Hrvatska će plaćati penale, a građani visoku cijenu otpada zbog neprovođenja politike kružnog gospodarenja otpadom koju je prihvatila, upozorava u razgovoru za Hinu Slaven Dobrović, prethodni ministar okoliša koji je za svog mandata prvi uskladio državni plan s tim obavezama. Hrvatska vlada objeručke je prihvatila kružno gospodarstvo, posebno sada za predsjedanja Unijom, ali će centri gospodarenja otpadom koje gura politika biti mjera neuspješnosti sustava, konkretniji je Dobrović, poznat u stručnim krugovima po razvoju i primjeni ekološki zasnovanih sustava gospodarenja otpadom.

U Međimurju je stupanj odvojenog otpada dosegnuo 70 posto
Prema pristupnom ugovoru Europskoj uniji, od ove godine više nam uopće nije dozvoljeno otpad odlagati na neusklađena odlagališta, a s krajem godine se količina udjela biorazgradivog otpada mora svesti na manje od 35 posto količine iz 1997. godine, podsjeća Dobrović na osnovne zadatke te politike. U kružno gospodarenje otpadom uvodi se red i sustav, izbjegava nastajanje smeća i ide za maksimalnim povratom otpadnih tvari i stvari u neki vid nove uporabe. Osnovni preduvjet je odvojeno prikupljanje otpada u minimalno tri kategorije – biorazgradivi, reciklabilni i ostatni otpad. Tako se odvojeni otpad odvozi u reciklažni centar sa sortirnicom i kompostištem. Biorazgradivi otpad se pretvara u lokalno upotrebljivi kompost, a reciklabilne tvari u sirovine koje se prodaju na tržištu, objašnjava saborski zastupnik Mosta. On je istaknuo da u Hrvatskoj postoje sjajni primjeri koji slijede tu politiku, poput onoga u Međimurju, posebno u Prelogu, gdje je stupanj odvojenog prikupljanja dosegao razinu od 70 posto; zatim najstariji primjer u Hrvatskoj na otoku Krku, gdje se „unatoč turizmu postiže puno“; kao i među velikim gradovima, konkretno u Osijeku. Dobrović je podržavao te primjere i kao stručnjak bio uključen u pripremu nekih od njih: "Godine 2002. sam zajedno s profesorom Stankom Uršićem na Krku izradio temeljni dokument za uspostavu ekološki zasnovanog sustava gospodarenja otpadom na temelju čega je razvijen današnji sustav. Poslije toga sličnu studiju sam radio za desetak gradova i područja."

Dobrović smatra da je na jugu Hrvatske posebno loše stanje
U javnost je dospio njegov angažman u Rijeci i kasnije u Zagrebu, gdje je 2014. godine, u Gradskoj skupštini, bio jedan od neovisnih stručnjaka pozvanih da obrazlože štetnost odluke o izgradnji spalionice smeća koju je Zagreb tada predlagao kao rješenje. Međutim, tih sjajnih primjera je ipak mali broj, a ostatak Hrvatske jako loše stoji, posebno na jugu, no što je najgore, stječe se dojam da oko tog pitanja nisu uopće zabrinuti, upozorava Dobrović. Slično se ponaša i državni aparat koji preko dvije godine nije raspisivao javne pozive za financiranje sortirnica i kompostišta iako se jedino uz pomoć njih lokalni komunalni sustavi mogu osposobiti za postizanje ovih 50 posto ili više recikliranja, kaže.

Državna administracija ponovo ide na ruku interesnim lobijima
Umjesto toga, državna administracija ponovo ide na ruku interesnim lobijima, udomaćenim u nizu županija, a koji bi najradije svih 475 milijuna eura EU sredstava raspoloživih Hrvatskoj za ovu namjenu potrošili na glomazne i skupe regionalne centre za gospodarenje otpadom, točnije mehaničko-biološku obradu smeća, objašnjava on. Već izgrađeni, gotovo sto milijuna eura vrijedni centri Marišćina kod Rijeke i Kaštijun kod Pule uopće ne doprinose sektorskim ciljevima, pa će na koncu ukupni kapacitet takvih centara u Hrvatskoj biti mjera neuspješnosti sustava, ističe Dobrović i s čuđenjem dodaje: Ta činjenica očito ne znači ništa! On ukazuje i na "uglavnom nepoznatu zanimljivost“ da su se "županije, kao svojevrsni stranački poligon, uvukle u sustav gospodarenja otpadom tako da upravljaju izgradnjom skupih centara, iako nemaju nikakvu nadležnost niti odgovornost za ovaj njima strani komunalni sektor“. "Treba li napominjati da kontrola sastava povjerenstava za izbor najpovoljnije ponude na međunarodnom natječaju velike vrijednosti stvara sjajne prilike za klijentelizam i korupciju, koja, poznato je, već dugo koči Hrvatsku na putu prema prosperitetu“, ističe on.

