Bez obzira na to što se svijet tek "nedavno" okrenuo obnovljivim izvorima energije, sunčeva energija stara je gotovo 200 godina. Naime, 1839. francuski fizičar Alexandre Edmond Becquerel otkrio je "fotonaponski učinak" u kojem se električna energija stvara iz izravne sunčeve svjetlosti. Zatim je, 1941., američki znanstvenik Russell Ohl izumio solarnu ćeliju, a NASA je samo devet godina kasnije prva usvojila solarnu tehnologiju na satelitu Vanguard, koji je do danas najstariji satelit u orbiti.

Da su obnovljivi izvori energije budućnost i spas za čovječanstvo, prepoznali su i stari Rimljani, koji su koristili geotermalnu energiju za grijanje svojih domova. Projektirali su zgrade koje su poticale topli zrak, koji se kretao ispod podova i unutar zidova. Osim toga, Rimljani su gradili zajednička kupališta diljem Italije, također koristeći izravno geotermalnu energiju.

Mnoge zemlje diljem svijeta danas rade na smanjenju svojih emisija ugljika, a Island je jedina država koja se potpuno okrenula obnovljivim izvorima energije. Međutim, spas od štetnih emisija mnoge zemlje danas vide upravo u postavljanju plutajućih solarnih panela, a ni Lijepa Naša nije daleko od toga.

Predvodnik u plutajućim panelima
Središte najnovijeg svjetskog trenda u borbi protiv štetnih emisija definitivno je Kina. Ona je vlasnik najveće solarne farme na svijetu. Riječ je o plutajućoj solarnoj farmi Dezhou Dingzhuang sa snagom od 320 megavata. To je ujedno najveći plutajući fotonaponski projekt koji je dosad izgrađen, a čije postrojenje proizvodi 550 milijuna kilovatsati električne energije godišnje.

Druga najveća plutajuća solarna farma nalazi se također u Kini. U gradu Huainanu, u istočnoj pokrajini Anhui, napajanje energije iz plutajuće solarne elektrane počelo je 2017. godine, a danas ova elektrana proizvodi dovoljno električne energije za napajanje 94.000 kućanstava. No jedna od najstarijih na svijetu, ali također među najvećim solarnim farmama, kineski je CECEP, čija je snaga 70 megavata. Proteže se na više od 60 hektara i uključuje čak 194.731 solarni panel.

Energija dovoljna za 16.000 stanova
Za petama Kini, barem što se tiče obnovljivih izvora energije, je Singapur. Jedna od najvećih singapurskih plutajućih solarnih elektrana sačinjena je od 122.000 solarnih panela na 45 hektara, što je, usporedbe radi, ekvivalent 45 nogometnih igrališta. Ova solarna elektrana snage 60 megavata smještena je na umjetnom jezeru u zapadnom Singapuru i trebala bi smanjiti emisiju CO2 za oko 32 kilotone godišnje. U prijevodu, ova bi elektrana trebala opskrbiti oko 16.000 četverosobnih stanova.

Za razliku od uobičajenih krovnih solarnih panela, plutajući imaju bolje rezultate i do čak 15% zbog rashladnog učinka vode, kojim se sprečava pregrijavanje panela, a na njihov rad ne utječe ni sjena drugih zgrada. A zahvaljujući električnoj energiji proizvedenoj od 122.000 solarnih panela, Singapur će postati jedna od rijetkih zemalja koje imaju sustav za pročišćavanje vode potpuno upogonjen održivom energijom.

Treća zemlja na popisu onih s najvećim plutajućim elektranama je Tajland. Solarna farma kapaciteta 45 megavata nalazi se na rijeci Lam Dom Noi. Sastoji se od 145.000 panela i izrađena je od ekološki prihvatljivog materijala. Površina ove solarne farme, velike poput 70 nogometnih igrališta, zauzima samo jedan posto površine akumulacijskog jezera, ali štedi 460.000 kubičnih metara vode koja se svake godine izgubi isparavanjem. U okviru farme nalaze se i tri turbine koje pokreće tekuća voda kako bi se električna energija dobivala i kad nema sunčeve svjetlosti ili kad je potražnja visoka.

I Europa je na dobrom putu
No osim azijskih zemalja, i Europa se okrenula plutajućim solarnim panelima. Jedan od najvećih nalazi se u Portugalu, na umjetnom jezeru Barragem de Alqueva. Plutajuća solarna elektrana kapaciteta 5 megavata trebala bi biti dovoljna za opskrbu energijom 1500 obitelji ili trećinu potreba obližnjih gradova Moura i Portel.

A na dobrom putu prema gradnji plutajućih solarnih panela je i Hrvatska. Iz HEP-a su nam potvrdili da istražuju mogućnost instalacije plutajuće solarne elektrane na Dravi, a sve s ciljem osiguravanja zelenog, održivog, naprednog i klimatski neutralnoga gospodarstva. Pri kraju je izgradnja trenutačno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Donja Dubrava, priključne snage 9,99 MW, koja se gradi neposredno uz Hidroelektranu Dubrava na rijeci Dravi.

SE Donja Dubrava će elektroenergetskom sustavu Hrvatske doprinositi s novih 14.800 MWh održive električne energije iz obnovljivih izvora, što je posebno važno u okolnostima aktualne energetske krize u Hrvatskoj i Europi. Inače, HEP u ovom trenutku u proizvodnom portfelju ima sedam sunčanih elektrana, dok su još četiri u izgradnji. Do 2030. godine HEP namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto, zbog čega u svoj portfelj planira uključiti i oko 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

Zračne luke u novoj ulozi
Na kraju smo vam pripremili još nekoliko zanimljivosti. Poznata je informacija kako su zračne luke jedan od gorućih ekoloških problema zbog visokih razina štetnih emisija, velike buke i potrošnje energije. No tome bi, zahvaljujući upravo sunčevoj energiji, mogao doći kraj. Znanstvenici su otkrili da zračne luke imaju potencijal opskrbiti više od 100.000 domova energijom pomoću velikih solarnih ploča koje bi se mogle postaviti na njihove krovove. Istraživači sa Sveučilišta RMIT u Australiji otkrili su da stambeni solarni paneli ne proizvode ni približno toliko energije kao paneli na vrhu velikih zgrada na otvorenom prostoru kao što su zračne luke.

A iako biste možda sa sigurnošću rekli da su u ovoj struci najzastupljeniji muškarci, zanimljiva je informacija da, prema godišnjem izvješću Međunarodne agencije za obnovljivu energiju za 2020., 32% globalne radne snage u obnovljivim izvorima energije zauzimaju upravo žene!
www.24sata.hr

HEP Proizvodnja pustila je u trajni rad integriranu sunčanu elektranu snage 215 kW, instaliranu na objektima u krugu Termoelektrane-toplane Sisak (TE-TO Sisak), a u tijeku su pripreme za puštanje u probni rad integrirane sunčane elektrane, snage 200 kW u Termoelektrani-toplani Osijek (TE-TO Osijek). Investicija u projektiranje i izgradnju ove dvije elektrane iznosila je 389 tisuća eura, od čega je 40 posto, odnosno gotovo 156 tisuća eura, sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Obje elektrane proizvodit će električnu energiju prema konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom, što će omogućiti znatno smanjenje troškova za vlastitu potrošnju električne energije na lokacijama HEP-ovih elektrana. HEP grupa sada ima 63 integrirane sunčane elektrane, ukupne snage 2,7 MW. Uskoro kreće novi investicijski ciklus čijom će realizacijom do kraja 2025. godine ukupan broj sunčanih elektrana na HEP-ovim objektima biti veći od 200.

„Svaki novi proizvodni objekt korak je prema ciljevima koje je zacrtala hrvatska vlada u izgradnji elektroenergetske samodostatnosti temeljene na obnovljivim izvorima energije, a u svjetlu odluke Europske unije o ubrzanom napuštanju korištenja ruskih energenata i mjera za dugoročnu stabilizaciju veleprodajnih cijena električne energije na europskim tržištima. Elektrane na krovovima naših objekata bitan su element našeg obnovljivog scenarija razvoja, kojega intenzivno provodimo unatoč financijskom teretu od 900 milijuna eura koji smo preuzeli u sklopu paketa mjera Vlade za ograničenje rasta cijena energije. Do ljeta ćemo u trajnom pogonu imati deset velikih neintegriranih sunčanih elektrana, a do 2030. godine u suncu i vjetru planiramo imati 700 megavata snage. Gledamo i dalje u budućnost, tako da u pripremi i razvoju imamo oko 60 projekata vjetoelektrana ukupne snage 1.400 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti od oko 1,5 milijarde eura“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Sunčane elektrane u Osijeku i Sisku sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) na temelju ugovora s HEP Proizvodnjom potpisanim u prosincu 2022. Bespovratna su sredstva dodijeljena u okviru Programa dodjele potpora male vrijednosti u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za koje je FZOEU u ožujku 2022. objavio Javni poziv. Uz nove elektrane u Sisku i Osijeku, HEP-Proizvodnja u pogonu ima još devet integriranih sunčanih elektrana u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom: SE Ogulin na upravnoj zgradi HE Gojak u Ogulinu, SE Bisko na zgradi Centra proizvodnje Dalmacije u Bisku, SE Split na upravnoj zgradi HEP Proizvodnje u Splitu, SE Dubrovnik na upravnoj zgradi HEP Proizvodnje u Dubrovniku, SE Sjever na zgradi Proizvodnog područja HE Sjever u Varaždinu, SE Dubrava na lokaciji HE Dubrava, SE Rijeka na lokaciji TE Rijeka, SE Zagreb na lokaciji TE-TO Zagreb te SE Plomin na lokaciji Termoelektrane Plomin, koja je sa snagom od 370 kW najveća HEP-ova integrirana sunčana elektrana.

