Projekt SOLARIS pokrenut je u trenutku kad sve više zemalja razmišlja o prikupljanju energije iz Svemira. ESA-a je dogovorila izradu studije izvedivosti i isplativosti cijelog projekta Solaris. Kako riješiti problem nedostatka električne energije iz obnovljivih izvora? Izgradite solarnu elektranu u Svemiru. Iako to zvuči kao izvrsna ideja, prije bilo kakvog slanja solarnog panela u Svemir treba riješiti cijeli niz problema.

Upravo je zato Europska svemirska agencija započela s izradom studija i konceptualnih planova koji bi pokazali koliko bi zapravo komplicirano bilo izgraditi svemirsku solarnu elektranu, odnosno koliko bi to u konačnici bilo isplativo. Kako je objavljeno, potpisani su ugovori za dvije paralelne konceptualne studije za komercijalne svemirske solarne elektrane koje bi trebale biti dovršene prije kraja 2023. Ti koncepti služit će kao ažurirana referenca za usmjeravanje opsega specifičnih aktivnosti istraživanja i razvoja koje će uslijediti.

Iz ESA-e podsjećaju kako je ideja koja stoji iza solarne energije bazirane u Svemiru vrlo jednostavna - prikupiti solarnu energiju tamo gdje je stalno dostupna i u izobilju, bez ometanja lokalnim vremenskim prilikama ili mrakom, a zatim je bežično poslati na Zemlju gdje je potrebna. Ističu kako koncepti nadopunjuju, a ne natječu se s zemaljskim obnovljivim izvorima energije, jer solarna energija bazirana u svemiru može osigurati struju bez prekida, što je ključno za stabilnost električne mreže.

Cilj je projekta SOLARIS u sljedeće dvije i pol godine provesti studije i tehnološki razvoj kako bi se procijenile prednosti, mogućnosti implementacije, komercijalne mogućnosti i rizici solarne energije bazirane u svemiru kao doprinosa dekarbonizaciji zemaljske energije ''Net Zero'' za Europu. Rezultati bi trebali omogućiti Europi da do kraja 2025. donese odluku o nastavku potpunog razvojnog programa komercijalne solarne energije bazirane u svemiru, počevši s demonstratorom u orbiti za prijenos energije iz svemira na Zemlju.

Ugovori se odnose na prve europske konceptualne studije svemirske solarne energije u više od 20 godina, istaknuo je Sanjay Vijendran, voditelj ESA-e za SOLARIS. Zapravo počinjemo od prazne stranice kako bismo dobili ažurirani dizajn funkcionalnih satelita za solarnu energiju, a pronalazimo obećavajuće ideje sa svih strana i iskorištavamo najnovija dostignuća u svemirskim i zemaljskim tehnologijama. Studije će razmotriti što je moguće širi raspon opcija, uključujući istraživanje svih različitih načina premještanja energije, sigurno i učinkovito, dolje do Zemlje: radiofrekvencijski prijenos, laseri i jednostavno reflektiranje sunčeve svjetlosti do solarnih farmi na Zemlji, dodaje.

Projekt SOLARIS pokrenut je u trenutku kad sve više zemalja razmišlja o prikupljanju energije iz svemira. U SAD-u Caltech-ov satelit Space Solar Power Demonstrator lansiran je u orbitu u siječnju kako bi testirao ključne tehnologije, uključujući mikrovalni prijenos sunčeve energije svemir-svemir. Japan planira poslati vlastitu demonstratorsku misiju 2025., dok Kina ima vlastitog demonstratora planiranog za 2028., s već postavljenim testnim postrojem za bežični prijenos energije na Zemlji. U međuvremenu vlada Ujedinjenog Kraljevstva razgovarala je sa Saudijskom Arabijom o opskrbi svoje regije pametnog grada Neom električnom energijom iz svemira.

Postoji mnogo razloga zbog kojih se svemirska solarna energija čini izvedivijom i poželjnijom nego ikad prije, dodaje Sanjay. To uključuje smanjene troškove lansiranja u orbitu s pojavom višekratnih lansera, smanjene troškove satelitskog hardvera kroz masovnu proizvodnju – što se vidi s novim konstelacijama kao što su Starlink i OneWeb – i trendove prema vrlo modularnom dizajnu satelita na solarnu energiju. Osim toga, svemirska robotika i tehnologije sklapanja i servisiranja u svemiru doista su uvelike napredovale u posljednja dva desetljeća, što će biti ključno za izgradnju i održavanje solarnih elektrana. Konačno, sam izazov prelaska na Net Zero u sljedećih 25 godina s postojećim tehnologijama – i posljedicama nečinjenja – zahtijeva istraživanje alternativnih rješenja koja bi nam mogla pomoći da postignemo svoj cilj.
zimo.dnevnik.hr

ESA želi imati solarne farme u Zemljinoj orbiti: "Ideja svemirske solarne energije više nije znanstvena fantastika"
Sunčeva energija može se puno učinkovitije sakupljati u svemiru jer nema ciklusa noći, kao ni oblaka. Ideja postoji već više od 50 godina, ali ju je dosad možda bilo preteško i preskupo provesti. Europska svemirska agencija (ESA) ovaj će tjedan vjerojatno odobriti trogodišnju studiju, kojom bi se trebalo utvrditi može li postojanje ogromnih solarnih farmi u svemiru funkcionirati i biti isplativo. Konačni cilj ESA-e jest imati goleme solarne farme u Zemljinoj orbiti, od kojih bi svaka mogla proizvesti istu količinu električne energije kao i elektrana na površini. Iako je nekoliko organizacija i drugih svemirskih agencija razmotrilo tu ideju, takozvana inicijativa Solaris bila bi prva koja bi postavila temelje praktičnog plana za razvoj sustava za proizvodnju obnovljive energije u svemiru. Sad tu ideju razmatraju i europski ministri. Solaris je jedan od niza prijedloga koje razmatraju ministri na trogodišnjem vijeću ESA-e, koje će odlučiti o proračunu za sljedeću fazu planova te svemirske agencije za istraživanje svemira, praćenje okoliša i komunikacije.

Rješenje za mnoge energetske probleme
Josef Aschbacher, glavni direktor ESA-e, rekao je za BBC News kako vjeruje da solarna energija iz svemira može biti od ogromne pomoći u rješavanju budućih nestašica energije. Moramo se pretvoriti u ugljično neutralna gospodarstva i stoga promijeniti način na koji proizvodimo energiju i posebno smanjiti dio fosilnih goriva u našoj proizvodnji energije. Ako to možete učiniti iz svemira, a ja kažem da možemo, jer još nismo tamo, ovo bi bilo apsolutno fantastično jer bi riješilo mnogo problema, naglasio je. Sunčeva energija može se puno učinkovitije sakupljati u svemiru jer nema ciklusa noći, kao ni oblaka. Ideja postoji već više od 50 godina, ali ju je dosad možda bilo preteško i preskupo provesti. Situacija u vezi s tim pitanjem sad je promijenjena zbog naglog pada troškova lansiranja, zahvaljujući raketama za višekratnu upotrebu i drugim inovacijama koje je razvio privatni sektor. Isto tako je došlo do napretka u robotskoj konstrukciji u svemiru i razvoju tehnologije za bežični prijenos električne energije iz svemira na Zemlju.

U potrazi za novcem
ESA traži sredstva od članica EU za Solaris, kako bi vidjela je li sada moguće razviti razmaknutu solarnu energiju dovoljno pouzdano i jeftino da bude ekonomski održiva. Ideja svemirske solarne energije više nije znanstvena fantastika. Potencijal postoji i sada moramo stvarno razumjeti tehnološki put prije nego što se donese odluka o pokušaju izgradnje nečega u svemiru, tvrdi dr. Sanjay Vijendran, ESA-in znanstvenik koji vodi inicijativu Solaris. Ključni fokus programa Solaris jest utvrditi je li moguće solarnu energiju prikupljenu u svemiru prenijeti u električne mreže na Zemlji. Budući da je to nemoguće učiniti s iznimno dugim kabelom, prijenos mora biti bežičan, pomoću mikrovalnih zraka. Solarisov tim već je pokazao da je u principu moguće bežično prenositi električnu energiju sigurno i učinkovito.

