.000 eura za jednog zaposlenog na velikim termoenergetskim postrojenjima vrlo vrlo optimistična. Naravno, protivnici će uvijek reći – na fotonaponske sustave plaćamo poticaje. Istina, međutim ti poticaji trenutno puno manje utječu na iznos računa za električnu energiju nego prošlogodišnje poskupljenje cijena električne energije za koje nitko nije imao pravo objašnjenje zašto se desilo (ili je uzrok bila cijena fosilnih goriva koja uvozimo?). Vjerujem da bi takvo poskupljenje prošlo uz puno manje prosvjeda da je bilo namijenjeno razvoju domaćeg gospodarstva i primjeni obnovljivih izvora energije. Isto tako, električna energija iz fotonapona se plaća po otkupnoj cijeni prvh 14 godina. Sljedećih 10 do 15 godina, ovisno o životnom vijeku, to će biti praktički najjeftinija energija na tržištu, tako da su sve takve elektrane ulaganje u budućnost, za razliku od elektrana koje koriste fosilna goriva, a kojima će proizvodna cijena električne energije u budućnosti konstantno rasti, što zbog cijena goriva, a što zbog plaćanja penala zbog emisija CO2. Dodatno, to gorivo ćemo uvoziti. Dakle, cjelokupna ekonomska slika (a ista se može potkrijepiti i puno detaljnijom analizom od ove) pokazuje da je za razvoj lokalne ekonomije i gospodarski rast nužno nastaviti s programom investiranja u male fotonaponske sustave bez ograničenja putem kvote, nego pametno postavljenom politikom otkupnih cijena električne energije koje bi se mijenjale jednom svakih pola godine po jasnim unaprijed utvrđenim kriterijima. Ti kriteriji bi trebali pratiti logiku povrata uloženih sredstava koje je konkurentnije od oročene štednje u bankama. Ministar u jednoj svojoj izjavi tvrdi da mu nije prihvatljivo poskupljenje električne energije, braneći time tezu o stopiranju daljnjeg razvoja kvote. Takvom politikom je u zadnjih 15 godina naša energetika upravo i spala na niske grane. Povećanje cijena električne energije nije uvjetovano obnovljivima, nego cijenom fosilnih goriva i starošću elektroenergetske mreže. Dapače, Danci su napravili studiju koja pokazuje da će upravo današnjim investiranjem u obnovljive i postepenim povećanjem cijena energije u sljedećih 10 godina investicijskog ciklusa biti u mogućnosti smanjivati cijene nakon toga perioda. Da su isti investicijski ciklus zamislili sa klasičnim elektranama, cijena bi samo rasla i rasla. Vrijeme je da demistificiramo „strašno skupe obnovljive" ili tezu kako nismo dovoljno bogati da bi koristili obnovljive. Ja bih rekao da nismo dovoljno bogati za alternativu koja nam se bez pravih argumenata i uz puno izvrtanja činjenica pokušava progurati kroz medije. Na kraju uslijed svega navedenoga, postavlja se pitanje, kome i zašto smeta gospodarski razvoj temeljen na vlastitim sredstvima, proizvodima i znanju? I tko to istinski misli da će maloj državi kao što je Hrvatska pomoći velike investicije za koje nemamo svojih ni znanja ni sredstava ni industrije?
www.obnovljivi.com
www.obnovljivi.com
Stopirani ugovori za otkup struje iz solarnih elektrana!