„Instalacija sunčanih elektrana na objektima termoelektrana-toplana u Sisku i Osijeku nastavak je našeg programa smanjenja vlastite potrošnje električne energije ugradnjom integriranih elektrana. Ovakvi se projekti također uklapaju u naš pristup maksimalnom korištenju postojećih lokacija elektrana u svrhu povećanja proizvodnje bez zauzimanja novog prostora. Tako primjerice provodimo ciklus rekonstrukcija i revitalizacija hidroelektrana vrijedan 570 milijuna eura, realiziramo projekte modernizacije termoenergetskih objekata izgradnjom novih visokoučinkovitih blokova, dok u krugu naše hidroelektrane Dubrava završavamo izgradnju najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj“, izjavio je Robert Krklec, direktor HEP Proizvodnje.
www.hep.hr

25 milijuna EUR-a dodijeljeno je za razvoj transnacionalne doline vodika između Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, Slovenije i Hrvatske. Projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“ ispunio je uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 25 milijuna eura izravnoga financiranja, objavilo je Partnerstvo za čisti vodik dodavši kako se rezultati pregovora u okviru programa Obzor Europa za velike doline vodika očekuju početkom ovoga mjeseca. Da se radi o doista značajnim sredstvima potvrdio je Massimiliano Fedriga, predsjednik Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, rekavši kako vjeruje da „ova značajna sredstva, dodijeljena kao priznanje kvaliteti projekta na europskoj razini, potvrđuju i druge mogućnosti koje regija namjerava iskoristiti na sinergijski način, počevši od ulaganja predviđenih talijanskim planom oporavka i otpornosti za proizvodnju i uporabu vodika.“

„Dolina vodika Sjeverni Jadran“ prvi je transnacionalni projekt usmjeren na razvoj namjenske doline vodika. Nastao nakon potpisivanja Pisma namjere između Hrvatske, Slovenije i Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, projekt ima za cilj uspostavu okvira za suradnju u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje vodika što pridonosi prijelazu na integrirani ekosustav koji uključuje energetski, industrijski i prometni sektor, ali i omogućava suradnju u području istraživanja i inovacija.

Bojan Kumer, ministar za infrastrukturu Republike Slovenije, podsjetio je da je „ovaj projekt rezultat zajedničkih napora državne i regionalne uprave, industrije, istraživačkih institucija i javnosti, tzv. quadruple helix (četverostrukog modela suradnje). Ta široka suradnja zaista je jamstvo uspjeha ovog projekta, kao i daljnjeg razvoja rješenja temeljenih na vodiku za širu uporabu.“

Partnerstvo uključuje 34 partnerske organizacije te zahvaća cijeli lanac vrijednosti, od proizvodnje, skladištenja, distribucije i završne uporabe vodika kao ključnoga energenta u više sektora. „Moramo biti svjesni da bi vodik, koji će se većinom proizvoditi u Europi, mogao postati značajan izvor energije i snažan alat za smanjenje ovisnosti o uvozu energije kao jedno od najvažnijih pitanja kada govorimo o poticanju gospodarstva Europske unije. Naš je cilj jasan: želimo biti važan globalni igrač uz čisto i održivo gospodarstvo“ – istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Ključni dionici iz svih triju zemalja razvijat će pilot-projekte za proizvodnju preko 5000 tona obnovljivoga vodika godišnje te se baviti njegovim skladištenjem, distribucijom i uporabom za dekarbonizaciju važnih industrijskih sektora kao što su proizvodnja čelika i cementa te održiva prometna rješenja.
mingor.gov.hr

 

ACI se prijavio na natječaj EU ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran‘

Nacionalni lanac marina ACI prijavio se na natječaj Europske unije ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran‘, u koji je Hrvatska uključena zajedno sa Slovenijom i Autonomnom regijom Friuli, Venezia Giulia iz sjeverne Italije, s ciljem da ACI marina Opatija postane prva hrvatska marina u kojoj bi se razvio cijeli lanac vrijednosti vodika, priopćili su u petak iz ACI-ja.

Iz ACI-ja podsjećaju da je Hrvatski Sabor u ožujku 2022. donio Hrvatsku strategiju za vodik do 2050. godine, koja određuje okvirne mogućnosti razvoja proizvodnje, pohrane, transporta i općenito uporabe vodika s ciljem smanjenja CO2 emisija, kao i mogućnosti uključivanja gospodarstva u sektor proizvodnje opreme, čime bi se osigurala tehnološka prilagodba i sudjelovanje na europskom i svjetskom tržištu vodikovih tehnologija.

- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je javni poziv za iskaz interesa za uvrštavanje na listu potencijalnih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa u području tehnologija i sustava vodika. ACI je, prepoznavši važnost zelene energetske tranzicije, iskazao interes po objavljenom pozivu - stoji u priopćenju.

Kako je navedeno u Strategiji, poseban oblik međunarodne suradnje vezan je uz potencijalnu uspostavu dolina vodika, a riječ je o regionalnim sustavima koji povezuju proizvodnju vodika, transport i različite krajnje uporabe te su važni za uspostavu i jačanje gospodarstva zasnovanog na vodiku. Hrvatska je uključena u projekt "Dolina vodika Sjeverni Jadran«, koji za cilj ima povezivanje projekata koji su sastavni dio doline, s potencijalnim partnerima u državama članicama doline.

Radi što brže prilagodbe odnosno tranzicije na zelenu energiju, na razini Europske unije započelo je raspisivanje niza natječaja, iz kojih se sredstva mogu koristiti upravo u svrhu opisane uporabe vodika. Jedan od tih natječaja je ‘North Adriatic Hydrogen Valley (Horizon Europe Programme – Clean Hydrogen Joint Undertaking)‘, na koji se prijavio i ACI s namjerom da marina u Ičićima postane prva ACI marina u kojoj bi se razvio cijeli lanac vrijednosti vodika.

Time bi marina postala važno energetsko središte i jezgra budućeg razvoja Hrvatske, a sam je projekt dio šireg projekta “Koridor mobilnosti sa nultom emisijom Sjeverni Jadran. ACI-jev cilj je pritom i aktivno djelovanje na poljima koja bi tvrtki osigurala nastavak pozicioniranja na položaju predvodnika zelene tranzicije na Jadranu te posljedično jačanje nacionalne konkurentnosti Hrvatske, navodi se u priopćenju.

Član Uprave ACI-ja Josip Ostrogović istaknuo je da ACI, kao regionalni predvodnik u zelenoj energetskoj tranziciji u nautičkom turizmu, odnosno implementaciji najsuvremenijih visokotehnoloških rješenja usmjerenih na održivi razvoj te optimizaciju gospodarenja morem i priobaljem, predstavlja konkurentnu i logičnu opciju za realizaciju projekta tih gabarita.

- Prema planovima, zajednička tvrtka ACI – GITONE, uskoro će započeti s izgradnjom ACI marine Rijeka, najveće investicije u povijesti nautičkog turizma RH, koja će zahvaljujući najsuvremenijim tehnološkim rješenjima biti najnaprednija marina na Mediteranu. Realizacijom projekta doline vodika EU i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ACI marina Opatija također bi se pridružila takvom elitnom krugu te pozicionirala Kvarner kao mikro-lokaciju i RH kao članicu EU u središte zelene energetske tranzicije čitavog Mediterana - istaknuo je Ostrogović.

‘Clean Hydrogen Joint Undertaking‘ stavio je na raspolaganje ukupno 25 milijuna eura za potrebe projekta. Tim projektom predviđena je uspostava godišnjeg proizvodnog kapaciteta od 5.000 tona obnovljivog vodika, od čega najmanje 20 posto mora biti osigurano za prekograničnu razmjenu između uključenih zemalja. Italija, Slovenija i Hrvatska zajednički će promicati inovativna energetska rješenja temeljena na vodiku i tako pridonijeti ostvarenju ciljeva Europskog zelenog dogovora i Europske vodikove strategije, navode iz ACI-ja.
lidermedia.hr

 

Sveučilište u Rijeci dio velike Doline vodika
Sveučilište u Rijeci zajedno sa svojim partnerima iz Hrvatske – Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu – postalo je dio projekta velike „Doline vodika Sjeverni Jadran“. Osim navedenih istraživačkih institucija iz Hrvatske, Sveučilište u Ljubljani je istraživačka institucija sa slovenske strane, a Area di ricerca scientifica e techologica di Trieste predstavlja talijanskog istraživačkog partnera. Projekt je jedinstven primjer suradnje istraživačkih institucija, poslovnog sektora i javnih institucija na stvaranju velikih regionalnih inovativnih ekosustava.