Inženjeri su bežično poslali 2 KW energije prikupljene iz solarnih ćelija u kolektore udaljene više od 30 metara tijekom demonstracije u zrakoplovnoj kompaniji Airbus u Münchenu, u rujnu. Slanje gigavata snage na tisuće milja bit će veliki korak naprijed, ali prema riječima Jeana Dominiquea Costea, višeg menadžera u Airbusu, to bi se moglo postići u budućem nizu malih koraka. Naš tim znanstvenika nije pronašao nikakve tehničke prepreke koje bi nas spriječile da imamo svemirsku solarnu energiju, istaknuo je Coste. Dr. Ray Simpkin, koji je glavni znanstvenik Emroda, tvrtke koja je razvila sustav bežičnog emitiranja, rekao je da je tehnologija sigurna.

Ništa se neće spržiti. Snaga je rasprostranjena na tako velikom području da čak ni pri najvećem intenzitetu u središtu zrake neće biti opasna za životinje ili ljude, rekao je Simpkin za BBC News. SAD, Kina i Japan također su napredovali u utrci za razvojem svemirske solarne energije i očekuje se da će i te zemlje uskoro objaviti svoje planove za svemirske solarne farme.
zimo.dnevnik.hr

Baterije s čvrstim elektrolitom (solid-state) osiguravat će doseg 1000 km i punit će se za samo 15 min. Mercedes-Benz najavljuje novu tehnologija električnih baterija, solid-state, koja bi trebala smanjiti gabarite i masu, a povećati doseg i skratiti vrijeme punjenja. Dolazi vrijeme električnih automobila i sljedeća bi generacija trebala konačno riješiti problem ograničenog dosega i kratkog vremena punjenja. Nova tehnologija solid-state baterija, odnosno baterija s čvrstim elektrolitom, obećava jasne prednosti u odnosu na litij-ionske baterije. Odvoziti 1000 kilometara u električnom automobilu i zatim ga napuniti za 15 minuta? Solid-state baterija za automobile obećava puno, ali je još uvijek u povojima.

Je li solid-state baterija u automobilu takvo čudo kojem se nadaju mnogi vozači? Električni automobili koji energiju crpe iz litij-ionskih baterija su teški – a ako žele ponuditi dosege upotrebljive u suvremenom prometu. još uvijek su preskupe. Krivac je niska gustoća energije baterijskih ćelija, koja je oko 500 watt sati po kilogramu u današnjim serijskim automobilima. Za usporedbu: jedan kilogram premium benzina ima ogrjevnu vrijednost od oko 9000 watt sati po kilogramu. Sve se više govori o solid-state bateriji, koju menadžeri automobila vole nazivati “promjenom igre”.

No dolazi li baterija koja mijenja cijelu igru doista uskoro? Uglavnom, vrijedi sljedeće: kod litij-ionska baterija u kojoj se ioni (tj. atomi kojima nedostaje barem jedan elektron) kreću od katode do anode. Tamo strpljivo čekaju trenutak kad se papučica gasa – pardon, papučice akceleratora – aktivira. Prije svega, jedina razlika je u tome što se za prijenos iona ne koristi tekućina, već čvrsti, električno vodljivi materijal. Ionako ne postoji takva stvar kao što je solid-state baterija“, objašnjava Jürgen Janek. Profesor je na Sveučilištu Justus Liebig u Gießenu i koordinira najveći njemački istraživački program za novu generaciju punjivih baterija. U principu, objašnjava znanstvenik, postoje dvije klase materijala koje se mogu koristiti za sloj ionskog vodljivosti između katode i elektrode – također poznat kao elektrolit: keramika ili plastika.

Solid-state sustavi koji se nazivaju litij-polimerske baterije već su u serijskoj proizvodnji. Mercedes-Benz ih, na primjer, koristi u autobusu za redovne usluge eCitaro. Da bi bio vodljiv za ione, materijal se prvo mora prethodno zagrijati na 70 do 80 stupnjeva – nije problem za autobus koji ujutro kreće u depo, ali neprikladan za automobil. Osim toga, sadašnje plastične baterije mogu se kombinirati samo sa željezno-fosfatnom katodom, što omogućuje nižu gustoću skladištenja od smjesa nikal-mangan-kobalt koje su sada standardne. Ostaje keramika, koja je zapravo izvrsna kao izolatori i nije baš prikladna za provođenje struje.

Keramika na bazi sumpora, koja ne samo da ima dobru vodljivost, već je i relativno meka, poznata je tek oko dvanaest godina. Ta tehnologija omogućuje ionskom vodiču da bolje prijanja uz elektrode. Ali što se dobiva prelaskom iz tekućine u meku krutinu? Ako se gleda samo gustoća materijala, isprva se ništa ne štedi – naprotiv, otvoreno kaže Janek. Volumen samog elektrolita, koji trenutno čini oko 30 posto debljine stanice, mogao bi se donekle smanjiti. Osim toga, solid-state baterija više ne zahtijeva tanak sloj separatora za sprječavanje električnih kratkih spojeva između anode i elektrode.

Prava prednost koju nudi solid-state baterija postaje očita samo ako promijenite osnove anode, kaže Janek. Upravo to namjerava učiniti Jörg Hoffmann. Stručnjak regrutiran iz BMW-a vodi program solidnih ćelija Volkswagen grupe. Sada je uložio oko 400 milijuna dolara u tvrtku QuantumScape, koja je osnovana tek 2010. Sustav s kojim savez Kalifornije i Donje Saske želi napraviti proboj temelji se na metalnoj litij anodi – izraz koji može dovesti u zabludu.

Zapravo, anoda uopće ne postoji u nenabijenom stanju, ona se samo nakuplja tijekom punjenja od iona koji su migrirali. To štedi prostor, ali pred programere postavlja nove izazove. – Trik je, objašnjava Hoffmann, u tome što se sloj nanosi vrlo ravnomjerno po cijeloj površini. Jer samo tamo gdje je gornji sloj u izravnom kontaktu na sučelju mogu dalje migrirati ioni. Uwe Keller, voditelj razvoja baterija u tvrtki Mercedes-Benz, također vidi litij metalnu anodu kao metodu izbora. To bi nam omogućilo da izgradimo stanice mnogo manje”, kaže stručnjak. On zna: “Ne radi se samo o dobrom materijalu za čvrsti materijal, već io povezanim proizvodnim procesima. Tek tada možemo iskoristiti i teoretski fizički potencijal.” Staviti sve na jednu kartu za njega ne dolazi u obzir.

Zbog toga proizvođač iz Stuttgart ima dva partnera u utrci: Mercedes-Benz je u studenom 2021. zaključio tehnološku suradnju s Factorial Energy. Američka tvrtka oslanja se na čvrste elektrolite na bazi sumpora. Samo dva mjeseca kasnije najavljeno je da će surađivati s tajvanskom tvrtkom ProLogium. Osnovana je 2006. godine i stoga je gotovo jedna od dugo etabliranih u dinamičnoj industriji. ProLogium se oslanja na keramiku koja se temelji na spojevima kisika i znatno je čvršća. Međutim, njihova je obrada teža. Zato prva generacija sadrži i tekući elektrolit i keramički separator.

Drugi dobavljači također koriste hibridna rješenja, u kojima manji dio tekućeg elektrolita ostaje na brodu kako bi se osigurao kontakt na sučeljima anode i katode. Veći se dio zamjenjuje se obloženim separatornim filmom. Međutim, ovi mješoviti oblici neće raditi s litij-metalnim anodama, predviđa Keller.
www.nacional.hr

Do 2035. godine Europska unija planira zabraniti prodaju novih automobila pokretanih motorima s unutarnjim izgaranjem, a prema planu Europske komisije, na cestama bi do tada trebalo biti oko 30 milijuna potpuno električnih automobila.

