Administrator
www.gradnja.rs
O dugoročnim posljedicama na ekosistem jezera nitko sa sigurnošću ne može govoriti, spominju se samo desetljeća potrebne za oporavak. Uzrok u vidu poslovanja Elektroprivrede BiH navode svi, a špekulira se i o rekordno visokim cijenama na tržištu električne energije.
"Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva miliona ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene, već podaci sa terena, direktno povezani sa aktualnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije znanstvene institucije - Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva, tzv. ribolovna osnova", ističe Mirsad Trešnjo, sekretar Organizacije sportskih robolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnim područjem Konjica koje čine rijeka Neretva sa pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.
Ribari su svjesni težine situacije i traže reakcije nadležnih.
Materijal i za Tužilaštvo
"Jezero više ne postoji, uništeno je ogromno prirodno bogatstvo i mišljenja smo da ovdje ima materijala i za Tužilaštvo. Svjetska organizacija za zaštitu okoliša WWF uvrstila je lokalitet Jablaničkog jezera u 200 najvažnijih eko prostora u svijetu. Sad je sve to potpuno uništeno. Razočaravajuće je da nema nikakve reakcije načelnika Općine Konjic, kao ni njegove administracije na ovu ekološku katastrofu i uništavanje prirodnog bogatstva Konjica, ali i države Bosne i Hercegovine", navode iz OSR Konjic.
Dr. Sanel Riđanović, profesor zoologije i ekologije na Univerzitetu Džemal Bijedić, za Klix.ba govori kako je Jablaničko jezero bilo najveća poljoprivredna oaza u vrijeme bivše Jugoslavije.
"Osman Pirija je prije pedeset godina govorio da tu nikad nije trebalo biti napravljeno jezero, ali ono što je urađeno je gotova stvar. Međutim, sa trenutnim stanjem treba se mnogo odgovornije odnositi. Ovo je direktna posljedice nehaja Elektroprivrede. Nekontrolirano puštanje vode je dovelo do ovoga, a posljedice su dugoročne. Katastrofalan je utjecaj na vodene ekosisteme, kao i ihtiopopulaciju, tj. ribe, uključujući i neke endemske vrste koje kad jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to niko sa sigurnošću ne može govoriti. U principu, jednom kad narušiš vodeni ekosistem, nikad se on zaista ne može vratiti na ranije stanje", upozorava profesor Riđanović.
Zabraniti i lov neko vrijeme
Jasno je šta struka predlaže u ovom momentu, pa dr. Riđanović naglašava: "Treba zabraniti ne samo krivolov, već i lov, dok ne dođe do potpune revitalizacije ribljih fondova. Elektroprivreda BiH kao odgovorna za ovo stanje sad treba utrošiti još više novca u poribljavanje. Treba poribiti, ali tu ima cijeli niz problema vezanih za poremećene lance ishrane. Makroinvertebrati žive u vodi, ako su oni narušeni, trebat će sada godine da se oni vrate, jer neke ribe kao salminidi, odnosno pastrmke se hrane njima. Elektroprivreda bi iz ovakvih situacija trebala naučiti da joj nedostaje i kadra iz oblasti ekologije, nekoga koji bi mogao biti stalna protuteža zahtjevima za proizvodnju električne energije, savjet s druge strane, ekološke. Evidentno je da im treba mnogo više balansa u odlučivanju".
Naredni korak bi trebao biti i evidentiranje zatečenog stanja.
"Čim se nivo jezera vrati ne optimalni, prije svega bi trebalo napraviti novu ribarsku osnovu, da se utvrdi stvarno zatečeno stanje poslije ove katastrofe. Tek tad bi se realno moglo planirati kako i šta poribljavati", zaključuje Riđanović.
Magistar ihtiologije Pavle Spasojević za Klix.ba kaže da je bentos, odnosno živi svijet dna jezera na isušenom dijelu potpuno uništen, a on čini osnovu za ishranu ribe.
"Kad voda ponovo prekrije taj dio, bit će potreban niz godina da se on oporavi. Riba neće imati čime da se hrani, te se u tom dijelu ni neće zadržavati. Tako je biti znatno smanjena produkcija jezera i sigurno je da u narednim godinama možemo očekivati mnogo manje ribe", zaključuje on.