Prva dolina vodika obuhvaćat će područje sjevernog Jadrana (Hrvatsku, autonomnu regiju Friuli Venezia Giulia u Italiji i Sloveniju). Partnerstvo, predvođeno glavnim slovenskim proizvođačem električne energije HSE-om i uz potporu ECUBES-a, uključuje 34 organizacije iz vlade, sektora istraživanja i industrije, a pokriva cijeli proces: od proizvodnje preko skladištenja i distribucije do konačne upotrebe vodika kao ključnog energetskog vektora u više sektora. Iznos financiranja kroz Partnerstvo za čisti vodik jest 25 milijuna eura.

Doline vodika regionalni su ekosustavi koji povezuju proizvodnju vodika, njegov transport i različite oblike upotrebe kao što su mobilnost ili industrijske sirovine. Sve to čini važan pomak prema unaprjeđenju vodikovih tehnologija i omogućavanju razvoja održive ekonomije temeljene na vodiku. Ideja je pokazati kako se svi različiti dijelovi upotrebe vodika kao vektora energije uklapaju u pristup integriranog sustava.

Taj je koncept postao popularan i sada predstavlja jedan od glavnih prioriteta industrije i Europske komisije za povećanje primjene vodika i stvaranje međusobno povezanih vodikovih ekosustava diljem Europe. Dolina vodika ne bi trebala samo pokazati kako vodikove tehnologije rade u sinergiji, već bi također trebala djelovati komplementarno s drugim elementima ili njihovom ponovnom upotrebom: obnovljiva proizvodnja, plinska infrastruktura, električna mreža, baterije itd. Cilj je demonstrirati pojam „učinkovitosti i otpornosti sustava” – nije važna samo energetska učinkovitost jedne primjene, već ukupna energetska i ekonomska učinkovitost i otpornost integriranog sustava. Do danas je 25 europskih dolina vodika u različitim fazama razvoja dio platforme Mission Innovation Hydrogen Valleys. Doline vodika pridonose misiji REPowerEU povećanjem proizvodnje zelenog vodika kako bi se ponudila i zadovoljila rastuća potražnja za vodikom u sektoru industrije, prometa i drugih sektora. Europska komisija dodijelila je Partnerstvu za čisti vodik dodatnih 200 milijuna eura kroz REPowerEU kako bi se do 2025. udvostručio broj dolina vodika u Europi.

Partnerstvo za čisti vodik započelo je pripreme za dodjelu bespovratnih sredstava za dvije vodeće doline vodika. To su projekti znatno većeg opsega od dosad provedenih – proizvode najmanje 5000 tona vodika godišnje, s međusobnim povezivanjem s drugim mjestima proizvodnje vodika i/ ili potrošnje izvan granica projekta.

O Partnerstvu za čisti vodik

Partnerstvo za čisti vodik jedinstveno je javno privatno partnerstvo koje podupire istraživačke i inovacijske aktivnosti u vodikovim tehnologijama u Europi u okviru programa Obzor Europa. Njegov je cilj ubrzati razvoj i provedbu naprednih primjena čistog vodika i ojačati konkurentnost lanca vrijednosti čistog vodika diljem Europske unije. Partnerstvo za čisti vodik čine Europska komisija, industrija gorivih stanica i vodika koju predstavlja Hydrogen Europe i istraživačka zajednica koju predstavlja Hydrogen Europe Research.

Od 2014. prethodnik Partnerstva za čisti vodik, FCH JU, slijedio je koncept vodikovih područja, koja su se razvila u najnoviji koncept dolina vodika. Partnerstvo za čisti vodik ulaže u doline vodika i proizvodnju vodika, unaprjeđujući globalnu vodeću poziciju Europske unije u proizvodnji elektrolizatora. Partnerstvo također pruža pomoć u razvoju projekta dolina vodika, a uspostavilo je i posebnu globalnu platformu za doline vodika s ciljem razmjene najboljih praksi i aktivnosti povezivanja.

Izjava rektorice Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježane Prijić-Samaržija: Projekt predstavlja uistinu jedinstven iskorak zbog nekoliko razloga. Prvi je iskorak u strateški i financijski relevantnom povezivanju istraživačkog sektora s velikim parterima iz poslovnog i javnog sektora. Drugi je iskorak stvaranje regionalnog ekosustava koji povezuje tri države, Hrvatsku, Italiju i Sloveniju, a utemeljen na prepoznavanju i podršci koja je dobivena na razini vlada. Treće, radi se o temi energetske tranzicije koja je vjerojatno jedna od nekoliko najvažnijih globalnih tema danas. Utoliko smo zadovoljni da je Rijeka snažno zastupljena među partnerima, i to kroz suradnju na istraživanjima vodikove tehnologije Sveučilišta i Lürssen grupacije.
uniri.hr

Dobar odaziv građana na dosadašnje provedene javne pozive energetskih obnova višestambenih zgrada i obiteljskih kuća potiče nas na dodatno sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti te se za daljnju realizaciju ovih mjera određuje ukupno iznos od 288 mil EUR.

Pripremu Javnih poziva energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća koordinirat će Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, osigurat će sredstva u maksimalnom iznosu do očekivanog prihoda od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj koji će se uplaćivati u Fond u 2023. godini.

U rujnu 2023. godine raspisat će se javni poziv za energetsku obnovu višestambenih zgrada neoštećenih u potresu sa alokacijom od 80 mil EUR, kojim je predviđena obnova oko 300 zgrada.

Također u rujnu 2023. raspisat će se javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, s alokacijom od 120 mil EUR, a kojim je predviđena obnova oko 10.000 kuća.

Ovim pozivima podupirat će se mjere na poboljšanju energetske obnove zgrada sukladno Zakonu o gradnji (izrada potrebne projektne dokumentacije, energetski certifikat i/ili glavni projekt, povećanje toplinske vanjske ovojnice, unaprjeđenje tehničkih sustava zgrade, grijanje/hlađenje/ ventilacija/klimatizacija/ priprema potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgradom, uvođenje obnovljivih izvora energije), kao i horizontalne mjere (provedba novih/rekonstrukcija postojećih elemenata pristupačnosti, mjere ugradnje elemenata zelene infrastrukture, urbane održive mobilnosti i elektromobilnost).

Postotak subvencioniranja ovisit će o stupnju obnove, odnosno pojedinačne mjere na obiteljskim kućama podupirat će se u iznosu od 40% prihvatljivih troškova, dok će se integralna energetska obnova podupirat do 60%, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80% prihvatljivih troškova – i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade.

U prosincu 2023. godine FZOEU raspisat će javni poziv za suzbijanje energetskog siromaštva, s alokacijom od 25 mil EUR, a kojim je predviđena obnova 1.000 kuća na cijelom teritoriju RH. Provedba uz mjere energetske obnove predviđa i mjere poboljšanja konstrukcijskih i nekonstrukcijskih elemenata u slučajevima gdje se za to ukaže potreba. Postotak sufinanciranja iznosit će 100% predviđenih troškova.

Ovim se predviđena sredstva za energetsku obnovu stambenog fonda zgrada iz jesenskog paketa, dobivena od očekivanog prihoda od prodaje emisijskih jedinica u Republici Hrvatskoj, povećavaju s 130 milijuna eura povećavaju na 250 milijuna eura.

Nadalje, sredinom ožujka raspisat će se poziv za energetsku obnovu zgrada javnog sektora neoštećenih u potresu s alokacijom od 40 mil EUR. Ovim sredstvima će se do II kvartala 2026. godine obnoviti najmanje 288.000 m2 zgrada javne namjene. S intenzitetom sufinanciranja do 60% podupirat će se integralna energetska obnova, a dubinska i sveobuhvatna obnova do 80% za radove i usluge nadzora.

U II kvartalu 2023. godine planirana je objava javnog poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresu s alokacijom od 23 mil EUR. Do II kvartala 2026. godine obnovit će se najmanje 45.000 m2 višestambenih zgrada oštećenih u potresu. Planirani intenzitet sufinanciranja za izradu projektne dokumentacije i upravljanje projektom bit će maksimalno 100%, dok je za radove moguće ostvariti intenzitet potpore do maksimalnih 80%.

Uz energetsku obnovu podižemo kvalitetu života građana, a uz štednju energije doprinosimo energetskim i okolišnim ciljevima Republike Hrvatske i Europske unije.