Nakon što je Vlada prošle godine pojednostavila proceduru za sklapanje ugovora o otkupu struje iz solarnih elektrana mnogi su se zainteresirali za ovu isplativu investiciju. I to u tolikom broju da je popunjena kvota do kraja 2020. godine. Sklapanje novih ugovora je stopirano, a poduzetnici su u čudu. Umjesto crijepa na krovu sportske dvorane u Kostreni nalaze se solarne ćelije. Jedna je to od šest zgrada s integriranim solarnim elektranama koje je postavila Regionalna energetska agencija Kvarner. "Mi smo do sada uložili oko tri milijuna kuna u naše sustave. Dakle, po prilici to su sustavi od po 30kW", kazao je ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner, Darko Jardas. Solarne ćelije trebala je dobiti i Tehnička škola u Rijeci, no od toga zasad očito ništa. "Plan koji je do 2020. predviđao 45 megavata na mreži iz solarne energije se realizirao u godinu dana", poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Budući da je kvota popunjena, operator tržišta električne energije stopirao je sklapanje novih ugovora. "Kvota je ispunjena iznad očekivanja javnosti, pa čak i nas koji radimo u sustavu", dodao je direktor HROTE, Ivan Županić. Interes zapravo i ne čudi. Naime, imate li solarnu elektranu od primjerice 10 kilovata i sklopljen ugovor s HROTE-om, za isporučenu struju dobit ćete 2 kune i 64 lipe po kilovat-satu. Uloženo bi vam se tako vratilo nakon 6 do 8 godina. Budući da se ugovor s HROTE-om potpisuje na 14 godina, investicija se itekako isplati. "Mi smo isprojektirali devet novih projekta. Dakle, devet naših novih škola, međutim, kao i mnogi drugi ostali smo negdje u papirologiji", rekao je Jardas. Iz HROTE kažu kako razumiju interes javnosti, ali da kvote postoje s razlogom. Naime, svaki potrošač na godinu izdvoji 17 kuna za obnovljive izvore energije. Veće kvote značit će i veća izdvajanja. "Moramo balansirati da od prikupljene naknade imamo dovoljno novaca da možemo ispoštovat svoje zakonske obveze", naglasio je Županić. Unatoč tomu, ekološke udruge i investitori smatraju da je uvođenje kvota za manje elektrane besmisleno jer one potiču razvoj. "U postavljanju sustava koristili smo čak i kompletno domaću opremu, domaće montažere, domaće instalatere", dodao je Jardas. No ministar Vrdoljak je odlučan: "Meni danas apsolutno nije prihvatljivo poskupljenje električne energije, pa da je i motiv obnovljivi izvori". Rješenje problema ministar vidi u smanjenju naknada te povećanju kvota za male elektrane. Hoće li i kada donijeti takvu odluku, još je nepoznanica. No ono što se zna je da će nas struja koju uvozimo dugoročno ipak stajati više nego ona iz obnovljivih izvora.
www.rtl.hr
Državu iznenadio 'bum' solarnih elektrana
'Previše smo poticali solarnu energiju', zaključak je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka na činjenicu kako je samo u dva mjeseca popunjena ovogodišnja kvota za sunčane elektrane na krovovima. Pokazalo se kako su u krivu bile procjene da će izmjena tarifa, napravljena lani u proljeće, uništiti 'solar' i otjerati investitore. Tad je pojednostavljena i procedura. Zbog svega toga došlo je do pravog buma solarnih elektrana koji je državi i privatnim poduzetnicima sad prouzročio drugu vrstu problema. Kako je kvota od 15 MW za integrirane sustave (elektrane na krovovima) popunjena, Operator tržišta električne energije (HROTE) stopirao je sklapanje novih ugovora za povlaštene proizvođače električne energije. Poduzetnici koji su investirali novac u projekt, a nisu stigli predati zahtjev za sklapanje ugovora osjećaju se izigranim. Država ih je 'namamila' povoljnim cijenama, a sad su u opasnosti da izgube sve uloženo. Kako bi se riješila nastala situacija, ministar Vrdoljak je najavio kako će se u narednih mjesec dana odlučiti kako dalje. Izgledno rješenje je da se poveća kvota i potiču samo sunčane elektrane od 10 do 30 KW, a ne kao što je sad slučaj do 300 KW. 'Investitori koji rade projekte do 30 KW mogu računati da će dobiti ugovor povlaštenog proizvođača. Ali oni koji rade elektrane iznad toga morat će pričekati političku odluku', rekao je Vrdoljak na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Trenutno u Hrvatskoj rade 102 sunčane elektrane ukupne snage 3,8 MW koje isporučuju energiju u mrežu po povlaštenoj cijeni. Njih još 422 planirane snage 11 MW imaju sklopljen ugovor s HROTE-om, ali još nisu priključene na mrežu.