Za većinu potencijalnih kupaca električnih automobila, najveći problem i dalje je vrijeme punjenja baterije, no kineski proizvođač NIO upravo je ponudio svoje rješenje. Kinezi su naime, otvorili svoju prvu "Power Swap Station" stanicu gdje vozači mogu zamijeniti praznu bateriju punom! Prva stanica na europskom tlu otvorena je u Danskoj, a cijeli proces je automatiziran i traje oko pet minuta.

Nakon što automobil uđe u stanicu, cijeli proces je jednostavan: robotizirani sustav podiže vozilo i uklanja ispražnjenu bateriju te ju zamjenjuje napunjenom. U samo pet minuta, vozačima je ugrađena baterija koja nudi doseg od 500 kilometara. Za to vrijeme stanica polako puni baterije koje ima na zalihi, a NIO navodi da baterije koje se sporo pune - na kraju traju dulje.

Kako navodi Euronews, postoji više od 1.100 Power Swap stanica diljem svijeta, uglavnom u Kini, a NIO ove godine planira otvoriti više od 100 postaja diljem Europe. Glavni nedostatak ove tehnologije za sada je taj što morate imati automobil marke NIO da bi koristili ove stanice za izmjenu baterije. No, potencijal itekako postoji, trebao bi postojati zajednički standard na globalnoj razini kako bi stanice za izmjenu baterija poput ovih radile učinkovito.
www.jutarnji.hr

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavljuje Poziv za dodjelu sredstava „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“ u okviru Programa ulaganja dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, referentne oznake MF-2022-1-HR-0-001, financiranog sredstvima Modernizacijskog fonda. Modernizacijski fond u Hrvatskoj provode Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (u daljnjem tekstu: Zakon; »Narodne novine«, br. 127/19) te Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2020/1001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu djelovanja Modernizacijskog fonda kojim se podupiru ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti određenih država članica.

Ovim Pozivom se definiraju ciljevi, određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga i utvrđuju kriteriji prihvatljivosti i odabira projektnih prijedloga te pravila provedbe odabranih projekata. Pravo na sredstva temeljem Poziva mogu ostvariti poduzetnici (u daljnjem tekstu: Prijavitelji) za podnesene projektne prijedloge koji zadovoljavaju sve uvjete iz točke 2. Poziva, a prednost pri dodjeli ostvaruje se sukladno ostvarenom broju bodova u postupku ocjene iz točke 4.1 Poziva. Ministarstvo objavljuje ovaj Poziv na svojoj mrežnoj stranici. Ministarstvo zadržava pravo izmjena Poziva tijekom razdoblja trajanja Poziva, vodeći računa da predmetne izmjene ne utječu na postupak provjere i ocjene projektnih prijedloga.

Predmet i svrha Poziva Predmet Poziva je podupiranje ulaganja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: OIE) u cilju ispunjavanja sljedećih obveza Republike Hrvatske do 2030. godine:
- smanjenja emisija stakleničkih plinova iz ETS sektora i sektora izvan ETS-a (u odnosu na 2005. godinu),
- smanjenja potrošnje isporučene energije u odnosu na referentnu isporučenu energiju, odnosno u odnosu na potrošnju isporučene energije prije provedbe mjera,
- povećanja udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije.

Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore
Raspoloživi iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda u okviru ovog Poziva iznosi 60.000.000,00 eura.
Unutar navedenog raspoloživog iznosa Modernizacijskog fonda, sredstva će se raspodijeliti prema vrsti ulaganja u:

1. fotonaponske elektrane - alokacija 50.000.000,00 eura
2. elektrane na biomasu - alokacija 5.000.000,00 eura
3. bioplinske elektrane - alokacija 5.000.000,00 eura

U okviru jednog projektnog prijedloga nije moguće ostvariti pravo na sredstva Modernizacijskog fonda za više vrsta ulaganja već se za svaku vrstu ulaganja mora podnijeti pojedinačni projektni prijedlog.
U slučaju ne iskorištenja sredstava unutar jedne vrste ulaganja, preostali iznos sredstava će se raspodijeliti u ostale vrste ulaganja ovisno o potrebama uzimajući u obzir Prijavitelje navedene u Obavijesti Ministarstva iz točke 4.2. ovog Poziva koji nisu ostvarili pravo na potporu zbog iskorištenosti sredstava u određenoj vrsti ulaganja, a obuhvatiti će Prijavitelje po redoslijedu od najviše do najmanje bodovanog, a sve do iskorištenja ukupnih sredstava iz Poziva.

U slučaju povećanja raspoloživog iznosa sredstava iz Modernizacijskog fonda u okviru Programa ulaganja OIE, a prije donošenja Odluke ministra o dodjeli sredstava, Ministarstvo će ovim Pozivom dodijeliti potporu i onim Prijaviteljima iz Obavijesti Ministarstva iz točke 4.2. ovog Poziva koji nisu ostvarili pravo na potporu zbog iskorištenosti sredstava, a obuhvatiti će Prijavitelje po redoslijedu od najviše do najmanje bodovanog, a sve do iskorištenja ukupnih sredstava iz Programa ulaganja OIE.

Sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: Program potpora), sredstva Poziva dodjeljivat će se prema pravilima za dodjelu državnih potpora za zaštitu okoliša na koje se odnose posebne odredbe Odjeljka 7. Uredbe (EU) 651/2014 i to kroz potpore za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora na koje se odnosi članak 41. iste Uredbe. Sukladno članku 6. Uredbe 651/2014, koji se odnosi na učinak poticaja, aktivnosti koje se prijavljuju prema Programu potpora ne smiju započeti prije prijave projektnog prijedloga na Poziv i isto se odnosi na provedbu aktivnosti projekta.

Najniži iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je 100.000,00 eura.

Najviši iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je 2.000.000,00 eura, a po Prijavitelju do najvišeg iznosa 4.000.000,00 eura.

Pravo na sredstva Modernizacijskog fonda ostvaruje se temeljem Odluke o dodjeli sredstava koju donosi ministar nadležan za provedbu Programa ulaganja OIE.

Prihvatljivost Prijavitelja
Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti trgovačka društva i obrtnici odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, koji temeljem Odluke NKD, pripadaju području C Prerađivačka industrija i području D odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija. Prijavitelji u projektnom prijedlogu moraju djelovati pojedinačno. Partnerske organizacije i partnerstvo bilo koje vrste nisu prihvatljivi. Prijavitelj mora dokazati da ne podliježe kriterijima za isključenje Prijavitelja potpisanom i ovjerenom Izjavom Prijavitelja (Obrazac 2.) te propisanim obaveznim dokumentima.

Potpora se ne može dodijeliti Prijavitelju koji:
- ispunjava kriterije za isključenje od dodjele propisane u Programu potpora
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, Dokazom o registraciji (Izvod iz sudskog ili obrtnog registra)6, Potvrdom Porezne uprave, Izvodom iz Registra stvarnih vlasnika, ostalim dostupnim izvorima
- ne ispunjava sve preuzete ugovorne obveze na temelju prijašnjih dodjela sredstava za sufinanciranje projekata od strane Fonda pravovremeno i u potpunosti
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, ostalim dostupnim izvorima
- je dobio državnu potporu za isti opravdani trošak projekta u skladu s Programom potpora
dokazuje se: Prijavnim obrascem, Izjavom Prijavitelja, ostalim dostupnim izvorima
- je dostavio lažne informacije za podneseni projektni prijedlog
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, ostalim dostupnim izvorima
- u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije registriran za prihvatljive djelatnosti najmanje godinu dana prije predaje projektnog prijedloga
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007.6, ostalim dostupnim izvorima
- nema najmanje jednog (1) zaposlenog na puno radno vrijeme na temelju sati rada godinu dana prije predaje projektnog prijedloga
dokazuje se: GFI-POD, REGOS, Potvrda HZMO-a, ostalim dostupnim izvorima
a) ako vodi poslovne knjige i evidencije sukladno Zakonu o porezu na dobit, ima iskazan negativan EBITDA (poslovni prihod – poslovni rashod + amortizacija) u 2022. godini, dokazuje se: GFI-POD za 2022., ostalim dostupnim izvorima, ili
b) ako vodi poslovne knjige i evidencije sukladno Zakonu o porezu na dohodak, ima iskazan gubitak u 2022. godini, dokazuje se: Obrazac DOH, ostalim dostupnim izvorima
- ima poslovne račune u blokadi
dokazuje se: uvidom u Jedinstveni registar računa - JRR (FINA)6, ostalim dostupnim izvorima

Prihvatljivost troškova
Prihvatljivi troškovi po Pozivu su isključivo troškovi provedbe prihvatljivih projektnih aktivnosti koji su neposredno vezani uz Projekt i neophodni za njegovu realizaciju. Sukladnost troškova s pravilima Poziva i prihvatljivost troškova dokazuje se Glavnim projektom s pripadajućim troškovnikom radova i opreme te svim propisanim proračunima i prilozima.
Prihvatljivi troškovi moraju nastati kod Prijavitelja i biti plaćeni tijekom razdoblja prihvatljivosti troškova definiranog u točki 5. Poziva, što se dokazuje računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti te dokazima o plaćanju računa (izvod iz transakcijskog računa ili drugi odgovarajući dokaz). Vrijeme nastanka troškova utvrđuje se datumom izdavanja računa.