Zapadne sankcije na rusku i iransku naftu usmjerile su jeftino gorivo u Aziju i smanjile razliku u cijenama koja je do sada ‘radila‘ za Europu, a najveći su dobitnici u toj promjeni Kina i Indija, prema analitičarima i podacima Refinitiv Eikona. Azijski uvoznici desetljećima su plaćali više za naftu velikih izvoznika, poput članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte, što je među analitičarima i dužnosnicima vlada zemalja-potrošača iznjedrilo naziv ‘azijski dodatak‘.

"Azijci su nekada imali manje opcija od ostatka svijeta jer su bili prisiljeni cijenama privlačiti izvoz udaljenih proizvođača", objašnjava Jorge Montepeque koji je svojedobno sudjelovao u izradi referentne cijene za marku nafte Brent. "Zato su, po definiciji, (...) morali plaćati više dok su se Europa i Amerika mogle opskrbljivati kod kuće", napominje.

‘Dodatak‘ se sada smanjio, što de facto funkcionira kao poticaj za azijska gospodarstva, naglašavajući još jednu nenamjernu posljedicu zapadnih sankcija izvozniku nafte i plina Rusiji. Europske pak zemlje zbog sankcija sada plaćaju više za prirodni plin. "Možemo reći da su najveći dobitnici sankcija pojedini veliki potrošači u Aziji, u prvom redu Indija i Kina", zaključio je Ole Hansen, analitičar za robna tržišta u Saxo Banku.

Rusija je zbog zapadnih sankcija u 12 mjeseci zaključno sa siječnjem prodala više nego dvostruko više nafte Aziji, prema podacima analitičke tvrtke Kpler. Iran, koji je također pod američkim sankcijama, po nekim je procjenama povećao izvoz nafte na najviše razine u posljednje tri godine, a Kina mu je najveći kupac.

Glavna ruska izvozna mješavina sirove nafte Urals, koja se prije invazije na Ukrajinu prodavala u Europi po cijeni nižoj za nekoliko dolara od cijene referentne marke Brent, prodaje se sada u Aziji po 24 dolara nižoj cijeni, prema podacima Refinitiv Eikona. Neki industrijski izvori, koji žele ostati neimenovani, kažu pak da je razlika ipak nešto manja i da Urals jeftiniji za 10 do 15 dolara po barelu. Čak i ako je ruska nafta jeftinija za nekih 15 dolara po barelu, rafinerija u Indiji koja prerađuje 200.000 barela dnevno trošit će na nabavu tri milijuna dolara dnevno manje od europske konkurencije. Tokom godine iznos će premašiti milijardu dolara. Indijski ministar nafte Hardeep Singh Puri rekao je početkom veljače da će nastaviti kupovati naftu iz Rusije ako cijene "i dalje budu dobre".

Azijski ‘dodatak‘ datira iz 1980-ih godina kada su zemlje-proizvođači nafte počele objavljivati cijene bazirane na referentnim cijenama na terminskim tržištima koje su katkada bile više za kupce u Aziji, budući da su više ovisili o uvozu pa je njihov utjecaj na cijenu bio minimalan. Azijski kupci pokušali su smanjiti razliku već i prije zapadnih sankcija na rusku i iransku naftu, ulažući u rafinerijske kapacitete kako bi potaknuli potražnju i poboljšali pregovaračku poziciju u utvrđivanju cijena.

Saudijska Arabija i drugi vodeći izvoznici nafte aktualne su promjene reflektirali u znatno nižim službenim prodajnim cijenama, koje iskazuju razliku u odnosu na regionalne referentne vrijednosti. Od studenog Saudijska Arabija smanjila je razliku za marku Arab Light koja se prodaje u Aziji za 3,35 dolara po barelu. Razlika u cijeni za kupce u Europi nafte Ras Tanura povećana je pak u istom razdoblju za 10 centa po barelu.

Prodajnu cijenu za azijske kupce smanjili su od studenog i Irak i Kuvajt. Irak objavljuje cijene za Europu koje su također podignute na kraju prošle godine. "Iran a sada i Rusija sve se više nadmeću cijenama pa ih moraju prilagoditi i drugi proizvođači s Bliskog istoka. Rezultat su relativno više prodajne cijene za Europu", objasnio je Hansen,. Europa gubi rusku sirovu naftu pa mora nabavljati barele iz udaljenijih krajeva i "u teoriji, cijene na Bliskom istoku postaju nepovoljnije za Europljane", zaključio je analitičar za robna tržišta u Saxo Banku.
novac.jutarnji.hr

Brodovi bi uz pomoć vjetra mogli ploviti u čišću budućnost morskog transporta. Nema sumnje u entuzijazam i kompetentnost Cristine Aleixendri kada se govori o tome kako je brodarstvo uz pomoć vjetra na rubu povratka koji će promijeniti planet. Aleixendri je 2014. osnovala tvrtku pod nazivom bound4blue s dvojicom kolega Španjolaca kako bi razvila tehnologiju jedara inspiriranu njihovom obukom u aeronautičkom inženjerstvu.

Ostvarenje sna
„Kad smo počeli, smatrali su nas ludim inženjerima jer želimo vratiti jedra na brodove”, rekla je. „Ali kad danas razgovaramo s brodovlasnicima, oni nam kažu da će se vratiti na vjetar i da ga nikad neće zanemariti.” Lako je razumjeti zašto. Pomorska industrija odgovorna je za oko 3 % globalnih emisija stakleničkih plinova i pokušava se odmaknuti od teškog loživog ulja koje jako zagađuje. „Tehnologija pogona na vjetar postat će standard”, kaže Aleixendri. „Sve je počelo kao moj san. Sad na to ne gledam kao na san, nego kao na realnost.”

Ne samo da je tvrtka bound4blue sa sjedištem u Barceloni privukla sve veći interes brodarskih tvrtki za svoj pogonski sustav potpomognut vjetrom, već je Aleixendri okrunjena osobnim priznanjem za svoj trud. 2019. godine dospjela je na Forbesov popis ‚30 ispod 30‘ za proizvodnju i industriju u Europi. Godinu nakon toga Aleixendri je osvojila Nagradu za žene kojom Europski institut za inovacije i tehnologiju nagrađuje inspirativne poduzetnice.

Vjetar u jedra
Sada tvrtka bound4blue koordinira projektom za jedra kojega financira EU, a koji je posudio naziv tvrtke i trajat će dvije godine, do veljače 2024. Postoji veliki prostor za rast u brodarstvu potpomognutim vjetrom. Od rujna 2022. samo je 21 veliki komercijalni brod u svijetu imao opremu za iskorištavanja energije vjetra, prema Međunarodnoj udruzi za jedrenjake. Iako se ove godine predviđa više nego udvostručenje, na čak 50 plovila, to je još uvijek kap u moru u usporedbi s globalnom flotom.

Energija vjetra održiva je za različita plovila, uključujući teretne brodove, tankere, trajekte i kruzere, prema Aleixendriji. „To je ogromno tržište jer diljem svijeta plovi više od 60 000 brodova koji bi mogli profitirati od takvih rješenja”, rekla je. „Sve je još u povojima.”

Dolaskom 2023., očekuje se da će stupanje na snagu novih propisa Međunarodne pomorske organizacije o energetskoj učinkovitosti i emisijama ugljičnog dioksida također potaknuti rast. „Mislim da je pravi trenutak za ulaganje u pogon na vjetar, a to nam je omiljena tema”, rekla je Aleixendri, koja je glavna operativna direktorica svoje tvrtke i stekla je diplomu magistre znanosti iz zrakoplovnog inženjerstva na Politehničkom sveučilištu u Kataloniji.

Usisni ventilator
Tvrtka bound4blue razvila je takozvano autonomno usisno jedro, koje nimalo ne sliči na tradicionalno. Ima izgled tornja u obliku cilindra koji se uzdiže s palube broda. Tradicionalna jedra rade tako da „hvataju vjetar”. Vjetar stvara područje višeg tlaka iza jedra u usporedbi s njegovom drugom stranom. Ta razlika u tlaku stvara silu koja tjera brod naprijed, poznatu kao „uzgon”.

Nasuprot tome, „eSAIL” tvrtke bound4blue ima usisni ventilator koji uvlači zrak unutar tornja dok vjetar struji oko njega, stvarajući jači uzgon za pogon broda. To rezultira šest ili sedam puta većim uzgonom konvencionalnog krutog jedra i moglo bi smanjiti potrošnju goriva do 40 % ako se kombinira s boljim dizajnom plovila i prilagodbama u rutama kako bi se iskoristile prednosti prevladavajućih vjetrova, prema Aleixendriji. eSAIL je najprikladniji za tipove vjetrovitih uvjeta kakvi su na sjevernom Atlantiku i sjevernom Pacifiku, kaže, premda njegova upotreba nipošto nije isključivo za te rute.