www.tportal.hr
Potpuni fijasko energetske politike na početku godine za Fotonaponske elektrane
Čačićev pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za fotonaponske elektrane prvo je ubrzao proceduru, a onda na početku godine ostavio bez posla stotine firmi koje su se nadale poslu u tom dijelu energetike. Dugo najavljivana energetska orijentacija nove vlade kao djelatnost gdje će otvoriti tisuće radnih mjesta sa 01.01.2013 je doživjela potpuni neuspjeh, dapače stotine novootvorenih firma ostavila bez posla. Uslijedilo je to prvi radni dan, nakon što smo mogli pročitati sa službenih stranica HROTE da se kvota od 15 MW potrošila za 2013. godinu prije nego je godina započela. Da ne bude zabune usput je istaknuto da će svi zahtjevi biti vraćeni pošiljaocu. Dakle svi vi koji ste napravili idejni projekt a niste dostavili zahtjev za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača izvolite svoj projekt spremiti u ladicu za neko drugo vrijeme. Čovjek se zapita zašto bar sada te zahtjeve ne stavljaju u red čekanja za 2014. godinu kao što su to napravili za prethodnu godinu.
Kako je nastao problem
Ako ostavimo to za razmišljanje vratimo se na samu ideju razvoja energetike u nas. O razvoju energetike kod nas se dosta dugo šutjelo i vjerojatno bi tako bilo i ubuduće da nas ulazak u Evropsku uniju ne obvezuje da moramo imati 20% proizvedene energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. To naše ponašanje je logično budući smo zadnjih dvadeset godina uglavnom gasili proizvodna postrojenja što je rezultiralo s jedne strane oslobađanjem snage za druge potrošače koji nisu rasli po nekoj većoj godišnjoj stopi, a s druge strane nije bilo potrebno ulaziti u izgradnju postrojenja koja imaju objektivno skuplji kWh. Veći dio vodenog potencijala je već odavno iskorišten a hidrocentrale amortizirane i proizvodni kWh iz njih je relativno nizak. Ostatak proizvedene električne energije dobivamo iz termocentrala i našeg dijela nuklearne elektrane Krško te uvoza. Kada je dobra hidrološka godina u HEP-u zadovoljno trljaju ruke, a kada je loša i proizvodnja iz vlastitih termoelektrana nije dovoljna tada se razlika namiruje skupim uvozom. Ako znamo da je uz to HEP državna firma koja je služila uz ostalo i za pokriće različitih stranačkih, sportskih, državnih i drugih potreba jasno je da u takvim okolnostima nema mjesta za razgovor o razvoju i obnovi već sada starih postrojenja i povećanju kapaciteta na svim naponskim nivoima. Zašto je sada nastala jagma za ugradnju fotonaponskih ćelija potpuno je jasno budući su zadnje izmjene dobivanja statusa povlaštenog proizvođača zaista pojednostavnile proceduru i skratile rok cijele operacije na podnošljivih 60 do 100 dana, uz to i vrlo prihvatljive otkupne cijene sa ukupnim rokom povrata investicije između 4 i 5 godina daje odgovor na ovo pitanje. Ali što sve to vrijedi kada se određena kvota prvotno 10 MW, a kasnije povećana na 15MW za integrirane solarne elektrane (to su one na kućama) potrošila za 30 dana. Zar je tako Vlada zamislila razvoj energetike i otvaranje novih radnih mjesta. Političari nam stalno ističu da je njihov posao stvaranje uvjeta za razvoj ali nije mi jasno na kakve uvjete misle. Da li je ova i ona prethodna Vlada pokušala pitati stručne ljude što treba napraviti da se kvote povećaju na iznos koji bi stvarno garantirao razvoj. Očito se u ovom slučaju nešto zanemarilo, a to je činjenica da predviđena kvota za cijelu Hrvatsku i to za cijelu kalandarsku godinu stane na krovove objekata koje se nalaze u krugu TLM u Šibeniku.