Po ovom Pozivu prihvatljivi su troškovi:

1. Izgradnje integriranih i/ili neintegriranih fotonaponskih elektrana u mrežnom pogonu za vlastite potrebe do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabavu fotonaponskih modula, pretvarača (invertera) i ostalog DC i AC razvoda instalirane snage do 50% više od priključne snage u smjeru preuzimanja iz mreže, priključnog ormara, regulacijske, mjerne i ostale opreme za prikupljanje i prikazivanje podataka, opreme obračunskog mjernog mjesta, sustava za nadzor i upravljanje radom (snagom) FN elektrane, gromobranske instalacije FN elektrane i ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

2. Izgradnje elektrane na biomasu za vlastite potrebe do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabave i ugradnje sustava i opreme za proizvodnju električne energije iz biomase, sustava za nadzor i upravljanje radom (snagom) elektrane te ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

3. Izgradnje elektrane na bioplin za vlastite potrebe do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabave i ugradnje sustava i opreme za proizvodnju električne energije iz bioplina, sustava za nadzor i upravljanje radom (snagom) elektrane te ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

4. Postavljanja sustava za skladištenje električne energije (baterije) do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabave i ugradnje sustava i opreme za skladištenje energije (baterije), pri čemu kapacitet baterije ne smije iznositi više od 25% najveće ukupne dnevne proizvodnje električne energije za vlastite potrebe, sustava za nadzor i upravljanje te ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

5. Projektantskog nadzora i stručnog nadzora što uključuje troškove usluga projektantskog nadzora i troškove usluga stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer,

6. Koordinacije zaštite na radu što uključuje troškove usluga koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova.

Ukupni troškovi nadzora (Projektantski nadzor i aktivnosti stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer u skladu sa Zakonom o gradnji te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova) su prihvatljivi najviše u iznosu do 4% ukupno prihvatljivih troškova za izvođenje radova i/ili opremanje.

Neprihvatljivi troškovi
Po ovom Pozivu neprihvatljivi troškovi su:
- Porez na dodanu vrijednost (PDV);
- Troškovi vezani za izradu projektno-tehničke dokumentacije;
- Troškovi priključka na elektroenergetsku mrežu, povećanja zakupa snage te njihovi pristupni putevi i sl.;
- Troškovi postavljanja punionica za električna vozila;
- Troškovi sanacije krovišta (konstrukcija i pokrov);
- Nabava i ugradnja rabljene opreme;
- Kupnja zemljišta i nekretnina;
- Troškovi zakupa materijalne imovine;
- Troškovi održavanja/operativni troškovi;
- Troškovi u svezi s ispunjavanjem uvjeta informiranja i vidljivosti, u skladu s točkom 5.5. Poziva;
- Kamate na dug;
- Kazne, financijske globe, troškovi povezani s predstečajem, stečajem i likvidacijom;
- Gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj;
- Troškovi za otvaranje, zatvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere, trošak ishođenja kredita ili pozajmice kod financijske institucije, javnobilježnički trošak;
- Izdaci povezani s računovodstvenim uslugama i uslugama revizije;
- Troškovi jamstava koja izdaje banka ili druga financijska institucija;
- Troškovi iskazani kao paušalni iznosi ili fiksna stopa;

Nijemci očekuju da će ih promjena sustava grijanja koštati 9 milijardi eura godišnje, objavilo je njemačko ministarstvo gospodarstva. Taj će se iznos nadoknaditi povratom od ušteda u troškovima energije, koji se procjenjuju na 11 milijardi eura tijekom 18-godišnjeg vijeka trajanja. Procijenjene uštede računaju se na temelju očekivanog rasta cijena nafte i prirodnog plina, navodi ministarstvo u svom nacrtu zakona. Novi zakon trebao bi označiti postupni kraj sustava grijanja prostora na lož-ulje i plin u Njemačkoj. Od 2024. godine 65 posto novoinstaliranih sustava mora se napajati obnovljivim izvorima energije. Ministarstvo ima za cilj ugraditi dizalice topline, solarnu energiju ili hibridne sustave koji kombiniraju dizalice topline s plinom. Hibridni sustavi bili bi sastavljeni od dizalica topline koje bi davale osnovnu opskrbu, a plin bi se nadopunjavao u hladnim danima. Postojeći sustavi grijanja na naftu i plin mogu nastaviti s radom i po potrebi se popraviti. U slučaju neispravnosti sustava grijanja, plinsko grijanje može se ugraditi na tri godine. Ako se sustav planira priključiti na daljinsko grijanje, to bi se moglo produljiti na 10 godina. Predviđene su i državne subvencije, ali iznosi još nisu poznati. Postojeće subvencije potrebno je prilagoditi kako bi se ublažila investicija. Također će i dalje postojati porezni popusti za vlasnike nekretnina koji instaliraju nove energetske sustave.
www.index.hr

Zbog povoljne hidrologije i porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana te drugih obnovljivih izvora u prva tri mjeseca ove godine Hrvatska se, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), prometnula iz dugogodišnjeg uvoznika u izvoznika struje. Taj obrat, iskazan viškom proizvedene struje od 45 gigavatsati u odnosu na ukupnu potrošnju u državi od 4660 gigavatsati, prema izračunu OIEH-a, neće biti blagotvoran samo za energetsku i ekonomsku sigurnost države, nego i za HEP.

Usporedbom prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca lani vidljivo je da su ostvareni vrlo povoljni energetski pokazatelji koji bi trebali donijeti dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a - navode u spomenutom udruženju. Vlada je, podsjetimo, prije desetak dana odlučila ubrizgati 900 milijuna eura u financijski krvotok HEP-a zajmom od 400 milijuna eura i dokapitalizacijom kako bi stabilizirala novčani tok kompanije, uzdrman antiinflacijskim mjerama, odnosno ograničenjem cijene struje te iste Vlade. U HEP-u su nam potvrdili da je povoljna hidrologija omogućila veću proizvodnju električne energije u hidroelektranama i pozitivno utjecala na financijski rezultat kompanije te, među ostalim, skrenuli pozornost na povećanu proizvodnju u Nuklearnoj elektrani Krško (NEK).

Utjecaj na cijenu
Ne samo zahvaljujući povoljnoj hidrologiji, nego i osiguranjem visoke raspoloživosti elektrana te pažljivim planskim upravljanjem odnosom proizvodnje i nabave električne energije, u prvom tromjesečju ove godine imamo pozitivnu bilancu što se tiče nabave električne energije iz uvoza. Za razliku od prošle godine, HEP je u prva tri mjeseca 2023. nešto više energije izvezao, nego što je nabavio u inozemstvu - naveli su nam u našoj najvećoj energetskoj kompaniji, otkrivši kako je HEP u vlastitim elektranama, uključujući 50 posto kapaciteta NEK-a, u prvom tromjesečju 2023. proizveo 4,3 teravatsati električne energije, dok je u istom razdoblju lani proizvodnja iznosila 3,5 teravatsati.