Uštede na emisijama razlikovat će se ovisno o općim uvjetima vjetra na različitim rutama. Na primjer, bound4blue procjenjuje da bi trgovački brod koji plovi 25 000 kilometara od južnog Brazila do sjeveroistočne Kine mogao uštedjeti 26 % na gorivu i emisijama. Iako je još rano za predviđanja, neki od prvih transportera već su izvijestili o uštedama od 15 %. Bound4blue također je potpisao niz ugovora s brodarskim tvrtkama uključujući japanski Marubeni i Louis Dreyfus Armateurs u francuskom vlasništvu.

„Danas naša potražnja uvelike premašuje ponudu, tako da smo jako sretni s razvojem situacije”, kaže Aleixendri. Dok se nova tehnologija prije smatrala rizičnom za ugradnju na brodove, opcije s vjetrom poput onih tvrtke bound4blue počinju imati ekonomskog smisla i mogu se isplatiti uštedom na gorivu u roku od pet godina, rekla je. „Na kraju, pogon vjetrom daje besplatnu, obnovljivu energiju koju ne morate skladištiti niti ulagati u infrastrukturu da biste se njome opskrbili”, kaže Aleixendri.

Dizajn plovila
Usred obećanja vjetrom pogonjenih opcija, pojavljuje se izazov: osigurati pravilnu implementaciju kako bi se postigao puni potencijal izvedbe ili spriječiti negativne posredne učinke na plovidbu broda. Još jedan projekt, OPTIWISE, kojega financira EU, također istražuje kako se ukupni dizajn plovila može prilagoditi za optimizaciju pogona potpomognutog vjetrom.

Bolje prilagođavanje brodova tehnologiji može pomoći u poboljšanju učinkovitosti plovidbe i uštedi na emisijama, prema Rogieru Eggersu, koji vodi trogodišnji projekt koji traje do svibnja 2025. Izmjene dizajna također bi mogle pomoći u prevladavanju nekih potencijalnih negativnih posljedica ugradnje jedara na brodove. To može, primjerice, biti prepreka za prolazak ispod objekata poput dizalica u lukama ili čak utjecati na brodove na takav način da se bore s ostajanjem na kursu. „To jednostavno nije prihvatljivo, stoga je potrebno obratiti pozornost na oblik trupa i dodataka, poput kormila, kako bismo bili sigurni da je brod u ravnoteži”, rekao je Eggers, viši voditelj projekta u nizozemskom pomorskom istraživačkom institutu MARIN.

Tijekom sljedećih nekoliko godina projekt OPTIWISE planira koristiti makete brodova duljine nekoliko metara za testiranje sustava pogonjenih vjetrom i učinaka tehnoloških poboljšanja u različitim uvjetima na moru. Projekt također namjerava primijeniti računalne simulacije plovidbe i strojno učenje. Inovacije bi mogle dovesti do uštede od više od 30 % u emisiji ugljika, možda čak doseći 50 %, ako se učinkovito isporuče, prema Eggersu.

Povratak u prošlost
Ako se tehnologije pogona na vjetar budu mogle uspješno integrirati, metode poput usisnih jedara, krilnih jedara i jedara s cilindričnim rotirajućim rotorom koje proizvode partneri u okviru projekta OPTIWISE mogle bi stvarno postati privlačne, rekao je. Usvajanje takvih rotorskih jedara oživjelo bi tehnologiju pogona na vjetar koju je prije jednog stoljeća izumio njemački inženjer Anton Flettner. Nije uspjela postati široko prihvaćena zbog rastuće popularnosti dizelskog goriva u to vrijeme.

„Nekoliko dobavljača bilo je prilično aktivno s tehnologijom pogona na vjetar i sada imaju povećan interes s tržišta pomorskog prijevoza za instalacijama”, rekao je Eggers. „Prije je postojala velika nevoljkost da se takve stvari postave na brodove, no industrija sada postupno vjeruje uređajima poput Flettnerovih rotora, usisnih jedara i krilnih jedara.” Ovaj prijelaz obećava usmjeravanje pomorskog sektora prema smanjenju emisija.

„Brodarstvo je tek u povojima u pogledu kretanja prema budućnosti s nultom stopom emisija”, rekao je Eggers. „Broj brodova koji su sada opremljeni pogonom na vjetar još uvijek je malen u usporedbi sa svjetskom flotom, ali nadamo se da ćemo uskoro vidjeti stotine brodova koji se njime opremaju na godišnjoj osnovi.”

Autor Gareth Willmer
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.

Kombinacija instalacije fotonaponskih solarnih panela i dizalica topline donijela je goleme uštede Europljanima prošle godine. Tijekom prošle godine europska kućanstva s ugrađenim fotonaponskim panelima i dizalicama topline imala su niže račune od 62 do 84 posto u odnosu na domove koji ne proizvode vlastitu električnu energiju i griju se na prirodni plin, pokazalo je istraživanje organizacije SolarPower Europe.

Izvješće Solar Powers Heat 2023 analiziralo je uštede koje kućanstva ostvaruju koristeći tri različite tehnologije: fotonaponske panele, dizalice topline te kombinaciju panela i dizalica topline. Uštedu su uspoređivali s troškovima koje bi imala da se struju kupovalo na tržištu, a grijalo se na plinski kotao. Analiza je rađena za Italiju, Njemačku i Španjolsku, europske zemlje u kojima prirodni plin ima dominantnu ulogu u grijanju domova.

Rezultati pokazuju da su kućanstva s kombinacijom solarnih panela i dizalica topline prošle godine uštedjela do 3700 eura, objavio je SolarPower Europe. Izvješće otkriva da su stambene jedinice srednje veličine sa solarnim panelima ostvarile značajne uštede na računima za energiju u 2022. godini od 64 posto, a u kombinaciji s dizalicom topline i do 84 posto.

Takva će kućanstva i dalje imati koristi od svojih ulaganja u narednim godinama u svim cjenovnim scenarijima, čak i ako se cijene plina stabiliziraju na nižim razinama nego 2022., pa čak i na pretkriznoj razini od 20 eura po MWh, navodi se u izvješću. Ako cijene plina toliko padnu, kombinacija solarnih panela i dizalica topline ipak bi uštedjela kućanstvima do 73 posto. U vjerojatnijem scenariju kada bi se cijene plina stabilizirale na višoj razini, Europljani bi uštedjeli do 76 posto. Čak i u godinama s posebno hladnim zimama solarni paneli, kako se navodi, mogu pokriti 36 posto potreba dizalica topline čak i u zemljama sjeverne Europe, dok u godinama s toplim zimama taj postotak raste na 63 posto.

Izvješće poziva EU i nacionalne vlade da stvore uvjete za kućanstva s kombinacijom solarnih panela i dizalica topline kako bi osigurali povrat ulaganja u roku od deset godina. Izvješće naglašava da se profili opterećenja solarnih panela i dizalica topline iznenađujuće dobro podudaraju tijekom cijele godine, posebno u kombinaciji s međuspremnikom toplinske energije.

Ova kombinacija smanjuje račune za električnu energiju u kućanstvima, a koristi i energetskom sustavu u cjelini, budući da prebacuje potražnju za električnom energijom na sate visoke proizvodnje obnovljive energije, navodi se u izvješću. U suštini, fotonaponski paneli značajno poboljšavaju isplativost dizalica topline, pa su uštede više od tri puta veće u odnosu na situaciju kada se koristi samo dizalica topline, stoji u izvješću. Gledajući njemački primjer, solarne ploče i dizalice topline smanjuju račune za energiju za oko 62 posto u usporedbi sa sustavom grijanja na prirodni plin.

Dries Acke iz organizacije SolarPower Europe rekao je da je najbolje vrijeme za ugradnju fotonaponskih sustava i dizalica topline u kućanstvu bilo jučer. Sljedeće najbolje vrijeme je sada, dodao je. Zakonodavci na europskoj i nacionalnoj razini, prema njegovim riječima, moraju skratiti rokove povrata investicija u solarne panele i dizalice topline podupiranjem kućanstava kreditima s niskim kamatama. Također bi trebali prekinuti svu državnu potporu grijanju na plin, rekao je Acke.
balkangreenenergynews.com

Od 2028. godine sve nove zgrade moraju imati nulte emisije odnosno moraju biti projektirane kao nZEB zgrade. Europski parlament je na svojoj plenarnoj sjednici 14. ožujka usvojio nacrt mjera za povećanje stope energetske obnove i smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova. Zastupnici su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak raspravljali i glasali o nacrtu mjera za značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnju energije, što je preduvjet za postizanje klimatske neutralnosti građevinskog sektora do 2050. godine. Kako bi se to postiglo, predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. Drugim se ciljevima želi postići povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Ciljevi smanjenja emisija
Od 2028. godine sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. godina. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032.

Kako se navodi u priopćenju Europskog parlamenta, na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. Poboljšanje energetskih svojstava, koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje, provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno, ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor. Države članice EU-a utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.