Dobrović kaže da su ga napadali razni režimski stručnjaci i udruženja te novinari
Opisujući iskustvo ministra na izradi Plana gospodarenja otpadom 2017. godine, prvog u Hrvatskoj koji je uvažio načela kružnog gospodarstva i za dva i pol puta ograničio kapacitet centara za obradu smeća, tj. ukupno na maksimalnih 628.000 tona godišnje, kaže da je već i njegovo imenovanje kao ministra okoliša, zbog ranijih zauzimanja, shvaćeno kao prijetnja za ostvarenje zamisli o nastavku izgradnje skupih centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Smatralo se normalnim da se kroz novi okvir "Operativni program – Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ glavnina od raspoloživih 475 milijuna eura potroši po obrascu prvog financijskog okvira – 2007.-2013., kojim su iz "Operativnog programa Zaštita okoliša“ financirali centri Marišćina i Kaštijun s po preko 30 milijuna eura. Naravno da je to trebalo promijeniti te smo donesenim Planom iz 2017. po prvi put u prioritet za financiranje stavili godinama zanemarivanu ekološku infrastrukturu - sortirnice, kompostišta, reciklažna dvorišta i centre za ponovnu uporabu, upravo ono što je najboljima u Hrvatskoj omogućilo zaokruživanje sustava i sektorski uspjeh, objašnjava. No, nikakva argumentacija nije bila dovoljna, a u unakrsnu vatru protiv plana i mene kao 'neozbiljnog ministra' su se uključili mnogi zainteresirani ili potaknuti - razni režimski stručnjaci, pojedina udruženja unutar HGK, HUP, a nije nedostajalo i raznih novinarskih napada, ističe Dobrović.

Dobrović smatra i da zbrinjavanje otpada mora poskupjeti tamo gdje se ne drži do reciklaže
Da bih izgurao donošenje Plana, morao sam osobno proći sve instance vladine procedure, što je inače uvijek posao pomoćnika ministra ili državnih tajnika, kaže Dobrović i dodaje da je svega mjesec dana nakon prestanka njegova mandata, u svibnju 2017., vlada donijela Odluku o implementaciji plana. "Njome je ukupni kapacitet centara povećan za čak 260.000 tona godišnje ili 41 posto, što najbolje pokazuje interes klijentele koja stoji iza hitrog vladinog poteza“, kaže Dobrović. Nekadašnji voditelj Katedre za inženjerstvo vode i okoliša na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu napominje da zbrinjavanje otpada mora bitno poskupjeti samo tamo gdje djeluju županijski centri s mehaničko-biološko obradom otpada, koja tehnologija ne drži do sustava recikliranja otpada.

U centrima za gospodarenje nema recikliranja
Sustav centara za gospodarenje otpadom ide u smjeru povećanja troška za zbrinjavanje, jer u njima praktički nema recikliranja, a glavni produkt njihove obrade je tzv. RDF, gorivo iz otpada čiji je plasman potrebno plaćati, kaže on. Drugačiji, ekološki zasnovan pristup, omogućuje da se zbrinjavanje otpada iz troškovne strane barem približi prihodovnoj, jer produkti - kompost i sekundarne materijalne sirovine su tržišna roba, dodaje Dobrović i navodi primjer: Obrada tone otpada u Marišćini je po prvim studijama izvodljivosti trebala stajati 350 kuna po toni, pa je nedugo nakon početka rada povećana na 470 kuna, a bez sadašnjih se subvencija iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost neće moći držati ispod barem 1000 kn. Na Marišćinu se odvozi i baca barem deset tisuća tona papira i kartona pomiješanog u smeću, koji, kad se odvojeno prikupi, vrijedi barem dvostruko. Zbog odvoza samo toga papira i kartona od građana se naplaćuje gotovo pet milijuna kuna, a u kružnom gospodarenju bi se za nj po nekoj prosječnoj cijeni ostvario prihod do pet milijuna kuna. Znači, gubitak iznosi deset milijuna kuna, zaključuje Dobrović.

Hrvatska zbog loših centara neće izbjeći rizik plaćanja penala ni s ciljevima za 2020. godinu
Dobrović napominje da je slično u Karlovcu s centrom Babina gora, u Splitu gdje gradske i županijske vlasti rješenje vide u CGO Lećevica, ili u Dubrovačkoj županiji s "katastrofalno lociranim“ centrom Lučino razdolje. Stoga je jasno zašto će komunalna usluga u Prelogu ostati jeftinijom za svoje građane. Pored, preskupe usluge, rješenja iz centara poput Marišćine uvijek stvaraju golemi rizik za okoliš, posebno u krškom, vodonosnom ili zaštićenom području. Radi se o štetnim odlukama koje će imati dalekosežne posljedice za građane na tim područjima, ali i za cijelu Hrvatsku, smatra Dobrović. Hrvatska zbog ovakvih centara neće izbjeći rizik plaćanja penala ni s ciljevima za 2020. godinu, kad se traži 50 posto recikliranja, a još teže će izbjeći penale 2030. ili 2035. kada se bude tražilo još daleko više, dodaje. Žalosno je što se Hrvatska pokazuje nesposobnom učiti i na vlastitim greškama, kaže Dobrović i zaključuje da u modernom, civiliziranom i odgovornom društvu uopće ne bi trebalo biti dvojbe oko toga kako postupati s otpadom.
www.index.hr