Rješenje problema
www.rtl.hr
Državu iznenadio 'bum' solarnih elektrana
'Previše smo poticali solarnu energiju', zaključak je ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka na činjenicu kako je samo u dva mjeseca popunjena ovogodišnja kvota za sunčane elektrane na krovovima. Pokazalo se kako su u krivu bile procjene da će izmjena tarifa, napravljena lani u proljeće, uništiti 'solar' i otjerati investitore. Tad je pojednostavljena i procedura. Zbog svega toga došlo je do pravog buma solarnih elektrana koji je državi i privatnim poduzetnicima sad prouzročio drugu vrstu problema. Kako je kvota od 15 MW za integrirane sustave (elektrane na krovovima) popunjena, Operator tržišta električne energije (HROTE) stopirao je sklapanje novih ugovora za povlaštene proizvođače električne energije. Poduzetnici koji su investirali novac u projekt, a nisu stigli predati zahtjev za sklapanje ugovora osjećaju se izigranim. Država ih je 'namamila' povoljnim cijenama, a sad su u opasnosti da izgube sve uloženo. Kako bi se riješila nastala situacija, ministar Vrdoljak je najavio kako će se u narednih mjesec dana odlučiti kako dalje. Izgledno rješenje je da se poveća kvota i potiču samo sunčane elektrane od 10 do 30 KW, a ne kao što je sad slučaj do 300 KW. 'Investitori koji rade projekte do 30 KW mogu računati da će dobiti ugovor povlaštenog proizvođača. Ali oni koji rade elektrane iznad toga morat će pričekati političku odluku', rekao je Vrdoljak na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Trenutno u Hrvatskoj rade 102 sunčane elektrane ukupne snage 3,8 MW koje isporučuju energiju u mrežu po povlaštenoj cijeni. Njih još 422 planirane snage 11 MW imaju sklopljen ugovor s HROTE-om, ali još nisu priključene na mrežu.
www.tportal.hr
Potpuni fijasko energetske politike na početku godine za Fotonaponske elektrane
Čačićev pravilnik o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača el. energije za fotonaponske elektrane prvo je ubrzao proceduru, a onda na početku godine ostavio bez posla stotine firmi koje su se nadale poslu u tom dijelu energetike. Dugo najavljivana energetska orijentacija nove vlade kao djelatnost gdje će otvoriti tisuće radnih mjesta sa 01.01.2013 je doživjela potpuni neuspjeh, dapače stotine novootvorenih firma ostavila bez posla. Uslijedilo je to prvi radni dan, nakon što smo mogli pročitati sa službenih stranica HROTE da se kvota od 15 MW potrošila za 2013. godinu prije nego je godina započela. Da ne bude zabune usput je istaknuto da će svi zahtjevi biti vraćeni pošiljaocu. Dakle svi vi koji ste napravili idejni projekt a niste dostavili zahtjev za dobivanje statusa povlaštenog proizvođača izvolite svoj projekt spremiti u ladicu za neko drugo vrijeme. Čovjek se zapita zašto bar sada te zahtjeve ne stavljaju u red čekanja za 2014. godinu kao što su to napravili za prethodnu godinu.
Kako je nastao problem
Ako ostavimo to za razmišljanje vratimo se na samu ideju razvoja energetike u nas. O razvoju energetike kod nas se dosta dugo šutjelo i vjerojatno bi tako bilo i ubuduće da nas ulazak u Evropsku uniju ne obvezuje da moramo imati 20% proizvedene energije iz obnovljivih izvora do 2020. godine. To naše ponašanje je logično budući smo zadnjih dvadeset godina uglavnom gasili proizvodna postrojenja što je rezultiralo s jedne strane oslobađanjem snage za druge potrošače koji nisu rasli po nekoj većoj godišnjoj stopi, a s druge strane nije bilo potrebno ulaziti u izgradnju postrojenja koja imaju objektivno skuplji kWh. Veći dio vodenog potencijala je već odavno iskorišten a hidrocentrale amortizirane i proizvodni kWh iz njih je relativno nizak. Ostatak proizvedene električne energije dobivamo iz termocentrala i našeg dijela nuklearne elektrane Krško te uvoza. Kada je dobra hidrološka godina u HEP-u zadovoljno trljaju ruke, a kada je loša i proizvodnja iz vlastitih termoelektrana nije dovoljna tada se razlika namiruje skupim uvozom. Ako znamo da je uz to HEP državna firma koja je služila uz ostalo i za pokriće različitih stranačkih, sportskih, državnih i drugih potreba jasno je da u takvim okolnostima nema mjesta za razgovor o razvoju i obnovi već sada starih postrojenja i povećanju kapaciteta na svim naponskim nivoima. Zašto je sada nastala jagma za ugradnju fotonaponskih ćelija potpuno je jasno budući su zadnje izmjene dobivanja statusa povlaštenog proizvođača zaista pojednostavnile proceduru i skratile rok cijele operacije na podnošljivih 60 do 100 dana, uz to i vrlo prihvatljive otkupne cijene sa ukupnim rokom povrata investicije između 4 i 5 godina daje odgovor na ovo pitanje. Ali što sve to vrijedi kada se određena kvota prvotno 10 MW, a kasnije povećana na 15MW za integrirane solarne elektrane (to su one na kućama) potrošila za 30 dana. Zar je tako Vlada zamislila razvoj energetike i otvaranje novih radnih mjesta. Političari nam stalno ističu da je njihov posao stvaranje uvjeta za razvoj ali nije mi jasno na kakve uvjete misle. Da li je ova i ona prethodna Vlada pokušala pitati stručne ljude što treba napraviti da se kvote povećaju na iznos koji bi stvarno garantirao razvoj. Očito se u ovom slučaju nešto zanemarilo, a to je činjenica da predviđena kvota za cijelu Hrvatsku i to za cijelu kalandarsku godinu stane na krovove objekata koje se nalaze u krugu TLM u Šibeniku.