Jasno je naznačio direktne posljedice na floru i faunu.
"Uništena je makrovegetacija jezera koja se direktno odražava na mrijest šarana i smuđa, koji pravi gnijezda u plitkim dijelovima jezera. Došlo je do podizanja sedimenta i mulja sa dna jezera, što će preživjelim ribama izaziva probleme taloženjem na škrge i gušenjem, te može izazivati opšti pomor. Krivolovci izlovljavaju velike količine ribe jer se ona sada skuplja na jako maloj površini", navodi Spasojević.
"Elektroprivreda ima samo jedan cilj"
Amir Variščić iz udruženja Zeleni Neretva iz Konjica govori nam o nelogičnostima u odnosu na proizvođače električne energije: "Elektroprivreda je država u državi. Sve ono što mora ispoštivati neki strani investitor koji gradi malu hidroelektranu na nekom potoku, a ima ih ovdje na našoj općini, to ne vrijedi za veliku Elektroprivredu BiH. Svi procesi pribavljanja okolinskih dozvala su tajni, možda uopće i ne postoje. Ono što se insistira kod malih, za velike, kao što je EP BiH, ne postoji".
On smatra da Elektroprivreda BiH ima samo jedan cilj, a to je isključivo proizvodnja električne energije.
"Pravila i zakonski akti o manipuliranju nivoom akumulacije su jasno propisani, ali se nikad ne poštuju. Elektroprivreda gleda isključivo tržište električne energije i postavlja se prema njemu na taj način, ne mareći za jezero i život u njemu", ogorčen je Varišić.
Krivolovci sa tri mreže mogu sada izloviti svu ribu
Napominje da se većina akumulacija u svijetu ne gradi samo zbog proizvodnje električne energije, iako je to u ovom slučaju primarna namjena. Problem je kad ona postane i jedina, kako sad nekom reći da općina ima turističku perspektivu uz ovakvu ekološku katastrofu.
"Posljedice je teško procijeniti, posebno kad se zna da je već mjesecima akumulacija na jako niskim kotama. Zadnjih dana se samo pogoršalo stanje, a riba koja je preživjela se povukla u usko korito rijeke Neretve, što je možda samo desetina normalnog nivoa jezera. Sada krivolovci doslovno sa dvije-tri mreže mogu izloviti kamione ribe", zabrinut je Variščić.
Cijena električne energije u posljednjem periodu bila ja izuzetno visoka, a spekulira se da je Elektroprivreda BiH očekivala brže topljenje snjegova, koje je zbog niskih temperatura na planinama izostalo.
Rekordne cijene na tržištu električne energije
"Tržište diktira ponašanje proizvođača električne energije, a velika potražnja diktirala je i veće cijene. Cijena električne energije na tržištima u januaru je znala dostizati i 150 eura po megavatsatu, a posljednjih dana je bila oko 130 eura, što je duplo više od uobičajenih cijena", govori naš izvor iz elektroenergetskog sektora.
Nivo Jablaničkog jezera se strateški određuje, dok su akumulacije u Grabovici i Salakovcu puno više uslovljene odlukama vezanim za stanje na Jablaničkom i evenutalno Ramskom jezeru.
"Odgovornost je na dispečeru Elektroprivrede u Sarajevu, koji na osnovu potreba u našem sistemu, ali i tržištu električne energije, manipulira koliko nivo proizvodnje treba određena jedinica proizvesti", zaključuje naš izvor, navodeći da je i prije tri godine bila slična situacija.
Naša stranka traži ostavke rukovodstva Elektroprivrede BiH
Uništavanje Jablaničkog jezera izazvalo je reakciju Naše stranke, koja traži ostavke rukovodstva Elektroprivrede BiH.
"Bez ikakve obavijesti, a kamoli otvaranja javne rasprave - Elektroprivreda je odlučila da uništi dva miliona ribljih jedinki. Riječ je o incidentu prvog reda koji proizvodi osjećaj da živimo u vojnoj hunti, koja ne osjeća odgovornost ni prema građanima, ni prema javnosti, ni prema životnoj sredini, tom apsolutno najvažnijem resursu 21. stoljeća“, navodi se u reakciji koju iznosi Nasiha Pozder, potpredsjednica Naše stranke.