Elektrana na drvnu biomasu za istovremenu proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), smještena u poduzetničkoj zoni grada Županje, nakon sveobuhvatnih tehničkih provjera puštena je u komercijalni rad. Investitor je tvrtka Biomass to Energy Županja d.o.o., dok je glavni izvođač radova slavonskobrodska tvrtka Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja d.o.o. (ĐĐ TEP), koja je cijeli projekt projektirala i izgradila po modelu „ključ u ruke“. Osim elektrane izgrađeno je i postrojenje za sušenje drvne sječke, koje će opskrbljivati elektranu sa suhom drvnom sječkom povećavajući time njenu energetsku efikasnost, ali i druge kupce. Izlazna električna snaga elektrane je 4,93 MW, a toplinske maksimalno 10 MW. Godišnje će spaljivati 55.000 tona drvne biomase, te opskrbljivati oko 1.000 kućanstava sa zelenom energijom i pri tome uštedjeti 33.000 tona godišnje emisija CO2. Kotao na biomasu, te sva dodatna pripadajuća tlačna i netlačna oprema proizvedena je u vlastitim suvremenim proizvodnim pogonima tvrtke ĐĐ TEP u Slavonskom Brodu. Postrojenje je usklađeno svim EU i hrvatskim energetskim propisima i zakonima, uz posebnu naglašenost na niske emisije dimnih plinova, koje su niže od propisanih vrijednosti. ĐĐ TEP-u je ovo peta ovakva elektrana koju je izgradio u zadnje 4 godine, a u fazi puštanja u pogon je elektrana u Virovitici, dok su u fazi gradnje elektrane u Karlovcu i Količevu (Slovenija).

Nova elektrana će proraditi u proljeće 2019., posao za 10 ljudi
U travnju ove godine započeli su radovi na gradnji kogeneracijskog postrojenja u Županji, u industrijskoj zoni, iza tvornice SDF Žetelice. Riječ je o projektu ulaganja u elektranu na drvnu biomasu planirane snage 4,93 MW, a djelatnost postrojenja bit će proizvodnja električne i toplinske energije. Nositelj projekta je tvrtka BIOMASS TO ENERGY ŽUPANJA d.o.o. iz Vrbovskog. Prethodno planirana gradnja bioelektrane u Županji doživjela je više izmjena i dopuna, a izvršene pripremne radnje stvorile su opravdanu podlogu i potencijal za nastavak ulaganja na tom području. Aktiviranjem projekta tvrtka BIOMASS TO ENERGY ŽUPANJA d.o.o. iskazala je potrebu za osobom iz Županje s odgovarajućim tehničkim i menadžerskim iskustvom, što je meni osobno bila prilika za povratak u sredinu u kojoj sam stekao 20-godišnje radno iskustvo na području elektrotehnike. Trenutačno sam na poziciji projekt managera i odgovoran sam za vođenje i realizaciju projekta gradnje kogeneracijskog postrojenja - ističe Željko Kuprešak koji je do preuzimanja novog poslovnog izazova u svome gradu bio zaposlen u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. Vrijednost projekta približno je 20 milijuna eura, glavni izvođač radova je tvrtka Đuro Đaković - TEP Slavonski Brod, a na projektu su, kao podizvođači, angažirani i županjski poduzetnici. Riječ je o jednom od vodećih europskih proizvođača tlačne opreme i komponenti kotlova, a regionalni je lider u proizvodnji i izgradnji kotlovskih te kogeneracijskih postrojenja po vlastitom dizajnu i tehnologiji. Do sada su izgradili slična postrojenja u Slavonskom Brodu, Glini i Đakovu, a trenutačno rade i na izgradnji i puštanju u pogon kogeneracijskih postrojenja u Slatini i Virovitici. Zapošljavaju više od 1000 ljudi, od toga više od 100 inženjera. U Županji su trenutačno u tijeku intenzivni građevinski radovi s montažom čelične konstrukcije, a potom slijedi najznačajnija faza montaže tehničko-tehnološke opreme i pripreme pogona za hladne i tople probe. Planirani završetak radova i početak komercijalnog rada energane je proljeće 2019. godine. Predviđena je potreba upošljavanja 10-ak djelatnika elektro i strojarske srednje stručne spreme do kraja 2018. Osim pogona za proizvodnju električne i toplinske energije, sagradit će se i postrojenje za sušenje drvne mase, kao dodatna pogodnost i tehnološki povezani proces s iskorištenjem toplinske energije - pojašnjava Kuprešak. Korisnici usluga bili bi lokalni poduzetnici iz drvnog sektora koji bi na taj način poboljšali učinkovitost svog poslovanja, a istovremeno i osigurali kontinuirani otkup otpadnog drvnog materijala. Interes za korištenje toplinske energije iskazali su i drugi lokalni poduzetnici koji vide priliku u korištenju toplinske energije iz obnovljivog izvora i u drugim sektorima. Sirovina u vidu drvne biomase, odnosno sječke, osiguravat će se suradnjom i otkupom od poduzetnika iz drvnoprerađivačkog sektora u krugu od 150 kilometara. Otvoreni su za pregovore u smjeru nabave i prodaje sa svim potencijalnim partnerima koji vide poslovni interes u suradnji na području sušenja drveta, korištenja toplinske energije i isporuke drvne mase. Iako se radi o vrlo zahtjevnom projektu s tehničkog i financijskog aspekta, dosadašnje izvršenje pojedinih faza ukazuje da će realizacija projekta biti u skladu s planom tvrtke BIOMAS TO ENERGY ŽUPANJA. Treba naglasiti da je ovo ulaganje od strateškog interesa za županjsko gospodarsko okruženje u smislu stvaranja nove vrijednost i upošljavanja ljudi, kao i potencijala za razvoj suradnje kroz povoljnu isporuku toplinske energije. Također je vrlo važno istaknuti da se prilikom realizacije ove investicije posebna pažnja obratila na činjenicu da se projekt realizira u cijelosti kao hrvatski proizvod, i da je većina sudionika na projektu s područja Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, čime se uvelike pridonosi gospodarskom napretku ovog dijela Hrvatske - zaključuje Kuprešak.
www.glas-slavonije.hr