Mjere protiv energetskog siromaštva
Nacionalni planovi obnove trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice EU-a moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije. Spomenici bi bili izuzeti od novih pravila, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu, ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.

Zastupnici također žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničeni postotak zgrada ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage. „Sve veće cijene energije usredotočile su se na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanji emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenom prostoru za zdravlje ljudi. Riječ je o strategiji rasta za Europu kojom će se osigurati stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini u građevinarstvu, obnovi i obnovljivoj industriji, uz istodobno poboljšanje dobrobiti milijuna ljudi koji žive u Europi.” - izjavio je Ciarán Cuffe (Zeleni/ESS, Irska), izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada. Parlament je donio stajalište s 343 glasova za, 216 protiv i 78 suzdržanih. Zastupnici će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Zgrade uzrokuju 36 % emisija stakleničkih plinova
Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU-u uzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Novim Europskim zakonom o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. ugrađeni su u obvezujuće europsko zakonodavstvo.
www.ekovjesnik.hr

General Motors je 2021. najavio da želi ukinuti prodaju vozila s plinskim i dizelskim motorima do 2035. kao dio šireg obećanja da će do 2040. postati ugljično neutralna tvrtka. GM je odredio datum kao svoj cilj, ali se zaštitio od pune predanosti, opisujući taj potez kao "težnju za uklanjanjem emisija iz ispušnih cijevi iz novih lakih vozila do 2035. godine." Također se pridružio Business Ambition Pledge , globalnom sporazumu koji radi na ograničavanju povećanja globalne temperature na 1,5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske razine.

“General Motors se pridružuje vladama i tvrtkama diljem svijeta koje rade na uspostavljanju sigurnijeg, zelenijeg i boljeg svijeta,” izjavila je Mary Barra, izvršna direktorica GM-a. "Potičemo druge da slijede primjer i značajno utječu na našu industriju i gospodarstvo u cjelini." Ostale automobilske tvrtke koje su predane klimatskom obećanju uključuju BMW , Ford, Mercedes-Benz, Volkswagen i Volvo.

Nekoliko regija i država planira zabraniti ili ograničiti novu prodaju novih vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, uključujući Norvešku do 2025., Ujedinjeno Kraljevstvo do 2030. te Kaliforniju i Japan do 2035. Proizvođač automobila već je krenuo u tranziciju i troši 27 milijardi dolara na razvoj električnih vozila i autonomnih automobila između 2020. i 2025., što je više od ulaganja u vozila na plin i dizel. GM-ova inicijativa uključuje rekonfiguraciju njegovog centra za sastavljanje Detroit-Hamtramck u Michiganu i tvornice u Spring Hillu, Tennessee, za proizvodnju samo električnih vozila.

GM planira lansirati 30 novih globalnih električnih vozila do 2025. te zaključuju da će svi njegovi autonomni automobili biti na električnoj arhitekturi. Vozači koji upravljaju GM-ovim vozilima uzrokuju 75% emisije ugljika, rekao je proizvođač automobila. GM je naginjao u tom smjeru, ali preuzimanjem široke političke obveze signalizira gdje planira napraviti najveća ulaganja, rekao je Mike Ramsey, analitičar za automobile i pametnu mobilnost u istraživačkoj tvrtki Gartner Inc., za Forbes Wheels. "Razmislite o novcu koji je možda uložen u novi motor ili prijenos za koje se očekuje da će trajati 10 godina", kaže Ramsey. "Očekujem da od sada nadalje nećemo vidjeti gotovo nikakva ulaganja u motore s unutarnjim izgaranjem, osim stvari koje se mogu raditi postupno ili pomoću softvera."

Ali GM se također suočava s izazovom uvjeravanja potrošača da prijeđu na EV s benzinskog automobila. Iako je prodaja porasla 10% prošle godine, Amerikanci su kupili samo 260.000 baterijskih električnih vozila od gotovo 15 milijuna prodanih lakih vozila, prema MotorIntelligenceu. Tesla Model 3 činio je gotovo polovicu obujma prodaje električnih vozila. Jedini GM-ov električni automobil, Chevrolet Bolt, zabilježio je prodaju manju od 21.000. "Morat će biti kreativni i možda raditi stvari koje u prošlosti ne bi, poput subvencioniranja kućnih punjača ili čak surađivati ​​izravno s elektroenergetskim tvrtkama ili čak solarnim instalaterima", kaže Ramsey.

Ali među naslijeđenim proizvođačima automobila, GM bi mogao biti u najboljoj poziciji za izlazak s tržišta vozila s unutarnjim izgaranjem, prema Garyju Silbergu, voditelju globalnog automobilskog sektora za KPMG, međunarodnu konzultantsku i računovodstvenu tvrtku. Njegova dva primarna tržišta su Sjeverna Amerika i Kina, regije u kojima se infrastruktura za električno punjenje brzo razvija. GM je vodeći u SAD-u u prodaji automobila sa 17% tržišta. "GM je pametan", kaže Silberg. "Strategija svih električnih vozila mogla bi im poslužiti."

Ostali proizvođači automobila suočili bi se s preprekama. “Više od 4 milijarde ljudi na planetu živi u regiji u kojoj ne mogu priključiti automobil, a veliki dio jugoistočne Azije nema infrastrukturu dostupnu za električna vozila,” kaže Silberg. Primjerice, Toyota je veliki igrač u Indoneziji i Aziji, Vijetnamu, Filipinima i Tajlandu, a raste i u Indiji.

GM je rekao da surađuje s Fondom za zaštitu okoliša kako bi postigao svoje ciljeve. “GM potpuno jasno stavlja do znanja da je poduzimanje mjera za uklanjanje zagađenja iz svih novih lakih vozila do 2035. bitan element poslovnog plana svakog proizvođača automobila,” rekao je predsjednik Fonda za obranu okoliša Fred Krupp. Krupp je primijetio da su grupa za zaštitu okoliša i proizvođač automobila "imali neke važne razlike u prošlosti, ali ovo je novi dan u Americi - dan u kojem ozbiljna suradnja u postizanju elektrifikacije prometa, znanstveno utemeljenog klimatskog napretka i pravedno podijeljenih gospodarskih prilika mogu pomaknuti naše nacija naprijed.”

Neki su na GM-ovu objavu gledali sa skepsom. "GM trenutno prodaje samo jedan model električnog vozila, Chevy Bolt, i dosljedno se borio protiv standarda i politika stakleničkih plinova za vozila kako bi proširio tržište vozila s nultom emisijom", kaže David Friedman, potpredsjednik zagovaranja u Consumer Reports. Ako GM "prijeđe s težnje na čvrste proizvodne planove i podršku politici, potrošači bi mogli imati velike koristi", kaže Friedman.

Plan proizvođača automobila uključuje ponudu EV-a u svakom segmentu: limuzine, crossover vozila, SUV vozila i kamione. Proizvođač automobila rekao je da postupno ukida plinska i dizelska laka teretna vozila, što ostavlja veće kamione i gospodarska vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Ali GM također razvija verzije većih vozila s nultom emisijom ispušnih plinova. Ovaj je tjedan najavio dogovor s proizvođačem teških kamiona Navistar International Corp. za isporuku jedinica s vodikovim gorivim ćelijama za model zelenog polutraktora. Velika platforma na vodik bit će podvrgnuta testovima autoprijevoznika JB Hunta sljedeće godine, a komercijalna proizvodnja planirana je za 2024. Također stvara cijeli ekosustav električnih dostavnih vozila u okviru nove poslovne jedinice pod nazivom BrightDrop .
www.forbes.com

 

GM će do 2035. godine prodavati samo vozila s nultom emisijom
Ovaj potez, jedan od najambicioznijih u automobilskoj industriji, dio je šireg plana tvrtke da postane ugljično neutralna do 2040. godine. Dani motora s unutarnjim izgaranjem su odbrojani. General Motors je 2021. priopćio da će postupno izbaciti iz upotrebe automobile i kamione s pogonom na naftu i prodavati samo vozila koja imaju nultu emisiju iz ispušnih cijevi do 2035., što je seizmički pomak jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobila koji danas zarađuje milijarde dolara od kamioneta koji troše plin, benzin i dizel i sportska terenska vozila.

Najava će vjerojatno izvršiti pritisak na proizvođače automobila diljem svijeta da preuzmu slične obveze. To bi također moglo ohrabriti predsjednika Bidena i druge izabrane dužnosnike da se zalažu za još agresivnije politike u borbi protiv klimatskih promjena. Čelnici bi mogli istaknuti odluku GM -a kao dokaz da su čak i velika poduzeća odlučila da je vrijeme da se svijet počne udaljavati od fosilnih goriva koja su pokretala globalno gospodarstvo više od jednog stoljeća. GM-ov potez sigurno će uzdrmati automobilsku industriju, koja je, između proizvođača automobila i dijelova, zapošljavala oko milijun ljudi u Sjedinjenim Državama 2019., više od bilo kojeg drugog proizvodnog sektora daleko. Također će imati velike posljedice za sektor nafte i plina, čija je sreća usko povezana s motorom s unutarnjim izgaranjem.