Pozder je najavila da će ova stranka preko zastupnika u federalnom parlamentu pokrenuti ispitivanje odgovornosti Elektroprivrede BiH te nadležnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH.
"Era u kojoj živimo je era u kojoj patriotizam nisu više crteži zastavica ili rodoljubne pjesme. Politike za zaštitu okoliša su fundamenti suvremene političke borbe. Isto tako, Bosna i Hercegovina nije fikcija, to je sve oko nas, ljudi, zrak, voda i borba za BiH mora biti i borba za okoliš. Nalog za maksimiziranje profita nije i ne može biti apsolutan i moramo se čvrsto suprotstaviti tim silama. Uništiti cijeli jedan biotop, dva miliona ribljih jedinki, to je potpuno pomračenje uma. Ovo nam svima mora biti važna lekcija, ne smijemo pustiti da ovo olako prođe, inače će to shvatiti kao signal da nam uništite zemlju", dodala je Pozder.
www.klix.ba
energis.ba
Niče energetski efikasno naselje na padinama Fruške gore - Pogledajte kako će izgledati kompleks "Solarna dolina"
U novosadskog naselju Mišeluk u toku je izgradanja energetski efikasnog naselja "Solarna dolina". Kako za "eKapiju" kaže investitor Nikola Džolev, u prvoj fazi izgradnje planirano je 10 stambenih jedinica i jedan poslovni objekat, a rok za realizaciju je jun 2017. godine. U ovoj fazi graditi će se stambeni objekti (kuće u nizu) veličine od 80 do 160 m2. Svaka kuća će imati garažu, pa su tako za sedam stambenih jedinica predviđene prizemne garaže u odvojenom objektu, dok su će preostale tri kuće imati garaže u suterenu samog objekta. Džolev navodi da će se u drugoj fazi graditi 97 kuća, kao i dodatni poslovni objekti. Sugovornik eKapije dodaje da će u toj fazi biti izgrađeno 56 garaža. Naselje "Solarna dolina" prostirati će se na ukupno 4,3ha, te će nuditi dodatne sadržaje kao što su vrtći, sportski i rekreativni tereni, trim staza, prodavaonice i drugi komercijalni objekti. Izvođač radova na ovom projektu je novosadska firma "Termo-Inženjering". Osim ekskluzivne lokacije na padinama Fruške gore, projekt "Solarna dolina" izdvaja se i po energetskim parametrima objekata. Naime, ovo naselje će se snabdjevati energijom iz obnovljivih izvora uz pomoć solarnih kolektora i dizalica topline. Prema riječima Nikole Džoleva, objekti se grade u B energetskom standardu. Cilj je, ističe, da se osigura veći komfor stanara, kao i niži troškovi eksploatacije objekata. Za stan od 80 m2 u "Solarnoj dolini" može da se ostvari godišnja ušeda od 900 do 1.000 EUR, u usporedbi sa objektom iste kvadrature koji je priključen na sistem daljinskog grijanja - kaže Džolev. Kuće u "Solarnoj dolini" imati će centralno podno grijanje, a usluge grijanja, hlađenja i održavanja objekata preuzeti će specijalizirana firma. Svaki stan imati će mjerače potrošnje vode i toplinske energije, dok će se toplinska podstanica nalaziti u poslovnom objektu. Kako navodi investitor, kuće u drugoj fazi gradnje će biti sa ravnim zelenim krovovima, a dodatno će uz privatna dvorišta postojati ograđeni prostor za biovrtove. Stanovnici naselja "Solarna dolina" će, dakle, moći da uzgajaju povrće i voće, kombinujući suvremen način života sa pogodnostima lokacije izvan gradskog centra. Cijena stanova u prvoj fazi izgradnje iznosi 860 EUR po m2, plus PDV.