U poslovnoj zoni Šopot kod Benkovca izgrađena je bioenergana na biomasu koja je time dobila zasluženu medijsku pažnju. Riječ je o jedinom ovakvom postrojenju u Dalmaciji, primjeru dobivanja energije iz obnovljivih izvora energije i cirkularne ekonomije.  Postrojenje koje je obrazac za ekološki sigurnu proizvodnju energije nije novost diljem Europe, a i u kontinentalnom dijelu Hrvatske ih ima nekoliko desetaka. Benkovačka bioenergana je jedina, pak ovog kapaciteta u Dalmaciji, kaže Božo Šparelić, voditelj ovog kogeneracijskog postrojenja. Unatrag pet mjeseci, koristeći biomasu, proizvodi dovoljno električne energije da se opskrbi čitavo benkovačko područje. Upravo je u planu širenje. Ovo je zasad elektrana, već smo u radu 5 mjeseci, proizvodi se električna energija, a radi se na iskorištavanju topline - sušenjem drva i proizvodnjom peleta. To je druga faza. Kroz dva mjeseca bi moralo biti gotovo sve i pušteno u funkciju. U postrojenje u Šopot stiže primjerice izgorena borovina, oboljela stabla s Marjana, dakle sav drvni otpad koji se nigdje drugdje ne može upotrijebiti ovdje složenim procesom postaje potpuno ekološki stvorena električna energija koja se prodaje HEP-u. Bez nusproizvoda, ističe Šparelić. Jedini nuzproizvod je pepeo od sagorijevanja. Pošto imamo u Županji jednu takvu elektranu, sad se trenutno vozi gore i onda se (pepelom) gnoje njive. Bioenergana je u 80-postotnom vlasništvu češke kompanije, ali radnici, njih 15 a bit će ih uskoro i mnogo više, su isključivo hrvatski, štoviše, s benkovačkog područja. U Benkovcu, što je nama jako dobro došlo, ima škola za računalnog tehničara. Oni su se pokazali kao najbolji kadar jer su ljudi bili u kontaktu i sa strojarstvom i sa strujom. Jako puno ljudi je uzeto baš tu iz Benkovca iz škole za računalnog tehničara. Ovo kogeneracijsko postrojenje moglo bi dati u budućnosti benkovačkom kraju priskrbiti epitet područja zelene industrije.
radio.hrt.hr

Mađarska tvrtka razvila je dron s pogonom na vodikove gorivne članke. Na aerodromu Jakabszallas u središnjoj Mađarskoj prestavljena je prva letjelica s pogonom na vodikove gorivne članke koja bi se mogla koristiti za prijevoz putnika Kako javlja mađarska novinska agencija MTI, letjelica je razvijena u suradnji mađarskih i američkih stručnjaka te je prestavljena u prisustvu mađarskog ministra za inovacije i tehnologiju Lászlóa Palkovicsa, koji je izjavio da mađarska vlada daje punu potporu razvoju naprednih tehnologija. Ministar László Palkovics je istaknuo važnost uvođenja vodikovih tehnologija i mogućnosti razvoja mađarske privrede zasnovano na vodiku kao zasebnog poglavlja nacionalne energetske i klimatske strategije. Budući da je riječ o visokotehnološkoj proizvodnji i „zelenoj“ industriji, ministar Palkovics je istaknuo kako se mađarski program razvoja bespilotnih letjelica uklapa u ciljeve razvoja mađarske privrede, tim više jer koristi vodik proizveden iz obnovljivih izvora energije. Također, ministar je naglasio kako je testni poligon za autonomna vozila ZalaZONE, koji se intenzivno razvija pored grada Zalaegerszeg, savršeno prikladan za testiranje bespilotnih letjelica i njihove interakcije s drugim vozilima. Naime, osim testnog poligona na površini od 265 ha, u okviru projekta u Zalaegerszegu razvija se i Smart City zona, istraživački centar i tehnološki park, a financira ga mađarska vlada. Ministar Palkovics je naglasio nastojanja vlade da mađarske firme dostignu visokotehnološku i efikasnu strukturu stranih kompanija, a jedan od načina za to je povećanje produktivnosti, što se može postići edukacijom radne snage i pružanjem tehnološke podrške firmama.
energis.ba