Rješenje problema
Uzevši sve ovo u obzir jedini način da se spriječi potpuni fijasko je donošenje pravilnika po hitnom postupku o izmjeni načina određivanja kvota na način da se male solarne elektrane do 10kW ne ograničavaju kvotama, a ostale većih snaga analogno dosadašnjem tarifnom sustavu vrednuju ali sa znatno povećanim kvotama. Ovo će imati za posljedicu što će se na manjim elektranama zaposliti veliki broj projektanata, radnika a prinosi će uglavnom ostajati malim domaćinstvima u Hrvatskoj. Sa stajališta elektro mreže također je povoljnije imati puno malih dislociranih izvora nego nekoliko velikih. Povećanje ukupne instalirane snage od sunčanih elektrana izazvati će pritisak na HEP da konačno počne investirati u svoju distributivnu i prijenosnu mrežu što će za posljedicu imati konačno pokretanje investicija. Ukoliko se ovo ne dogodi nastati će novo nezadovoljstvo svih onih koji su otvorili firme potaknuti izjavama iz vlade da se okreću energetskom sektoru, a brojna domaćinstva pogotovo ona u Dalmaciji gdje je mogućnost proizvodnje najveća ostaviti bez prihoda od proizvodnje električne energije.
Elektromix d.o.o.
Živko Škevin dipl.ing.el.
HROTE ipak zaprima zahtjeve za sklapanje ugovora!
Nakon burnih reakcija u stručnoj javnosti i unatoč popunjenim kvotama za FN sustave za 2013. godinu HROTE je ipak odlučio nastaviti zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije bez obaveze sklapanja ugovora dok se za to ne stvore zakonske pretpostavke. Nakon očitog pritiska stručne javnosti koji se pojavio nakon zatvaranja kvote za FN sustave , a čemu je svojim pisanjem doprinijela i ZelenaEnergija.org, Hrvatski operater tržišta električne energije (HROTE) je odlučio okrenuti ploču i ipak nastaviti zaprimati zahtjeve za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije, iako je kvota za 2013. godinu popunjena. To znači da svi koji su zainteresirani mogu predati zahtjev za sklapanjeg ugovora o otkupu električne energija sa svom potrebnom pratećom dokumentacijom i nakon navedenog datuma, ali HROTE s njima neće sklapati nove ugovore sve dok se za to ne stvore zakonski preduvjeti. Njihovo pojašnjenje situacije prenosimo u cijelosti: "Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. obavještava sve zainteresirane nositelje projekta da je temeljem zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana s danom 31. prosinca 2012. godine dosegnuta kvota ograničenja prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 121/2012). Međutim, HROTE će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine.
Elektromix d.o.o.
Živko Škevin dipl.ing.el.
HROTE ipak zaprima zahtjeve za sklapanje ugovora!