Katarina Marinković
SOLARNA DOLINA – Prvi uspješan energetsko efikasno održivi stambeno komercijalni prostor u Srbiji
Dizajnirana i konstruirana u drugom po veličini gradu u Srbiji – Novom Sadu. Dok drugi korak po korak implementiraju energetsku efikasnost u svoje objekte, privatna kompanija “Termo-inženjering” doo je izradio i prezentirao energetski efikasan projekt od 12.500 m². Kompanija je investirala, dizajnirala, projektovala izgradnju ovog projekta, ne samo sa vizijom, nego i jasnim i jedinstvenim planom. Na cjelokupnoj teritoriji od 3.6 hektara, 112 stambenih jedinica, veličine od 73 m² do 166 m². Pored stambenih jedinica, ovo tipsko naselje činiti će i poslovni prostori, kancelarije na ukupnoj površini od preko 1000m². Prvih 10 stambenih jedinica su već u fazi izgradnje i već u toku prve polovine 2017. godine biti spremne za useljenje i prodaju. Poslovni prostor, predviđen za kancelarije, treninge, trgovačke objekte i druge aktivnosti, biti će završen do listopada 2017. Naravno, mogu izaći u susret i ostalim zahtjevima i željama klijenata. Završni radovi na ovom projektu predviđeni su za 2022. godinu.
Šta Solarnu dolinu čini drugačijom?
» Kompleks zgrada zatvorenog tipa – gde su sigurnost i osiguranje na najvišem nivou
» Energetska efikasnost – Zgrade su dizajnirane u B klasi po standardima energetske efikasnosti (energetski utrošak za grijanje na godišnjem nivou je manji od 30 kWh po m2, dok je potrošnja u gradu oko 140 kWh po m2, što znači da su očekivani troškovi oko 4 puta niži nego u objektima koji su povezani na gradski sistem.
» Obnovljivi izvori energije – grijanje, hlađenje, topla voda postignuti su korištenjem solarnih kolektora, dizalica topine, ekološki čistih izvora energije.
» Digitalni kontrolni mjerači – omogućuju jasan pregled potrošnje svake stambene jedinice posebno
» Podno centralno grijanje – najperspektivniji način grijanja
» Kvalitetni izolacijski materijali i prozori – omogućavaju odličnu izolaciju i zadržavanje temperatura u objektima.
» Uvijek dostupna tehnička služba za održavanje objekata, koja vodi računa o svim aspektima, kao što su sigurnost stanara, održavanje staza za pješake, igrališta za decu, i zelenih površina.
Pored energetske efikasnosti Solarna dolina također podržava i zdrav način života. U sklopu projekta postoje i staze za šetanje, vožnju bicikla koje se protežu kroz čitavo naselje. Teretana i ostale sportske aktivnosti. Skoro 200 parking mesta biti će osigurano, kako za stanare, tako i za korisnike poslovnih prostora. Predviđen je dio za bio vrtove ukoliko stanari žele da proizvode svoju organsko bilje i hranu. Vrtovi su opremljeni sistemom za navodnjavanje i smještene u dijelu naselja s najvećim nivoom insolacije. Baštovan će održavati zelene površine koje nisu iznajmljene.