Uređaj Rexi zamišljen je tako da može da se postavi na krov kuće ili udaljene vikendice gde bi od vodene pare iz zraka pravio čistu pitku vodu. Startup kompanija Zero Mass Water iz Arizone napravila je uređaj koji pravi vodu iz zraka. Paneli koji se napajaju solarnom energijom, prestavljeni su ovog mjeseca na sajmu potrošačke elektronike (CES) u Las Vegasu. Ovo energetski nezavisno rješenje moglo bi pomoći brojnim zajednicama širom svijeta u kojima vlada nestašica pizke vode ali i da omogući vodovodnu mrežu u kućama koje se grade na udaljenim lokacijama. Prvi hidropaneli prestavljeni 2017. godine koristili su solarnu energiju da izvuku vodu iz zarobljene vodene pare. Paneli nisu zahtjevali električnu energiju niti bilo kakvu infrastrukturu da bi funkcionirali što znači da su se mogli primjeniti i u zabačenim krajevima gdje ne postoje znakovi civilizacije, piše Designboom. Na sajmu CES 2020 prestavljena je unaprijeđena verzija nazvana Rexi koja je namijenjena stambenim uvjetima. Pored toga što je upola manji od prethodnog hidropanela, ovaj uređaj zamišljen je tako da može da se postavi na krov kuće, zgrade ili poslovnog objekta gde bi od pare pravio čistu pitku vodu. Bunar na krovu? Što da ne! Hidropaneli rade na principu adsorpcije vodene pare iz zraka na higroskopnom materijalu. Apliciranjem solarne energije dolazi se do toga da vodena para otječe iz materijala u hidropanele povećavajući relativnu vlažnost do kondenziranja vodene pare. Higroskopan materijal privlači samo molekule vode zahvaljujući čemu je dobivena čista voda za piće. Inovacija kompanije Zero Mass Water osvojila je 2019. godine nagradu za inovativnost od strane prestižnog Univerziteta MIT. Prednarudžbe za Rexi su već počele, a prve isporuke očekuju se u Americi ovog ljeta. Cijena uređaja je 2.500 dolara.
www.gradnja.rs

Za novi kvart u Copenhagenu, koji će se u potpunosti graditi od drveta, planirano je osiguravanje prirodnih staništa koja podiču bolji razvoj biljnih i životinjskih vrsta. Projekt Faelledby, planiran na periferiji Copenhagena, trebao bi biti izgrađen na mjestu nekadašnje deponije, a planirano je da u ovom zelenom naselju živi 7.000 ljudi. Projekt potpisuje arhitektonska firma Henning Larsen, u suradnji s inženjerima i biolozima iz kompanije MOE, sa zajedničkim ciljem da se pokaže kako moderni koncept stanovanja istovremeno može biti i ekološki ali i takav da zadovolji potrebe ljudi, životinja i prirode. Faelledby predstavlja prijedlog stambene sheme koji „prirodu postavlja u svoju srž“. „Novi kvart u Copenhagenu ne samo da će biti prvo naselje koje je u potpunosti izgrađeno od drveta već će ono imati prirodna staništa koja potiču bolji razvoj biljnih i životinjskih vrsta. Kreirali smo naselje gdje biodiverzitet i aktivna rekreacija definiraju održivi pakt sklopljen između ljudi i prirode.“, objasnio je arhitekt Signe Kongebro iz Henning Larsena. Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste da se umanji emisija CO2, pa tako osim primjene drveta kao glavnog građevinskog materijala, predviđeno je da 40% lokacije bude raznovrsan otvoreni prostor. On će sadržati mnoštvo parkovskih površina koje bi trebalo da potaknu dodatni razvoj biljaka i nastanjivanje određenih vrsta životinja poput ptica, slijepih miševa i leptira. Svaka od tri cjeline naselja sadržavati će centralno postavljenu vodenu površinu, kako bi se omogućili uvijeti za nastanjivanje žaba i salamandera. „Kao i tradicionalno ruralno naselje, master plan Felledby stoji u otvorenom prirodnom pejzažu. Ovakav koncept daje priliku za stvaranje okruženja koje je na jedinstven način osjetljivo na održivost i prioritete prirode.“, dodao je Kongebro. Projekt Faelledby, na površini od 18 hektara, zapravo je pobjedničko rješenje nacionalnog natječaja koji je organizirala kompanija za prodaju nekretnina By&Havn, piše Dezeen. Faelledby spaja estetiku danskog gradskog urbanizma sa seoskim tipologijama nastojeći da upotpuni gradski pejzaž. U novom naselju prepoznaje se potencijal za stvaranje prostora za život mladih generacija koji teže tome da njihov dom bude u boljoj harmoniji s prirodom.
www.gradnja.rs