Kada je u pitanju odraz popravljanja energetske bilance na financije HEP-a, u toj kompaniji polaze od ocjene da unatoč privremeno povoljnijem miksu izvora električne energije, na poslovni rezultat HEP-a i dalje dominantno utječe primjena limitiranih prodajnih cijena električne energije. Uz to, dodaju, cijene svih energenata koje HEP koristi u termoelektranama i toplanama, cijene ugljika i nabave električne energije na burzama još su uvijek mnogo veće od predkriznih, čak i, ističu, višestruko veće. Napominju kako je cijena toplinske energije još uvijek limitirana te da ogrjevna sezona još traje.

Pokrivanje izgubljenog
U svakom slučaju, Banski dvori su najavljenom dokapitalizacijom HEP-a priznali kako su ograničavanjem cijena električne energije i plina za kućanstva i poduzetništvo iz blagajne HEP-u izbili 900 milijuna eura. To je, prema odluci Vlade, procijenjeni iznos, a koliko je zaista HEP na gubitku zbog antiinflacijskih energetskih paketa Vlade, pokazat će izvješće o poslovanju kompanije za 2022. koje se, kao i izvješće za prvi kvartal ove godine, još uvijek čeka. I u tekućem mjesecu i u svibnju, procjenjuje OIEH, očekuje se nastavak zamaha proizvodnje u HEP-ovim hidroelektranama.

Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u sljedeća dva mjeseca očekuju se velike energetske vrijednosti dotoka vode. To ujedno znači povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije, i sigurnost opskrbe potrošača u duljem višemjesečnom razdoblju i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava - ističe udruženje.

Hrvatska je u prošloj godini na razlici uvezene i izvezene električne energije zabilježila minus od 800 milijuna eura. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji struje u nas varira posljednjih godina između 30 i 40 posto. Donoseći proljetni energetski paket antiinflacijskih mjera, Vlada je iznijela podatak da su građani Zagreba u veljači ove godine plaćali jednu od najnižih cijenu električne energije u EU. Dok je, prema istom izvoru, prosječna cijena nabave struje u EU bila 175 eura za megavatsat, u Zagrebu je struja naplaćivana 66 eura za megavatsat.

To je kratkoročni trend, HEP-u su pomogle hidrologija i topla zima
Konzultant za nabavu energije Darko Dvornik u komentaru glavnog nalaza izvješća Udruženja OIE da smo od uvoznika struje postali izvoznik, polazi od ocjene kako se "radi o kratkoročnom trendu koji je primarno prouzročen povoljnim hidrološkim prilikama".

Izvješće koje je izradio OIEH primarno je fokusirano kako bi prikazali ulogu OiE u energetskoj bilanci RH u prva tri mjeseca ove godine. Udjel OiE u nacionalnoj proizvodnji za prva tri mjeseca značajnih je 58 posto, a najveći generator toga jest proizvodnja električne energije iz hidroelektrana.

Najveći doprinos tome dali su bolji hidrološki uvjeti u odnosu na razdoblje prije, a na koje jedino priroda može utjecati - kaže Dvornik. Povoljne hidrološke prilike, dodaje naš sugovornik, u kombinaciji s toplom zimom, koja je, kao i u cijeloj Europi, prouzročila viškove u ponudi električne energije i plina, dovele su do većih mogućnosti izvoza električne energije.

Na povećanu proizvodnju iz domaćih hidroelektrana mogla je utjecati i interna odluka o većoj proizvodnji iz tog izvora zbog različitih razloga. Na izvoz električne energije mogao je dodatno utjecati i uvoz električne energije prema prethodno sklopljenim ugovorima, pa se zbog povoljnije hidrologije lako proizveo višak koji se onda izvozio - upozorava Dvornik. Napominje kako se izvoz električne energije ne događa isključivo zbog viška na tržištu ponude nego, ističe, i zbog ugovorene opskrbe kupaca koje opskrbljivači na hrvatskom tržištu imaju u drugim državama, poput Slovenije i BiH.

Prema podacima iz poslovnog izvješća HEP-a za 2021., prihod kompanije dosegao je 15 milijardi i 969 milijuna kuna, a unutar tog iznosa od prodaje električne energije uprihodila je 13,4 milijarde kuna, uz rast od 16,7 posto u odnosu na 2020.. Potonji rast prodaje uglavnom je ostvaren na domaćem tržištu (12,2 posto), ali rastao je i prihod od izvoza električne energije.
novac.jutarnji.hr

Iz Tesle su procurili nevjerojatni planovi ove marke: godišnje namjeravaju proizvoditi čak 4 milijuna novog modela! Tesla već duže planira predstaviti novi mali model, a sada je otkriveno da s njim imaju više nego ambiciozne planove. Naime iz Tesle su procurili nevjerojatni planovi ove marke: godišnje namjeravaju proizvoditi čak 4 milijuna novog modela. Za usporedbu, najprodavaniji auto 2022. godine na svijetu je bila Toyota Corolla kojih je prodano ukupno nešto više od 1,1 milijuna primjeraka. Novi model bi trebao biti svojevrsna umanjena verzija Modela Y. Sve to je izvijestila kineska web stranica 36kr pozivajući se na neodređene izvore, a prenosi CnEVpost. Izvori 36kr mogli bi biti dobavljači jer prema izvješću Tesla signalizira svom opskrbnom lancu da će se uskoro "mnogo milijuna primjeraka malog vozila proizvoditi godišnje u Teslinim tvornicama diljem svijeta". Planovi su prilično detaljni: polovica od četiri milijuna automobila trebala bi se proizvoditi u Teslinim tvornicama u Americi, a nova tvornica u Monterreyu (Meksiko) osigurava većinu kapaciteta. Lokacije Berlin-Grünheide i Šangaj doprinijet će s po jednim milijunom automobila godišnje, navodi se u izvješću. Prema izvješću, serijska proizvodnja modela koji bi trebao koštati od oko 25.000 dolara počet će najranije za godinu dana. Međutim, planirani proizvodni kapacitet vjerojatno će biti dostignut mnogo kasnije. Jer s današnjim Teslinim pogonima četiri milijuna komada ne bi bilo moguće ni u teoriji. Do sada je Gigafactory 3 u Šangaju najveća Teslina tvornica, a njen godišnji kapacitet iznosi oko 750.000 vozila. Tvornica u Meksiku trebala bi biti najveća Teslina tvornica, ali dva milijuna bila bi svejedno nevjerojatna brojka i za nju.Čak bi i dobavljači teško bili spremni na takav porast prodaje i potražnje. Na Teslinom često citiranom Battery Day 2020, Elon Musk je rekao da će autonomni električni automobili po cijeni od 25.000 dolara biti mogući do 2023. godine. No, najavljeni početni automobil po ovoj cijeni još uvijek nije ni blizu dolaska na tržište, sve što imamo je jedna skica od prije tri godine. Prema izvješću stranice 36kr, cijenu električnog vozila s dometom većim od 400 km i komercijalno dostupnim pogonom izuzetno je teško spustiti ispod 25.000 USD s današnjim troškovima. Elon Musk je prošle godine rekao da planira otvoriti 10 do 12 novih tvornica kako bi povećao proizvodnju. Godine 2030. želi prodati nevjerojatnih 20 milijuna električnih automobila godišnje. Za usporedbu: Tesla je lani prodala 1,3 milijuna električnih automobila, a ove godine se očekuje 1,8 milijuna. Čini se da će silni milijuni o kojima se sanja i u budućnosti ostati san te da su silne megalomanske najave uglavnom priče koje bi trebale razveseliti investitore u dionice Tesle.
autostart.24sata.hr

Novi mali električni automobil Tesla: Sve što znamo do sada

Američki proizvođač električnih automobila Tesla je održao svoj događaj na Dan investitora 2023. gdje je trebao izložiti svoje vozilo sljedeće generacije, za koje se očekuje da će biti najjeftinije dosad. O planovima za osnovni model Tesla tvrtka raspravlja više od dvije godine – s troškom proizvodnje koji je upola manji od današnjeg Modela 3. Više detalja o novom automobilu neslužbenog naziva 'Model 2' nije previše poznato, a očekuje se da će koristiti platformu 'treće generacije' tvrtke. U međuvremenu, evo svega što do sada znamo o onome što bi mogao biti Teslin najvažniji novi model u posljednjih nekoliko godina.