Nakon burnih reakcija u stručnoj javnosti i unatoč popunjenim kvotama za FN sustave za 2013. godinu HROTE je ipak odlučio nastaviti zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije bez obaveze sklapanja ugovora dok se za to ne stvore zakonske pretpostavke. Nakon očitog pritiska stručne javnosti koji se pojavio nakon zatvaranja kvote za FN sustave , a čemu je svojim pisanjem doprinijela i ZelenaEnergija.org, Hrvatski operater tržišta električne energije (HROTE) je odlučio okrenuti ploču i ipak nastaviti zaprimati zahtjeve za sklapanjem ugovora o otkupu električne energije, iako je kvota za 2013. godinu popunjena. To znači da svi koji su zainteresirani mogu predati zahtjev za sklapanjeg ugovora o otkupu električne energija sa svom potrebnom pratećom dokumentacijom i nakon navedenog datuma, ali HROTE s njima neće sklapati nove ugovore sve dok se za to ne stvore zakonski preduvjeti. Njihovo pojašnjenje situacije prenosimo u cijelosti: "Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. obavještava sve zainteresirane nositelje projekta da je temeljem zaprimljenih zahtjeva za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana s danom 31. prosinca 2012. godine dosegnuta kvota ograničenja prema Izmjenama i dopunama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 121/2012). Međutim, HROTE će i dalje zaprimati zahtjeve za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz integriranih sunčanih elektrana, ali, sve dok se ne stvore zakonske pretpostavke ne preuzima obvezu sklapanja ugovora s nositeljima projekta čiji će zahtjevi biti zaprimljeni nakon 31. prosinca 2012. godine.
www.zelenaenergija.org
Oprezno sa solarom! 6 razloga zašto je preskup za Hrvatsku
Praktički svakodnevno mediji nas bombardiraju tvrdnjama o golemoj zaradi koja nas čeka u solarnoj energetici. Zaključak je jednostavan. Svi oko nas pametni su i napredni, a mi glupi kad ne vidimo očite prednosti sunčanih sustava, a osunčanja svuda oko nas u izobilju. Samo se treba sagnuti i pokupiti novac koji leži na našim osunčanim prostorima. No je li to istina? Idemo redom. Najprije o našoj osunčanosti; ona je – kvalitativno govoreći – doista dvostruko veća (1200-1600 kWh/m2) negoli u sjevernim dijelovima Europe (600-1000 kWh/m2). I to je gotovo jedino potpuno istinito u tim zalaganjima! Kada govorimo o tisućama kućanstava koja bi se moglo opskrbiti električnom energijom iz ovoga ili onoga stvarnog fotonaponskog postrojenja koja se spominju u mnogim člancima, onda zaboravljamo da se tu radi o uspoređivanju krušaka i jabuka. Uspoređuje se potrošnja kućanstava koja ima stanoviti poznati dnevni ritam i moguća proizvodnja fotonaponskih sustava koja također ima svoj znakoviti ritam, ali koji se uistinu vrlo razlikuje od ritma potražnje kućanstava, a i opće potražnje.
Solar zahtjeva rezervu
Jedan kilovat instalirane snage fotonaponskih sustava daje godišnje oko 1000 kilovatsati, jedan kilovat u vjetroelektranama daje 2000 kilovatsati, jedan kilovat hidroelektrana daje 3000 kilovatsati, a jedan kilovat u nuklearnim elektranama daje godišnje oko 8000 kilovatsati električne energije. Prvo, i nepreskočivo: FN-sustavi ne mogu sudjelovati u namirenju večernjeg vršnog opterećenja (jer tada nema osunčanja), dakle elektroenergetski sustav mora biti izgrađen elektranama, kao da FN-sustava i nema. Pazite, to nije svojstvo preko kojega smijemo olako prijeći, u FN-zanosu naši solarci bi načinili sustav samo iz FN-elektrana, zaboravljaju da bi on bio održiv samo ako bi se izgradio još jedan paralelni sustav iz elektrana na stalne izvore energije. Drugo, ne postoji nikakav razlog da se potiče i ona FN-proizvodnja koja je poslužila za vlastitu potrošnju kućanstava koja su instalirala FN-sustav. Zar nije dovoljan poticaj to da tu električnu energiju dobivaju "besplatno"? Treće, uz sadašnju našu otkupnu tarifu od okruglo 35 centa/kWh (2,63 kn/kWh), za FN-sustav od 1 kW, koji bi proizveo oko 1000 kWh godišnje, dobilo bi se godišnje 350 eura. Ovaj čas na europskom tržištu može se dobiti kompletan sustav za oko 1500 eura/kW. Dakle, za 4,3 godine pogona vratio bi se uloženi novac, ako bismo ga imali na raspolaganju u trenutku instalacije. Ako bismo uzeli kredit uz kamatu 7% na šest godina, morali bismo vratiti 150% početnoga iznosa, izlazi da bi se uloženo vratilo za 6,4 godine, još uvijek više negoli dvostruko kraće od trajanja zajamčenoga otkupa: 14 godina. Nakon toga vremena zaradilo bi se "čistoga" još 2660 eura, dakle 1160 eura više nego što smo uložili.