Škotska bi do kraja godine trebala postići udio od 100 % obnovljivih izvora energije u ukupnom elektroenergetskom sustavu. Škotska će biti dobar domaćin, ali i prava inspiracija za svjetske čelnike na 26. UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama, koja se ističe kao jedna od najvažnijih međunarodnih klimatskih konferencija od one održane u Parizu 2015. godine. Škotska će se po svemu sudeći predstaviti kao uzorni domaćin UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP 26), koja će se u studenom ove godine održati u Glasgowu. Naime, svi podaci ukazuju na to da će najvjerojatnije ispuniti svoj cilj postizanja 100-postotne obnovljive energije uoči početka ovog ključnog sastanka na kojem će se nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize. Škotska, čiji je grad Glasgow prošlog rujna izabran za domaćina 26. UN-ove konferencije o klimatskim promjenama, ima za cilj osigurati 100-postotnu pokrivenost svoje potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije do kraja ove godine. Vrlo je vjerojatno da će u tome i uspjeti, jer je zatvaranjem zadnje elektrane na ugljen 2016. godine jedini preostali izvor energije iz fosilnih goriva elektrana na plin u gradu Peterheadu u škotskoj pokrajini Aberdeenshire. U međuvremenu, Škotska je postigla velik napredak na području obnovljivih izvora energije, što se posebno odnosi na razvoj projekata vjetroelektrana. Podsjetimo, krajem 2017. godine službeno je počela s radom prva svjetska plutajuća vjetroelektrana Hywind Scotland snage 30 MW, kojom upravljaju norveška naftna kompanija Statoil ASA i Masdar Abu Dhabi Future Energy Co. Sastoji se od pet vjetroturbina i nalazi 25 kilometara od obale kraj Peterheada u Aberdeenshireu, a prošle godine u lipnju pušten je u rad i obalni sustav baterija za skladištenje energije kapaciteta 1 MW.

Škotska ruši rekorde u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora
Škotska je danas jedna od vodećih zemalja po proizvodnji čiste energije, a njezine vjetroelektrane povremeno stvaraju i više električne struje nego što joj je zapravo potrebno. Tako su, primjerice, još sredinom 2017. škotske vjetroturbine osigurale nevjerojatne izlazne ekvivalente od 102 i 130 posto dnevnog zahtjeva, a u rujnu 2017. proizvele su 846.942 MWh električne energije, što je bilo dovoljno za opskrbu 2,25 milijuna, odnosno 93 posto škotskih kućanstava. To je 33 posto više kućanstava nego u rujnu 2016. godine, kada je energija vjetra dala 629.603 MWh. Analizom podataka o energiji dobivenoj iz vjetroelektrana koje je prikupio WeatherEnergy, škotske vjetroelektrane su od siječnja do lipnja 2019. osigurale 9.831.320 MWh električne energije, odnosno dovoljno energije za napajanje 4,47 milijuna kućanstava u šestomjesečnom razdoblju. To je gotovo dvostruko veći broj od 2,46 milijuna kućanstava u Škotskoj! Najnoviji nacionalni rekord postavljen je u studenom prošle godine, s tim da je proizvodnja električne energije nadmašila potrošnju tijekom 20 dana u mjesecu, odnosno devet posto tijekom cijelog mjeseca. Najveći izvor obnovljive energije u Škotskoj – priobalna vjetroelektrana Beatrice s 84 turbina i u potpunosti operativna od lipnja 2019. godine, može proizvesti dovoljno energije za 450.000 kućanstava, dok će vjetroelektrana Seagreen, koja se gradi u pokrajini Angus na istoku Škotske, biti još veća te će po dovršetku moći napajati čak milijun kućanstava. Premda se navedenim kapacitetima još uvijek ne osigurava 100-postotna pokrivenost obnovljivim izvorima energije, a kako temeljem podataka iz 2018. navodi BBC – najnovija službena brojka iznosi 76,2 %. No, zahvaljujući ambicioznoj politici škotske vlade i premijerke Nicole Sturgeon, koja se aktivno zalaže za budućnost s niskom razinom emisija, temeljem najnovijih podataka o škotskim obnovljivim izvorima energije procjenjuje da će svoj 100-postotni cilj postići tijekom ove godine, kako je uostalom i bilo predviđeno. Osim tog cilja, škotska vlada je odredila i pravno obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2045., odnosno pet godina prije Velike Britanije. Također, kao što ističe BBC, Škotska se pritom ne oslanja na međunarodne kredite ili slične vrste financiranja pa je stoga i u boljoj poziciji od ostatka zemlje.

Velika očekivanja od UN-ove konferencije u Glasgowu
Sve u svemu, Škotska će uistinu biti dobar domaćin, ali i prava inspiracija za svjetske čelnike na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP26, od koje se puno očekuje te se ističe kao jedna od najvažnijih međunarodnih klimatskih konferencija od one održane u Parizu 2015. godine. Naime, ova je godina ključna za poduzimanje odlučnih klimatskih akcija, pa će se, stoga, na UN-ovoj konferenciji u Glasgowu od 9.-19. studenog nastojati utvrditi budući tijek aktivnosti za suzbijanje klimatske krize, a od svih zemalja svijeta očekuje se da znatno pojačaju provedbu svojih klimatskih obveza. Također, konferencija će se održati nakon američkih predsjedničkih izbora. Rezultati prošlih izbora, kada je 2016. pobijedio Donald Trump, zapanjili su velik broj učesnika tadašnje konferencije COP 22 u Marakešu, a američki predsjednik uskoro je najavio i povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma. Znamo da predsjednik Trump baš ne voli vjetroelektrane, a kao što smo ranije izvještavali, upravo je u Škotskoj izgubio višegodišnju pravnu bitku u neuspjelom pokušaju da spriječi izgradnju vjetroelektrane u blizini njegovog golf igrališta i to još prije nego što je postao američki predsjednik. Sav normalan svijet sada ponovno polaže veliku nadu u Škotsku! S.F. / Ekovjesnik