Brz zaokret u automobilskoj industriji mogao bi dovesti do gubitka radnih mjesta i poslovnih neuspjeha u povezanim područjima. Električni automobili nemaju mjenjače niti im je potrebno mijenjati ulje, što znači da će konvencionalne benzinske postaje morati preinačiti ono što rade. Električna vozila također zahtijevaju manje radnika za izradu, što dovodi tradicionalne proizvodne poslove u opasnost. U isto vrijeme, prelazak na električne automobile potaknut će procvat u područjima kao što su proizvodnja baterija, rudarstvo i stanice za punjenje.

Električni automobili su najbrže rastući segment automobilske industrije, ali još uvijek čine mali udio u prodaji novih automobila : oko 3 posto ukupne globalne prodaje, prema Međunarodnoj agenciji za energiju. Prodaja takvih automobila skočila je prošle godine u Europi i Kini, ali oni ostaju nišni proizvodi u Sjedinjenim Državama. Kupuju ih primarno imućni početnici koji su privučeni luksuznim modelima Tesle, koja dominira poslom, te ekološki osviješteni potrošači.

Glasnogovornik Ford Motora odbio je izravno komentirati GM-ov potez, ali je rekao da je njegova tvrtka "predana vođenju revolucije električnih vozila u područjima gdje smo jaki." Nekoliko drugih proizvođača automobila, većina njih europskih, prethodno je obećalo skromnije korake u smjeru za koji GM kaže da ide. Daimler, koji proizvodi automobile Mercedes-Benz, rekao je da će imati električnu ili hibridnu verziju svakog od svojih modela do 2022., a Volkswagen je obećao električnu verziju za svaki od svojih modela do 2030.

GM je rekao da je njegova odluka o prelasku na električne automobile dio šireg plana da do 2040. postanu ugljično neutralni. “ General Motors se pridružuje vladama i tvrtkama diljem svijeta koje rade na uspostavi sigurnijeg, zelenijeg i boljeg svijeta,” Mary T. Barra, Predsjednik i glavni izvršni direktor GM-a, stoji u priopćenju. "Potičemo druge da slijede primjer i značajno utječu na našu industriju i gospodarstvo u cjelini."

GM-ova objava dolazi samo tjedan dana nakon što je Biden potpisao izvršnu naredbu kojom se Agenciji za zaštitu okoliša i Odjelu prometa nalaže da brzo ponovno uspostave stroga pravila o uštedi goriva za automobile koja su bila na snazi ​​za vrijeme Obamine administracije, i dan nakon što je potpisao nastavak naredba kojom se saveznoj vladi naređuje kupnja potpuno električnih vozila. Također se zalaže za novi paket gospodarskog oporavka koji bi uključivao financiranje izgradnje 500.000 stanica za punjenje električnih vozila te stvaranje sustava popusta i poticaja za kupnju električnih vozila.

Glasnogovornik Bijele kuće, Vedant Patel, pozdravio je GM-ovu novu predanost. "Pozdravljamo napore privatnog sektora da dodatno prihvati tehnologije obnovljive i čiste energije", rekao je. "Kao što su predsjednik i mnogi drugi rekli, ovakvi napori pomoći će rastu našeg gospodarstva i stvoriti dobro plaćena sindikalna radna mjesta."

Čini se da GM-ov potez slijedi obrazac gđe Barra o brzom odgovoru na promjene u Bijeloj kući. Gospođa Barra bila je ta koja se, u prvim danima Trumpove administracije, sastala s novim predsjednikom u Ovalnom uredu i zatražila od njega da ukine stroga Obamina pravila o onečišćenju ispušnih cijevi. Četiri godine kasnije, očito zaokret njezine tvrtke pridobio je dobru volju onih koji rade na ponovnom uspostavljanju tih pravila.

"Ovaj potez GM-a velika je stvar", rekla je Margo Oge, bivša dužnosnica Obamine administracije koja je igrala vodeću ulogu u razvoju strogih standarda uštede goriva, a sada neformalno savjetuje Bidenovu administraciju i automobilske tvrtke. “Ovo pomaže administraciji Biden-Harris da se usredotoči na dugoročnu dekarbonizaciju vozila, a ne samo na čišćenje Trumpovog nereda.”

Izvršni direktor Audija, tvrtke za luksuzne automobile u vlasništvu Volkswagena, rekao je da će kupci u konačnici odrediti brzinu prelaska na električne automobile. "Prije deset godina nitko ne bi mogao predvidjeti ogromnu brzinu promjena", rekao je u izjavi Markus Duesmann, izvršni direktor, koji je također i šef tehnologije za Volkswagen.

Ferdinand Dudenhöffer, iskusni industrijski analitičar, rekao je da čak i da europski proizvođači automobila nisu odredili datum prestanka rada s unutarnjim izgaranjem, postoji konsenzus da će električni automobili dominirati u roku od 10 ili 15 godina. "Mary Barra je dobar izvršni direktor", rekao je g. Dudenhöffer. "Ona ima pravu strategiju."

G. Biden je svog prvog dana na dužnosti jasno dao do znanja da rješavanje klimatskih promjena namjerava učiniti jednom od pokretačkih snaga svog programa. Glavni među njima su savezni standardi o onečišćenju ispušnih cijevi automobila, koji je najveći izvor stakleničkih plinova koji zadržavaju toplinu u zemlji.

Standardi iz Obamine ere zahtijevali su od proizvođača automobila postizanje prosjeka od 54,5 milja po galonu do 2025., što bi eliminiralo oko šest milijardi tona zagađenja ugljičnim dioksidom koji zagrijava planet tijekom životnog vijeka vozila, i zahtijevao je opsežan prijelaz na hibridna i električna vozila. Trumpova administracija vratila je standard na oko 40 milja po galonu, u biti eliminirajući potrebu da tvrtke ulažu u takvu tehnologiju.

Očekuje se da će Bidenova administracija do travnja objaviti da će uvesti pravila koja zahtijevaju da automobili dosegnu prosjek od oko 51 milju po galonu do 2026. Očekuje se da će prijedlog uključiti i dodatne odredbe usmjerene na poticanje proizvodnje i prodaje električnih vozila.

Američki institut za naftu, koji zastupa naftne i plinske tvrtke, rekao je da će proizvođači automobila učiniti ono što smatraju ispravnim za svoje poslovanje. Ali stariji potpredsjednik grupe, Frank Macchiarola, rekao je da kreatori politike trebaju zaštititi pravo potrošača "da odaberu kakvu vrstu automobila žele voziti."

Vizija potpuno električne budućnosti predstavlja dramatičan pomak u razmišljanju GM-a. Prije nešto više od 20 godina razvio je eksperimentalni električni automobil nazvan EV1 i iznajmio ga odabranoj skupini kupaca. Automobil su hvalili ekolozi. Ali vidjevši mali potencijal profita u EVI-ju i američki ukus koji se pomjera prema SUV-ovima, proizvođač automobila je prekinuo napore. Išlo se čak toliko daleko da se kupcima uzimaju automobili i uništavaju, što je epizoda zabilježena u dokumentarcu "Tko je ubio električni automobil?"

GM-ov ugled dodatno je narušen u ekološkim krugovima 2000-ih jer je proizvodio sve veće i veće SUV-ove. Nijedan nije izazvao veći prijezir od glomaznog Hummera H2, predstavljenog 2002. Težio je više od 6600 funti — dvostruko više od Honde Accord — i imao je ušteda goriva od samo 10 milja po galonu.

Ali do 2008. godine cijene goriva su rasle i GM-ov fokus na kamione i SUV-ove učinio ga je posebno ranjivim baš kad je nastupila financijska kriza. Nedostatak automobila s učinkovitom potrošnjom goriva bio je čimbenik koji je doprinio problemima koji su tvrtku doveli do bankrota koji je poduprla vlada. Ta povijest i dalje opterećuje GM, a neki su stručnjaci rekli da nisu uvjereni da će tvrtka prijeći na električne automobile tako brzo kao što je obećala, dijelom zato što bi se gospođa Barra ili njezini nasljednici jednostavno mogli predomisliti.

“Da posudim izraz Thomasa Edisona, ono što potrošači i klima trebaju su obveze koje su 1 posto inspiracija i 99 posto znoj”, rekao je David Friedman, potpredsjednik Consumer Reportsa. "Snažne težnje su važne i inspirativne, ali čvrsti proizvodni planovi i snažne politike su ono što pokreće tržište i klimu."