Skuplje od Njemačke
Četvrto, mi imamo stalnu godišnju progresiju otkupne tarife, a Nijemci su imali stalnu (i to vrlo visoku) godišnju digresiju. Od 1. travnja ove godine Nijemci su uveli stalnu mjesečnu digresiju! Nama je kroz petogodišnje razdoblje primjene otkupnih tarifa za OIE (od 2007.) ta tarifa podignuta za 15%, a u Njemačkoj je samo u jednoj godini snižena za toliko postotaka (od 2011. na 2012. godinu). Sadašnja otkupna cijena (od 1. listopada ove godine) u Njemačkoj je 18,36 centa/kWh, dakle gotovo dva puta niža od hrvatske otkupne cijene. Peto, današnja otkupna cijena fotonaponske proizvodnje u Njemačkoj predstavlja oko 71% sadašnje maloprodajne cijene električne energije za kućanstva u Njemačkoj (25,74 centa/kWh, uključivo svi porezi i naknade)! Naša otkupna cijena fotonaponske proizvodnje oko 2,3 puta je veća od maloprodajne cijene električne energije za kućanstva (1,13 kn/kWh, uključivo PDV i naknadu za OIE), uz jednotarifno brojilo i godišnju potrošnju od 3500 kilovatsati. Šesto, naša otkupna cijena nije podložna inflaciji! Svake godine, tijekom trajanja čitava zajamčena razdoblja, otkupna cijena korigira se godišnjom stopom inflacije. Španjolska, Češka i Italija – sve imaju financijske teškoće radi prenaglog, pretjeranog i nerazboritog izlaganja FN-sustavima; Njemačka se odupire doista ekspresnim podešavanjem otkupnih cijena jednom mjesečno.
Otkud milijarde za garantirani otkup?
Kada bismo već danas imali 100 MW instalirano u fotonaponskim sustavima, to bi značilo unaprijed "zauzimanje" čak otprilike pola milijarde eura (točno 490 milijuna eura), koje bismo tijekom zajamčenoga razdoblja otkupa morali platiti proizvođačima. Je li to opravdano? Naravno, ostaje obveza sniženja emisije ugljikova dioksida, ali nije li razumnije do toga doći najvećim mogućim favoriziranjem izravne proizvodnje topline sunčanim kolektorima te korištenjem hidroelektrana, biomase i biogoriva, pa čak i vjetroelektrana, negoli nepromišljenim favoriziranjem fotonaponske proizvodnje?
www.vecernji.hr
Praktički svakodnevno mediji nas bombardiraju tvrdnjama o golemoj zaradi koja nas čeka u solarnoj energetici. Zaključak je jednostavan. Svi oko nas pametni su i napredni, a mi glupi kad ne vidimo očite prednosti sunčanih sustava, a osunčanja svuda oko nas u izobilju. Samo se treba sagnuti i pokupiti novac koji leži na našim osunčanim prostorima. No je li to istina? Idemo redom. Najprije o našoj osunčanosti; ona je – kvalitativno govoreći – doista dvostruko veća (1200-1600 kWh/m2) negoli u sjevernim dijelovima Europe (600-1000 kWh/m2). I to je gotovo jedino potpuno istinito u tim zalaganjima! Kada govorimo o tisućama kućanstava koja bi se moglo opskrbiti električnom energijom iz ovoga ili onoga stvarnog fotonaponskog postrojenja koja se spominju u mnogim člancima, onda zaboravljamo da se tu radi o uspoređivanju krušaka i jabuka. Uspoređuje se potrošnja kućanstava koja ima stanoviti poznati dnevni ritam i moguća proizvodnja fotonaponskih sustava koja također ima svoj znakoviti ritam, ali koji se uistinu vrlo razlikuje od ritma potražnje kućanstava, a i opće potražnje.