Bit će manji od Modela 3
Izvršni direktor Tesle Elon Musk potvrdio je da će novi Tesla 'Model 2' biti manji od današnjih Modela 3 i Modela Y – vjerojatno bliži veličini Toyote Corolle ili Volkswagen Golfa, umjesto modela 3 i Model Y Toyote Camry ili Volkswagen Tiguana- tijela veličine. Nije jasno hoće li novi automobil biti hatchback, limuzina ili SUV, ali Tesla je tradicionalno prvo izdao verzije svojih novih modela za osobne automobile (limuzine) (Model S i Model 3), prije nego što se proširio na SUV karoserije (Model X i Model Y). To bi mu dalo najmanji otisak bilo kojeg Teslinog vozila proizvedenog od originalnog sportskog automobila Roadster.

Predviđeno je da će biti i jeftiniji
Elon Musk je rekao investitorima i medijima prošle godine da će novo malo vozilo biti "vjerojatno otprilike upola jeftinije" od današnjih Teslinih Modela 3 i Modela Y, koji se temelje na onome što je nazvano Teslinom arhitekturom vozila 'druge generacije'. Međutim, vjeruje se da se Muskovi komentari odnose na troškove proizvodnje, a ne na konačnu prodajnu cijenu vozila – koja će ovisiti o tome koliko Tesla želi zaraditi na svakom automobilu, a na nju će utjecati troškovi dostave i uvozne carine u svakoj zemlji. Najjeftiniji Tesla Model 3 košta od 64.300 USD plus troškovi vožnje u Australiji ili 42.990 USD (61.500 AU) u SAD-u. Prepolovljenjem toga novo vozilo bi se dovelo do otprilike 32.000 AU plus troškovi prijevoza do lokacije, ili 21.500 USD (30.750 AU) u SAD-u – međutim, gore spomenuta profitna marža i troškovi prijevoza vjerojatno bi povećali cijenu novog vozila bliže AU 40.000.

Kada su 2020. objavljeni planovi za malo vozilo Tesla, Elon Musk predložio je cijenu od 25.000 USD. U to vrijeme, osnovni Tesla Model 3 koštao je 37.990 USD, ili 50 posto više – pa bi primjenom ovoga na današnje cijene Modela 3 novi automobil koštao približno 25.000 USD ili 42.000 AU u Australiji plus troškovi prijevoza. Ova bi ga cijena učinila konkurentnim malim hatchback vozilima s benzinskim pogonom visokih specifikacija u Australiji – kao što je Volkswagen Golf 110TSI R-Line (40.490 USD plus prijevoz) ili Toyota Corolla ZR Hybrid hatch (38.120 USD plus prijevoz) – i jedno od najjeftinijih električnih vozila na tržištu.

Ali nejasno je kada će stići u izložbene prostore
Međutim, gore navedene cijene za sada su samo procjene, budući da bi se moglo čekati godinama da se novi mali električni automobil Tesla pojavi u prodajnim salonima. Nije jasno planira li Tesla pokazati gotovo vozilo na događaju 1. ožujka – ili samo njegovu podlogu. Tesla tradicionalno prvo otkriva koncept gotovog proizvoda, prije nego započne isporuku serijskog automobila jednu do četiri godine kasnije. Ako se proizvodi s volanom s desne strane za Australiju, lokalne isporuke bi mogle započeti dvije godine nakon lansiranja u SAD-u.

Možda koristi Teslinu najnapredniju tehnologiju baterija
Očekuje se da će Model 2 koristiti Teslinu tehnologiju baterija nove generacije, poznatu kao 4680 – nazvanu po dimenzijama ćelija (promjer 46 mm, visina 80 mm). Kada su predstavljene 2020., Tesla je obećao da će te ćelije isporučivati ​​pet puta više energije i šest puta više snage od prethodne prodaje baterija, dok će biti 14 posto jeftinije po kilovat-satu (kWh) – što je važno za novi mali automobil. Baterijske ćelije model 4680 već se ugrađuju – iako u ograničenom broju – u SUV-ove Tesla Model Y koji se proizvode u tvrtkinoj tvornici u Austinu u Teksasu.

U svojim najnovijim modelima – uključujući model Y model 4680 baterija – američki div električnih automobila kreće se prema takozvanim 'strukturnim' baterijskim paketima. Dok su u mnogim električnim automobilima baterije sastavljene u module, koji se zatim spajaju u paket koji je montiran na šasiju vozila, dizajn strukturalnog paketa preskače module i koristi bateriju u središnjoj strukturi automobila. Budući da baterije osiguravaju snagu cijelom vozilu, gornji dio baterije služi kao središnja podnica vozila, s unutarnjim komponentama kao što su prednja sjedala i unutrašnji tepih montirani izravno na bateriju.

Kako će to izgledati?
Dok se mnogo zna o njegovoj veličini, cijeni i tehničkoj konstrukciji, nejasno je kako će novi kompaktni automobil Tesla izgledati. Tesla je prethodno pokazao najavne skice malog hatchback tipa automobila – s velikim aluminijskim naplatcima i kosom krovnom linijom poput kupea – u dva slučaja: početkom 2020. kada je najavljivao planove za Teslin dizajnerski studio u Kini. Šef američkog diva električnih automobila ranije je rekao da je tvrtka zainteresirana za korištenje svojih kineskih dizajnerskih i inženjerskih kapaciteta za vođenje razvoja novog modela Tesla za globalnu prodaju. 

Može se ponuditi tehnologija autonomne vožnje
Mali automobil Tesla Model 2 mogao bi činiti temelj nadolazećeg 'robotaxija' (naveden u prosincu 2022.,), futurističkog vozila dizajniranog za potpuno autonomnu vožnju – bez upravljača ili pedala. Elon Musk je početkom 2022. tvrdio da će ovaj model biti predstavljen 2023., s isporukama 2024. – no nije jasno je li to još točno i hoće li mali automobil Tesla model 2 biti osnova za to.
www.drive.com.au

Model 2 po cijeni od 22.000 USD mogao bi izgledati kao manji Model Y budući da Tesla planira stopu proizvodnje od 2 milijuna u Giga Mexico

Proizvodnja Teslinog najjeftinijeg električnog vozila Model 2 navodno će biti podijeljena između Sjeverne Amerike, Šangaja i Giga Berlina, s početnim pripremama za 4 milijuna jedinica. Model 2 bi mogao biti sličan modelu Y po dizajnu, tvrde upućeni, samo mnogo manji i mogao bi koštati 150.000 RMB (21.800 USD).

Tesla je navodno poslala nizvodni dopis preko svog opskrbnog lanca kako bi ga pripremio za stopu proizvodnje Modela 2 od 4 milijuna jedinica godišnje. Dva milijuna njih trebalo bi doći iz njihove nove Gigatvornice u Meksiku, dok će Giga Berlin i Šangaj imati zadatak sastaviti po milijun. Ovo se slaže s prethodnim glasinama lokalnih meksičkih dužnosnika da će Gigatvornica koji Tesla gradi u Meksiku postati ključno središte za proizvodnju Modela 2 u Sjevernoj Americi.

Insajderi opskrbnog lanca, međutim, podijelili su još bezobrazniju poslasticu, ako se cijela spekulacija na kraju pokaže vjerodostojnom. Tvrde da će Model 2, koji je dosad bio zamišljen kao hot hatch, zapravo biti smanjena verzija SUV-a Model Y. Na tromjesečnom sastanku s investitorima prošle godine, Elon Musk otkrio je da će njegova platforma sljedeće generacije za masovno tržište električnih vozila rezultirati "manjim, da budemo jasni" automobilima.

Naknadni izračuni analitičara označili su Model 2 kao 15% kraći i 30% lakši EV, ali su ga uspoređivali s Modelom 3, dok se sada čini da bi najjeftiniji Teslin automobil mogao biti svojevrsni crossover, stiliziran prema Modelu Y. U tom slučaju, Model Z mogao bi biti prikladniji naziv od Modela 2, s obzirom da Tesla već ima Model Y srednje klase i premium Model X.