No, neki u ekološkom pokretu rekli su da vjeruju GM-u. Tvrtka radi s Fondom za zaštitu okoliša na razvoju "zajedničke vizije" ostavljanja vozila s unutarnjim izgaranjem. "EDF i GM imali su neke važne razlike u prošlosti, ali ovo je novi dan u Americi", rekao je predsjednik grupe, Fred Krupp, u izjavi. GM je rekao da će povećati korištenje obnovljive energije i eliminirati ili nadoknaditi emisije iz svojih tvornica, zgrada, vozila i drugih izvora.

Tvrtka planira potrošiti 27 milijardi dolara u sljedećih pet godina na uvođenje 30 električnih vozila, uključujući električni kamionet Hummer za koji očekuje da će ove godine početi isporučivati ​​kupcima. Trenutačno je njegova glavna potpuno električna ponuda u Sjedinjenim Državama Chevy Bolt, mali automobil. Tvrtka prodaje nekoliko električnih modela u Kini.

"Ovo je oprezno hrabar potez", rekao je Erik Gordon, profesor poslovanja na Sveučilištu u Michiganu koji prati automobilsku industriju. “Nije toliko riskantno. Za 15 ili 20 godina, tko zna gdje bismo mogli biti? Mary Barra neće čak ni biti izvršna direktorica, ali trenutno je to vrlo simbolično. Ovo je vrlo perspektivno.”

Dionice GM-a skočile su 2021. nakon objave i zatvorile su se za 3,5 posto, odražavajući rastući konsenzus među ulagačima da električni automobili predstavljaju budućnost i da će Tesla i drugi proizvođači električnih automobila s vremenom dominirati automobilskom industrijom, dok će tvrtke koje ne prijeđu na električna vozila loše će proći.

Naravno, čak i ako GM i drugi proizvođači automobila uspiju prijeći na potpuno električnu flotu do 2035. ili 2040., automobili i kamioni s motorima s unutarnjim izgaranjem vjerojatno će biti na cestama još najmanje nekoliko desetljeća u nedostatku velike vlade program osmišljen kako bi potaknuo ljude da ih brže zamijene. Na američkim cestama prometuje više od 250 milijuna vozila; velika većina ih pali na benzin ili dizel, a u prosjeku su stari oko 11 godina.
www.nytimes.com

2035. planirano je uvođenje zabrane prodaje automobila s unutarnjim izgaranjem na benzin i dizel gorivo u EU. Savez zemalja koje podržavaju automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem predvođen Njemačkom zaoštrio je spor oko europskog zakona koji bi te motore poslao na odlagališta otpada u sklopu povijesnih nastojanja da se smanji emisije stakleničkih emisija u prometu. Nakon sastanka u Strasbourgu ključni ministri iz te skupine zemalja rekli su da treba promijeniti pravila koja bi zabranila prodaju novih automobila i kombija s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035., što je već prihvatio Europski parlament i o čemu su se načelno dogovorile države članice.

Ne popuštaju ni Njemačka ni Francuska
"Ne postoji prijedlog (Europske komisije) koji je odgovara onome što mi očekujemo i zato još nismo postigli cilj", rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing nakon sastanka. No Francuska se ne kani predati. Pariz je nagovijestio da će ostati uz plan EU-a da se 2035. postignu nulte stope emisija iz novih automobila i kombija. Isto misli i službeni Madrid, čime su se te dvije zemlje, koje spadaju među najveće proizvođače automobila u Europi, svrstale uz skupinu manjih zemalja koje su se već obvezale da će smanjiti emisije CO2 iz osobnih vozila. "Spremni smo se za to boriti jer odgađanje bi bila pogreška u ekološkom smislu, a mislim i ekonomska pogreška", rekao je francuski ministar gospodarstva Bruno Le Maire.

Tko je protiv zabrane?
U suprotnom kutu je njemačka vlada koja se zajedno sa saveznicima Italijom, Poljskom, Bugarskom i Češkom zauzima za to da se rupom u zakonu omogući da automobili mogu koristiti e-goriva, sintetičku i u određenoj mjeri zeleniju alternativu fosilnim gorivima, koja se može koristiti u konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem. Zajedno imaju dovoljnu težinu da blokiraju zakon, u paketu s drugim budućim zakonima o toksičnim emisijama iz automobila pod nazivom Euro 7 te pravilima za učinkovita goriva za kamione. Nije svima toliko stalo do e-goriva kao Nijemcima, rekao je češki ministar prometa Martin Kupka, koji je sazvao samit saveza za motore u Strasbourgu, ali popis zahtjeva za Komisiju obuhvatit će sva tri zakona i bit će poslan narednih dana.

Dogovor visi u zraku
Njemačka je već odbila prvi prijedlog Bruxellesa da se postigne primirje u vezi cilja za 2035. godinu. Politico je prošli tjedan pisao da je Komisija spremna predložiti pravnu deklaraciju koja bi stvorila zakonsku rupu za e-goriva tako da se pojača neobvezujuće odredbe na marginama dogovorenog teksta o standardima za emisije CO2 iz automobila i kombija od 2035. godine. Ali to nije odgovaralo Berlinu, gdje Slobodna demokratska stranka (FDP), koja podržava automobile s motorom s unutarnjim izgaranjem, kontrolira ministarstvo prometa.

FDP smatra da je otvorio važno političko pitanje slušajući strahove zbog bolne promjene koja će pratiti tranziciju na električna vozila, što će značiti gašenje stotina poduzeća specijaliziranih za dijelove za motore s unutarnjim izgaranjem za koje nema mjesta u svijetu električnih vozila. "Komisijin prijedlog sročen je tako oprezno da se s njime ne može puno toga učiniti", rekao je Bernd Reuther, glasnogovornik FDP-a za prometnu politiku. "Stvari odgađa jako daleko u budućnost. Ne želimo takav slabi kompromis."

Vremena nema još puno
Komisija ima malo manevarskog prostora da postigne dogovor budući da je Europski parlament rekao da neće ponovno otvarati konačni tekst dogovoren prošle godine. A ostalo je još jako malo vremena prije europskih izbora iduće godine. "Ne možemo si dopustiti ni da budemo dovedeni u vremenski stisak jer nismo mi ostavili to pitanje otvorenim mjesecima", rekao je Wissing, tvrdeći da je Komisija trebala riješiti to pitanje prošlo ljeto. Prijedlozi da se osnuje radnu skupinu koja bi razmotrila opcije za e-goriva i dogovorila da se zakon ponovno preispita 2026., što je uobičajena praksa za EU zakone, isto tako nisu bili prihvatljivi. "Oni nisu ono što nama treba", rekao je Wissing.

FDP-ov Reuther želi sasvim odvojeni zakon za e-goriva koji bi nadjačao standarde za učinkovitost vozila; ali da bi ga se pripremilo treba vremena i ništa ne jamči da bi ga Europski parlament i druge zemlje u konačnici prihvatili. Češki ministar Kupka rekao je da su ministri koji podržavaju motore s unutarnjim izgaranjem uvjereni da se dogovor s Komisijom može postići u danima koji dolaze, uključujući "zakonski obvezujuće izuzeće na druge načine, ne ponovnim otvaranjem zakona."

Kontinentalni razdor
No Francusku ne zanima promjena mjere za čiji je dogovor trebalo gotovo dvije godine teških pregovora i koja je finalizirana tijekom francuskog predsjedanja Vijećem EU-a prošle godine. Mjeru još samo trebaju formalno potvrditi ministri država članica (Vijeće EU) da bi postala zakon. Odugovlačenje plana "nije ekonomski koherentno, industrijski je opasno, nije u našem nacionalnom interesu, nije u interesu naših nacionalnih proizvođača i povrh svega nije u interesu planeta", rekao je Le Maire. Francuska se u tom sporu slaže s drugim zemljama koje podržavaju cilj za čiste automobile od 2035. poput Španjolske, Belgije, Švedske, Danske, Irske i Nizozemske. Spor podriva nastojanja Europe da bude globalni lider u smanjenju emisija stakleničkih plinova i riskira prerasti u šire rasprave o ravnoteži sile u europskoj politici.

"Ovo je prilika za Francuze"
"Za Francuze ova situacija je i prilika", rekao je jedan diplomat iz zemlje koja podržava zabranu motora s unutarnjim izgaranjem. "Što više budu mogli pridonijeti ideji da je Njemačka usamljena, više će ojačati stajalište da su Nijemci nepouzdan partner u Europi." Umjesto da štite zastarjelu tehnologiju, Le Maire želi da europski proizvođači automobila brzo prijeđu na električna vozila i podržava francuske goleme državne subvencije za električna vozila te nastojanja EU-a da uloži milijarde u izgradnju europske industrije baterija. Za Le Mairea, važnije je maksimalno ubrzati prijelaz na električna vozila nego usporiti ritam tranzicije stvaranjem neizvjesnosti u vezi 2035. godine. "Ne možemo govoriti da postoji klimatska kriza - što je istina, što znamo svi u našim gradovima, u našim metropolama, koji su i dalje previše zagađeni - i onda se povući u vezi cilja prelaska na električna vozila", rekao je Le Maire.
www.index.hr