Tranzicija se ne može zaustaviti! Možete ju povremeno zadržavati i usporavati, ali ju dugoročno ne ćete izbjeći! Zelena energija mogla bi tijekom sljedećih deset godina pokrivati 70 posto potreba i tako se govorilo prije šest godina. No koliko smo se stvarno približili spomenutim predviđanjima i da li se Hrvatska napokon uključila u zelenu Europu?

„Zeleni plan donosi najjači paket mjera reforme koju planira Europa. On zvuči ambiciozno, no oni ljudi, tvrtke ili države koji su se odlučili na obnovljive izvore energije tu priču žive više od desetljeća i za njih je to već stvarnost. Hrvatska pokazuje ambicioznija razmišljanja, ima potencijale i pokazuje ambicije kroz NECP, najznačajniji dokument na razini EU, sa zacrtanim ciljem od 36,4 posto udjela u OIE, dok je na razini EU 32 posto. Potencijal se vidi i kroz energetsku strategiju. Možemo jednu Dalmaciju, s obzirom na prilike koje ima u vjetru i suncu, u 10 godina uistinu učiniti sto posto obnovljivim, a ne da tijekom ljetnih mjeseci 60 posto energije uvozimo“, istakla je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), gostujući u današnjoj emisiji Studio 4 na četvrtom programu HTV-a.

Govorila je o Europskom zelenom dogovoru, obnovljivim izvorima energije (OIE) i njihovom razvoju, financiranju projekata, nadolazećem premijskom sustavu te o potrebi mudrog promišljanja i ulaganja:

„Pojedine zemlje učinile su dobru energetsku tranziciju i sada one naprednije već izvoze zelenu energiju, a mi smo ti koji uvozimo. Energetika je područje po kojem se mjeri bogatstvo države, građana i standarda. Danas i naftne kompanije ulažu značajna sredstva u obnovljivu energiju, zemlje poput Indije i Kine žele se više osloniti na domaće resurse, zemlje koje imaju manje potencijala nego mi. Ako pogledate dalje svjetska kretanja, postoji cijeli niz offshore vjetroelektrana, Irci rade elektranu veličine 23 nogometna igrališta. To u ogromni GW. Svi kroče snažno jer bez ambicije ne možeš imati napredak i rast“, poentirala je Pokrovac.

Dakako, u svemu tome bitan je i novac. Kad je riječ o financiranju, podsjetila je na plan reformi koje Europa planira koji naglasak stavlja na održiva ulaganja, a koji se ne oslanja samo na javne investicije, nego i privatne:

„Potrebno je napraviti financijske mehanizme koji će privući i privatna ulaganja jer su ona nužna da bi se odradila tranzicija. Problem novaca ne postoji i mogu se napraviti financijski instrumenti za OIE. Potrebno se samo odlučiti želimo li uvoziti ili izvoziti energiju. Treba se mudro i strateški pozicionirati jer što je više različitih vlastitih izvora, veća je mogućnost upravljanja cijenama“, naglasila je.

Početkom 2000-ih, nastavila je, 70 posto građana bilo je za OIE, a onda je došlo razdoblje političkog manipuliranja i izgubio se interes. Danas, kaže, 93 posto građana želi zelenu energiju. U tom kontekstu, kako je istakla, Hrvatska mora omogućiti pristup svima zelenoj energiji: građanima, iznajmljivačima, OPG-ovima, poljoprivrednicima, tako da svi vide koristi za sebe.

Kada je riječ o investitorima, zastoju ulaganja i njihovom današnjem interesu, podsjetila je da od 2016. nije uređen zakonodavni okvir i u Hrvatskoj nemamo ni jedno ulaganje. Investitori su čekali, pripremali dokumentaciju i pozicije. No s NECP-om i Strategijom energetskog razvoja te pratećim zakonodavnim aktima vjeruje da će se to sada promijeniti:

“Ključan je premijski model koji zamjenjuje feed-in sustav i koji su odradile i druge zemlje. On kreće ove godine i dovest će nas u pojedinim OIE na tržišne osnove. Tijekom siječnja će premijski ići u e-savjetovanje, a do ljeta očekujemo prvi natječaj gdje će se projekti iz OIE moći javiti. Tranzicija se ne može zaustaviti. Možete je zadržavati, ali ne i izbjeći“, poručila je direktorica OIEH.
oie.hr