Prema izvorima iz industrije, " ovaj jeftini model je mali Model Y ", a " Tesla gradi godišnji plan proizvodnog kapaciteta do 4 milijuna vozila." To je priličan skok u odnosu na trenutnu stopu proizvodnje koja je dosegla rekord u prošlom tromjesečju, a još nije prešla granicu od 500.000 jedinica u Teslinom portfelju.

Ipak, Tesla povećava učinkovitost proizvodnje sa svakom novom Gigatvornicom, a ona u Meksiku omogućit će mu izradu automobila poput Lego kockica, sa 6 montažnih sekcija spojenih u jednu, što bi drastično smanjilo troškove. Uostalom, ti insajderi opskrbnog lanca nadolazeće jeftino električno vozilo Tesle nazivaju " automobilom od 150.000 juana " ili maloprodajnom cijenom od oko 21.800 USD.

Tesla traži 50% smanjenje procijenjenih troškova proizvodnje Modela 3 od 33.600 USD. S nedavnim padom cijena litij karbonata i činjenicom da će se Model 2 sastavljati u Teslinim najučinkovitijim Gigatvornicama, troškove proizvodnje ispod 17.000 dolara neće biti teško postići. Ako ga Tesla doista proda za početnu cijenu od 22 000 američkih dolara, to će zadržati njihovu bruto maržu, a ekonomija razmjera može samo dodatno povećati zradu kako proizvodnja bude rasla.

Ako Tesla uspije dovesti proizvodnju LFP baterija Modela 2 na tlo SAD-a, kao što se nedavno šuškalo, čak bi se kvalificirao za federalne subvencije. Na taj bi način mogao naplaćivati ​​više i još uvijek zadržati svojih zarađenih 10.000 USD dobiti po vozilu čak i s jeftinim modelom 2 koji će se prodavati u milijunima.

Savezne porezne olakšice za EV istječu 2032. godine, pa će Tesla vjerojatno predstaviti i započeti proizvodnju Modela 2 čim budu mogli, prije nego što konkurencija poput VW ID.2all stigne na tržište 2025. Izvori glasina o trenutnom opskrbnom lancu ovdje imaju na umu da je početak proizvodnje Modela 2 udaljen "najmanje godinu dana ", tako da bi se najava mogla dogoditi već 2023.

Zapravo, Tesla bi ovog ljeta mogla započeti izgradnju svoje tvornice Giga Mexico i tada bi mogla podijeliti više detalja o svojoj sljedećoj generaciji EV platforme za masovno tržište koja će se tamo sastavljati. Ako se Model 2 doista pojavi 2024., to bi Tesli omogućilo da bude jedan od prvih koji će na tržište plasirati prilično isplativo električno vozilo za široke mase.
www.notebookcheck.net

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, sudjelovao je na devetoj Liderovoj Smart cities konferenciji gdje je pred punom kongresnom dvoranom Zagrebačkog velesajma održao kratko predavanje o urbanom razvoju i EU fondovima. Kako je rekao ministar, prema trenutnim predviđanjima će do 2050. više od 70 posto globalnog stanovništva živjeti u gradovima, Europa već varira oko te brojke, tako da nikada nije bilo važnije raspravljati o njihovom razvoju. Ističući da su gradovi moćni pokretači promjena u društvu Erlić je naglasio da rastuća urbanizacija nosi i brojne izazove, jedan od njih zasigurno je i činjenica da više od 65 posto globalne potrošnje energije potječe iz gradova.

Kako bi odgovorili na te probleme gradovi se, uz svoje ograničene resurse, moraju jako dobro organizirati kako bi mogli bolje i kvalitetnije donositi odluke i biti efikasniji, a tu dolazimo do ‘smart citiesa‘ – rekao je Erlić u svom izlaganju spominjući da danas svi žele da su njihovi gradovi što povezaniji, zeleniji i pametniji.

Ministar je velik naglasak stavio na javnu dostupnost podataka, ističući pritom da su podaci ‘nafta 21. stoljeća‘ te je svakako poručio da je vrlo važna i uključenost građana u gradske probleme, čak važnija od tehnologije, a važna je i integracija kojom gradovi žele postići svoju misiju pametnih gradova.

Osvrćući se na mehanizam ‘Integrirana teritorijalna ulaganja‘, Erlić je poručio da je program integriran kroz osam hrvatskih gradova što je stvorilo dobru bazu za razvijanje pametnih gradova. ‒ Sada idemo korak dalje s novim sredstvima – poručio je ministar opisujući Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. kao najveći projekt do sada. Očekujemo nikad jači i nikad veći ciklus investiranja u gradove ‒ rekao je Erlić dodavši i da će se program provesti kroz 22 hrvatska grada iz različitih regija.

Kroz ITP će se ulagati u zelenu infrastrukturu, obnovljive izvore energije, kulturnu baštinu, ali i brojne druge hrvatske atribute s krajnjim ciljem ostvarivanja što većeg broja pametnih gradova u Hrvatskoj. Naglašavajući da program osigurava ‘nikad veća sredstva za razvoj gradova‘, Erlić je poručio da je ideja Vlade ujednačen urbani razvoj kroz cijelu Hrvatsku, a ne samo pojedine dijelove Hrvatske.

Poanta je da se razvija Hrvatska u svim svojim sredinama, zato se ide kroz 22 dana, da svi dijelovi Hrvatske budu obuhvaćeni ‒ objasnio je ministar koji je pritom dodao da nema države u EU koja će više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima, s obzirom da Hrvatska planira za razvoj 22 grada uložiti 650 milijuna eura.
lidermedia.hr

Što su to e-goriva (Electrofuel, e-fuel) i zbog čega je Njemačka minirala zakon koji je trebao upokojiti benzince i dizelaše? Njemačka je u posljednji tren minirala zakon Europske unije o zabrani prodaje automobila s emisijama ugljičnog dioksida (CO2) od 2035. godine. Službeni Berlin traži da se nakon tog datuma dopusti prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ako rade na e-gorivo. Što je uopće e-gorivo, na koje tipuje dio svjetske automobilske industrije?

E-goriva, poput e-kerozina, e-metana ili e-metanola, potpuno su sintetička goriva koja ne sadrže naftne derivate, već nastaju industrijski - korištenjem ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida iz okoliša i njihovim kombiniranjem s vodikom. Posebnim procesima od ugljika i vodika dobiva se gorivo. Automobil na e-gorivo u atmosferu ispušta CO2, ali je kvaka u tome da su emisije jednake količini izdvojenoj iz atmosfere da bi se proizvelo to e-gorivo - što ga u konačnici čini CO2 neutralnim.

Njemačka i Italija sad traže čvrsta jamstva EU-a da se prodaja novih automobila s motorom na unutarnje izgaranje može nastaviti i nakon 2035. godine ako ih pokreću CO2 neutralna e-goriva. Većina velikih proizvođača automobila kladi se na baterijska električna vozila - tehnologiju koja je već široko dostupna - kao glavni adut za smanjenje emisija CO2. No naftna industrija podupire e-goriva, kao i brojne automobilske kompanije koje ne žele da njihova vozila opterećuju teške baterije. E-goriva se još ne proizvode u velikim količinama. Prva svjetska komercijalna tvornica otvorena je u Čileu 2021. godine, uz potporu Porschea, s ciljem proizvodnje 550 milijuna litara godišnje. Druge planirane tvornice uključuju norveški Norsk e-Fuel, koji bi trebao početi proizvoditi 2024., a fokusirat će se na e-gorivo za zrakoplove.

Današnji automobili mogu koristiti e-gorivo, a ono se može i transportirati putem postojećih logističkih mreža za benzin i dizel. Pristalice naglašavaju da e-goriva nude put za smanjenje emisija CO2 postojećeg svjetskog voznog parka, ali da se pritom ne mora svako vozilo zamijeniti onim na električni pogon. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da je proizvodnja e-goriva vrlo skupa i energetski izrazito intenzivna. Korištenje e-goriva u automobilu zahtijeva oko PET PUTA više obnovljive električne energije od pokretanja električnog vozila na baterije. Pojedini stručnjaci ukazuju na to da bi e-goriva trebala biti rezervirana za sektore koje je teško dekarbonizirati, kao što su pomorstvo i zrakoplovstvo – jer, za razliku od osobnih automobila, ne mogu ih tako lako pokretati električne baterije.