Solar zahtjeva rezervu
Jedan kilovat instalirane snage fotonaponskih sustava daje godišnje oko 1000 kilovatsati, jedan kilovat u vjetroelektranama daje 2000 kilovatsati, jedan kilovat hidroelektrana daje 3000 kilovatsati, a jedan kilovat u nuklearnim elektranama daje godišnje oko 8000 kilovatsati električne energije. Prvo, i nepreskočivo: FN-sustavi ne mogu sudjelovati u namirenju večernjeg vršnog opterećenja (jer tada nema osunčanja), dakle elektroenergetski sustav mora biti izgrađen elektranama, kao da FN-sustava i nema. Pazite, to nije svojstvo preko kojega smijemo olako prijeći, u FN-zanosu naši solarci bi načinili sustav samo iz FN-elektrana, zaboravljaju da bi on bio održiv samo ako bi se izgradio još jedan paralelni sustav iz elektrana na stalne izvore energije. Drugo, ne postoji nikakav razlog da se potiče i ona FN-proizvodnja koja je poslužila za vlastitu potrošnju kućanstava koja su instalirala FN-sustav. Zar nije dovoljan poticaj to da tu električnu energiju dobivaju "besplatno"? Treće, uz sadašnju našu otkupnu tarifu od okruglo 35 centa/kWh (2,63 kn/kWh), za FN-sustav od 1 kW, koji bi proizveo oko 1000 kWh godišnje, dobilo bi se godišnje 350 eura. Ovaj čas na europskom tržištu može se dobiti kompletan sustav za oko 1500 eura/kW. Dakle, za 4,3 godine pogona vratio bi se uloženi novac, ako bismo ga imali na raspolaganju u trenutku instalacije. Ako bismo uzeli kredit uz kamatu 7% na šest godina, morali bismo vratiti 150% početnoga iznosa, izlazi da bi se uloženo vratilo za 6,4 godine, još uvijek više negoli dvostruko kraće od trajanja zajamčenoga otkupa: 14 godina. Nakon toga vremena zaradilo bi se "čistoga" još 2660 eura, dakle 1160 eura više nego što smo uložili.
Skuplje od Njemačke
Četvrto, mi imamo stalnu godišnju progresiju otkupne tarife, a Nijemci su imali stalnu (i to vrlo visoku) godišnju digresiju. Od 1. travnja ove godine Nijemci su uveli stalnu mjesečnu digresiju! Nama je kroz petogodišnje razdoblje primjene otkupnih tarifa za OIE (od 2007.) ta tarifa podignuta za 15%, a u Njemačkoj je samo u jednoj godini snižena za toliko postotaka (od 2011. na 2012. godinu). Sadašnja otkupna cijena (od 1. listopada ove godine) u Njemačkoj je 18,36 centa/kWh, dakle gotovo dva puta niža od hrvatske otkupne cijene. Peto, današnja otkupna cijena fotonaponske proizvodnje u Njemačkoj predstavlja oko 71% sadašnje maloprodajne cijene električne energije za kućanstva u Njemačkoj (25,74 centa/kWh, uključivo svi porezi i naknade)! Naša otkupna cijena fotonaponske proizvodnje oko 2,3 puta je veća od maloprodajne cijene električne energije za kućanstva (1,13 kn/kWh, uključivo PDV i naknadu za OIE), uz jednotarifno brojilo i godišnju potrošnju od 3500 kilovatsati. Šesto, naša otkupna cijena nije podložna inflaciji! Svake godine, tijekom trajanja čitava zajamčena razdoblja, otkupna cijena korigira se godišnjom stopom inflacije. Španjolska, Češka i Italija – sve imaju financijske teškoće radi prenaglog, pretjeranog i nerazboritog izlaganja FN-sustavima; Njemačka se odupire doista ekspresnim podešavanjem otkupnih cijena jednom mjesečno.
Otkud milijarde za garantirani otkup?
Kada bismo već danas imali 100 MW instalirano u fotonaponskim sustavima, to bi značilo unaprijed "zauzimanje" čak otprilike pola milijarde eura (točno 490 milijuna eura), koje bismo tijekom zajamčenoga razdoblja otkupa morali platiti proizvođačima. Je li to opravdano? Naravno, ostaje obveza sniženja emisije ugljikova dioksida, ali nije li razumnije do toga doći najvećim mogućim favoriziranjem izravne proizvodnje topline sunčanim kolektorima te korištenjem hidroelektrana, biomase i biogoriva, pa čak i vjetroelektrana, negoli nepromišljenim favoriziranjem fotonaponske proizvodnje?
www.vecernji.hr