Audi užurbano radi na širenju E-Tron porodice. Za one koji nisu najbolje upućeni, E-Tron je porodica električnih automobila iz Ingolstadta koji su potpuno nezavisni od standardnih modela s konvencionalnim motorima. Svaki od njih je razvijan za sebe te nema dodirnih tačaka sa postojećim modelima. Zajedno sa Porscheom, Audi kontinuirano razvija PPE platformu (Premium Platform Electric) na koju mogu biti smješteni midsize modeli, s varijacijama od Sportback izvedbi, karavana, crossovera i pravih SUV modela. Najnoviji teaser nam prikazuje model koji nas dosta podsjeća na A5 Sportback, a upravo s tim modelom će popločati put PPE platformi ka početku zvanične upotrebe. Neimenovani koncept koristi sve benefite koje pruža PPE platforma. Osim mehaničkih komponenti, automobil koristi i najnoviji softver razvijan posebno za ovu platformu. Automobili će biti nešto kraći u odnosu na modele smješteni na MLB platformi, ali će biti prostraniji zbog pametno raspoređenih elektromotora i baterija. Ono što je veoma značajno, jeste potpuni nestanak centralnog tunela koji značajno umanjuje prostor u kabini. Kao što je slučaj i sa Taycanom, Audiji smješteni na PPE će imati napredni sistem od 800 V sa mogućom snagom punjenja od 350 kW. U ponudi će biti različiti paketi baterija koji će se razlikovati po dometu koji daju automobilu, a najveći domet će biti 483 km. Za sada, radi se o početnoj fazi kada su ovi automobili u pitanju te smo još daleko od finalnih verzija automobila. Prvi Audi na PPE platformi naći će se na tržištu početkom naredne decenije.
topauto.ba

Mnogi žele elektroautomobil, ali malo njih si ga može i priuštiti – mada je njemačka vlada uvela premiju od 6.000 eura za e-automobile. No tvrtka e.Go Mobile od nedavno nudi „e-auto za široke mase“ njemačke proizvodnje. Kada je 2015. godine osnivao start-up e.Go Mobile u Aachenu, profesor Günther Schuh sa sveučilišta RWTH Aachen (Rheinisch-Westfälische Technische Hochschule Aachen) je kao glavni cilj naveo proizvodnju pristupačnih e-automobila koje „automobilski koncerni ne žele ili ne mogu ponuditi". To nije prvi projekt ovog 60-godišnjeg profesora. On je 2010. je za potrebe njemačke pošte (Deutsche Post) konstruirao streetscooter, dostavno vozilo na električni pogon. 2014. je taj start-up prodao Deutsche Post za, kako je rekao, „par milijunčića“. E.Go Mobile od ove godine isporučuje tri modela elektroautomobila e.Go Life, čija cijena u prvom redu ovisi o kapacitetu baterije. Domet vozila s jednim punjenjem je 100 do 145 kilometara, što profesor Schuh smatra dovoljnim jer: „Elektroauto ima smisla samo u gradu."

Ekološka premija kao problem
Zbog problema u isporuci dijelova i s baterijom koja nije bila dovoljno vodootporna, do kraja godine će do kupaca stići najvjerojatnije oko 600, umjesto planiranih 1.000 vozila. No Schuh najavljuje da će iduće godine biti proizvedeno oko 10.000 vozila, a u godini kasnije čak 20.000. Procjenjuje se da bi tada broj zaposlenih porastao sa sadašnjih 400 na oko 1.500. No osim s tehničkim poteškoćama, e.Go Mobile se suočio s još jednim problemom: ekološkom premijom od 6.000 eura koju prema odluci njemačke Vlade dobivaju kupci e-automobila jeftinijih od 40.000 eura. Jer, država subvencionira samo polovicu iznosa premije, a preostalih 3.000 eura ide na račun proizvođača. To si e.Go Mobile ne može priuštiti, za razliku od velike konkurencije koja bez problema izdatke za ekološku premiju može prebaciti na svoje druge, luksuzne modele. Zato će svi modeli od 1. siječnja poskupjeti za nekih 2.000 eura. Tako će e.Go Life 20, model s najmanjom baterijom od 14,5 kWH, koštati 17.900 eura, e.Go Life 40 od 20.600 eura nadalje, a za e.Go Life 60 trebat će platiti najmanje 21.900 eura. Od svih tih iznosa treba odbiti ekološku premiju, što znači da će najjeftiniji model kupca koštati 11.900 eura. „Mi i dalje ostajemo proizvođač s najjeftinijim e-vozilima. Osim toga, s obzirom na nadprosječnu trajnost e.Go Life je najekonomičnije osobno vozilo“, izjavio je Schuh.

Loša ekološka bilanca?
No mnogi tvrde da profesor Schuh nije toliko inovativan kako se na prvi pogled čini, nego da jednostavno ima smisla za marketing. Kao primjer navode da njegov e-automobil troši znatno više struje nego Tesla. Kritizira se također i to što je, kako priznaje i sam proizvođač, e.Go Life koncipiran kao drugo ili treće vozilo u obitelji, uz već postojeći automobil za veće udaljenosti, u pravilu s motorom s unutarnjim izgaranjem. Zato se ne koristi dovoljno često da bi imao pozitivnu ekološku bilancu u odnosu na proizvodnju, prigovaraju ekološki aktivisti. Dapače, oni tvrde da će mnogi vlasnici češće doći u iskušenje da koriste e-automobil nego daleko ekološkiji javni prijevoz.
www.dw.com