Kako se čini, Europska komisija popustila je zahtjevima Njemačke i Italije, kojima su se pridružile Češka i Poljska. Iz dokumenta, koji je Reuters dobio na uvid, vidljivo je da će Bruxelles predložiti da se dozvoli prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ako koriste klimatski neutralna e-goriva. Neprofitna istraživačka organizacija Međunarodno vijeće za čisti transport (ICCT) u međuvremenu je izjavila kako nije sigurno to da se postojećom tehnologijom može ustanoviti koristi li vozilo e-gorivo ili mješavinu fosilnih klasičnih goriva jer imaju vrlo slična svojstva.

U taboru koji podupire e-gorivo nalaze se veliki dobavljači automobilskih komponenti u Njemačkoj, poput Boscha, ZF-a i Mahlea, kao i velike naftne i plinske tvrtke od ExxonMobila do Repsola. Proizvođači automobila kao što su Piech, Porsche i Mazda uglavnom podržavaju ovu tehnologiju. Porsche ima udio u proizvođaču e-goriva HIF Global, a BMW je uložio 12,5 milijuna dolara u startup za e-gorivo Prometheus Fuels te je također investirao milijarde u baterijsko-električnu tehnologiju. Drugi proizvođači automobila, uključujući Volkswagen i Mercedes-Benz, klade se na dekarbonizaciju električnih vozila na baterije. Volvo i Ford ovaj tjedan pozvali su zemlje EU-a da ne odustaju od postupnog ukidanja novih benzinskih i dizelskih automobila do 2035. godine.
www.tportal.hr

Što je elektrogorivo, e-gorivo?
Elektrogoriva, također poznata kao e-goriva , klasa sintetičkih goriva , vrsta su zamjenskog goriva koje se može nabaviti. Proizvode se korištenjem uhvaćenog ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida, zajedno s vodikom dobivenim iz održivih izvora električne energije kao što su vjetar, solarna energija. Proces koristi ugljični dioksid u proizvodnji i ispušta otprilike istu količinu ugljičnog dioksida u zrak kada se gorivo sagorijeva, za ukupni niski ugljični otisak. Elektrogoriva su stoga opcija za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa, posebno za teretni, pomorski i zračni promet na velikim udaljenostima. Primarni ciljevi su butanol i biodizel , ali uključuju i druge alkohole i plinove koji sadrže ugljik kao što su metan i butan.

Primarni izvor financiranja istraživanja tekućih elektrogoriva za prijevoz bio je Program elektrogoriva Agencije za napredna istraživanja za energiju ( ARPA-E ), na čelu s Ericom Tooneom. ARPA-E, stvoren 2009. pod predsjednikovim Obaminim ministrom energetike Stevenom Chuom , pokušaj je Ministarstva energetike (DOE) da duplicira učinkovitost Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte, DARPA . Primjeri projekata financiranih u okviru ovog programa uključuju napore OPX Biotechnologies na biodizelu koje vodi Michael Lynch i rad Dereka Lovleya na mikrobnoj elektrosintezi na Sveučilištu Massachusetts Amherst, koji je navodno proizveo prvo tekuće elektrogorivo koristeći CO 2 kao sirovinu . Opisi svih istraživačkih projekata programa ARPA-E Electrofuels mogu se pronaći na web stranici programa ARPA-E Electrofuels Program.

Prva konferencija o električnim gorivima, koju je sponzorirao Američki institut kemijskih inženjera, održana je u Providenceu, RI, u studenom 2011. Na toj je konferenciji direktor Eric Toone izjavio da "Osamnaest mjeseci programa znamo da radi. Moramo znamo možemo li to učiniti važnim." Nekoliko grupa je izvan dokaza principijelnosti i rade na isplativom rastu.

Elektrogoriva mogu biti razorna ako su ugljično neutralna elektrogoriva jeftinija od naftnih goriva i ako su kemijske sirovine proizvedene elektrosintezom jeftinije od onih rafiniranih iz sirove nafte. Elektrogoriva također imaju značajan potencijal u mijenjanju pejzaža obnovljivih izvora energije, budući da elektrogoriva omogućuju prikladno skladištenje obnovljivih izvora iz svih izvora kao tekuće gorivo. Od 2014. godine , potaknut procvatom frackinga , fokus ARPA-E prešao je s električnih sirovina na sirovine temeljene na prirodnom plinu, a time i dalje od elektrogoriva.

Potkraj 2020. Porsche je najavio svoje ulaganje u elektrogoriva, uključujući projekt Haru Oni ​​u Čileu, koji stvara sintetski metanol iz energije vjetra. Godine 2021. Audi je objavio da radi na projektima e-dizela i e-benzina. Britanska tvrtka Zero , koju je 2020. godine osnovao bivši F1 inženjer Paddy Lowe , razvila je proces koji naziva 'petrosintezom' za stvaranje održivog goriva i postavila razvojnu tvornicu u poslovnom centru Bicester Heritage u blizini Oxforda.

Do 2021. Europska federacija za promet i okoliš savjetovala je da sektor zrakoplovstva treba primijeniti e-kerozin jer bi mogao značajno smanjiti utjecaj zrakoplovstva na klimu. Također je promatrano kako korištenje elektrogoriva u automobilima emitira dva značajna staklenička plina osim CO 2 zarobljenog za proizvodnju: metan (CH 4) i dušikov oksid (N 2 O); lokalno onečišćenje zraka i dalje je predstavljalo problem, a bilo je pet puta manje učinkovito od izravne elektrifikacije.

Prema eFuel Allianceu, perspektiva nedostatka učinkovitosti elektrogoriva dovodi u zabludu jer ono što je kritično za globalnu energetsku tranziciju nije stupanj učinkovitosti krajnje potrošnje električne energije, već koliko se učinkovito električna energija može proizvesti iz obnovljivih izvora energije, a zatim učinio upotrebljivim.
en.wikipedia.org

Hrvatska je među državama članicama EU-a koje drže da nuklearna energija može biti važan čimbenik u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, izjavio je u utorak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. “U raspravi o budućem tržištu vodika, Hrvatska je zauzela stajalište da se nuklearnoj energiji treba omogućiti da bude važan faktor u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica. Države članice EU-a podijeljene su oko pitanja korištenja nuklearne energije za proizvodnju zelenog vodika. Hrvatska je u skupini 13 zemalja na čelu s Francuskom koje se zauzimaju za to da vodik proizvoden iz obnovljivih izvora i vodik proizveden pomoću nuklearne energije imaju isti tretman.

U utorak su se prije ministarskog sastanka sastali visoki dužnosnici iz Hrvatske, Francuske, Bugarske, Finske, Mađarske, Polsjke, Češke, Rumunjske, Slovačke i Slovenije te još iz tri zemlje koje su zasad promatrači – Belgije, Nizozemske i Italije. Oni su u zajedničkom priopćenju istaknuli da nuklearna energija ima strateški značj za postizanje klimatske neutralnosti. S druge strane, protiv toga pristupa je nekoliko zemalja, među njima Njemačka, Austrija, Portugal, Španjolska, jer se boje da bi to moglo usporiti investicije u obnovljive izvore.

Ministri su u utorak donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina. Blaga zima pridonijela je da se taj cilj i premaši i prema Eurostatu, potrošnja plina u EU-u od kolovoza 2022. do siječnja ove godine smanjena je za 19,3 posto. Ministar Filipović je rekao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto. Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom. Tu odluku je početkom ožujka blokirala Njemačka tražeći da se dopusti prodaja motora s unutarnjim izgaranjem pod uvjetom da koriste e-goriva. Nakon što je Njemačka dobila jamstva da će dobiti to što je tražila, danas su sve države glasale za osim Poljske koja je bila protiv, a tri su države bile suzdržane. “Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović. U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija. Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije. Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene. Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.
prigorski.hr