www.energetskiportal.rs
Solar Panels Get a Face-Lift with Custom Designs
Residential solar power is on a sharp rise in the United States as photovoltaic systems become cheaper and more powerful for homeowners. A 2012 study by the U.S. Department of Energy (DOE) predicts that solar could reach 1 million to 3.8 million homes by 2020, a big leap from just 30,000 homes in 2006. But that adoption rate could still use a boost, according to MIT spinout Sistine Solar. “If you look at the landscape today, less than 1 percent of U.S. households have gone solar, so it’s nowhere near mass adoption,” says co-founder Senthil Balasubramanian MBA ’13. Founded at the MIT Sloan School of Management, Sistine creates custom solar panels designed to mimic home facades and other environments, with aims of enticing more homeowners to install photovoltaic systems. Sistine’s novel technology, SolarSkin, is a layer that can be imprinted with any image and embedded into a solar panel without interfering with the panel’s efficacy. Homeowners can match their rooftop or a grassy lawn. Panels can also be fitted with business logos, advertisements, or even a country’s flag. SolarSkin systems cost about 10 percent more than traditional panel installations. But over the life of the system, a homeowner can still expect to save more than $30,000, according to the startup. A winner of a 2013 MIT Clean Energy Prize, Sistine has recently garnered significant media attention as a rising “aesthetic solar” startup. Last summer, one of its pilot projects was featured on the Lifetime television series “Designing Spaces,” where the panels blended in with the shingle roof of a log cabin in Hubbardston, Massachusetts. In December, the startup installed its first residential SolarSkin panels, in a 10-kilowatt system that matches a cedar pattern on a house in Norwell, Massachusetts. Now, the Cambridge-based startup says it has 200 homes seeking installations, primarily in Massachusetts and California, where solar is in high demand. “We think SolarSkin is going to catch on like wildfire,” Balasubramanian says. “There is a tremendous desire by homeowners to cut utility bills, and solar is finding reception with them — and homeowners care a lot about aesthetics.” SolarSkin is the product of the co-founders’ unique vision, combined with MIT talent that helped make the product a reality. Balasubramanian came to MIT Sloan in 2011, after several years in the solar-power industry, with hopes of starting his own solar-power startup — a passion shared by classmate and Sistine co-founder Ido Salama MBA ’13. One day, the two were brainstorming at the Muddy Charles Pub, when a surprisingly overlooked issue popped up: Homeowners, they heard, don’t really like the look of solar panels. That began a nebulous business mission to “captivate people’s imaginations and connect people on an emotional level with solar,” Balasubramanian says. Recruiting Jonathan Mailoa, then a PhD student in MIT’s Photovoltaic Research Laboratory, and Samantha Holmes, a mosaic artist trained in Italy who is still with the startup, the four designed solar panels that could be embedded on massive sculptures and other 3-D objects. They took the idea to 15.366 (Energy Ventures), where “it was drilled into our heads that you have to do a lot of market testing before you build a product,” Balasubramanian says. That was a good thing, too, he adds, because they realized their product wasn’t scalable. “We didn’t want to make a few installations that people talk about. ... We [wanted to] make solar so prevalent that within our lifetime we can see the entire world convert to 100 percent clean energy,” Balasubramanian says. The team’s focus then shifted to manufacturing solar panels that could match building facades or street fixtures such as bus shelters and information kiosks. In 2013, the idea earned the team — then officially Sistine Solar — a modest DOE grant and a $20,000 prize from the MIT Clean Energy Prize competition, “which was a game-changer for us,” Balasubramanian says. But, while trying to construct custom-designed panels, another idea struck: Why not just make a layer to embed into existing solar panels? Recruiting MIT mechanical engineering student Jody Fu, Sistine created the first SolarSkin prototype in 2015, leading to pilot projects for Microsoft, Starwood Hotels, and other companies in the region. That summer, after earning another DOE grant for $1 million, Sistine recruited Anthony Occidentale, an MIT mechanical engineering student who has since helped further advance SolarSkin. “We benefited from the incredible talent at MIT,” Balasubramanian says. “Anthony is a shining example of someone who resonates with our vision and has all the tools to make this a reality.” SolarSkin is a layer that employs selective light filtration to display an image while still transmitting light to the underlying solar cells. The ad wraps displayed on bus windows offer a good analogy: The wraps reflect some light to display an image, while allowing the remaining light through so passengers inside the bus can see out. SolarSkin achieves a similar effect — “but the innovation lies in using a minute amount of light to reflect an image [and preserve] a high-efficiency solar module,” Balasubramanian says. To achieve this, Occidentale and others at Sistine have developed undisclosed innovations in color science and human visual perception. “We’ve come up with a process where we color-correct the minimal information we have of the image on the panels to make that image appear, to the human eye, to be similar to the surrounding backdrop of roof shingles,” Occidentale says. As for designs, Sistine has amassed a database of common rooftop patterns in the United States, such as asphalt shingles, clay tiles, and slate, in a wide variety of colors. “So if a homeowner says, for instance, ‘We have manufactured shingles in a barkwood pattern,’ we have a matching design for that,” he says. Custom designs aren’t as popular, but test projects include commercial prints for major companies, and even Occidentale’s face on a panel. Currently, Sistine is testing SolarSkin for efficiency, durability, and longevity at the U.S. National Renewable Energy Laboratory under a DOE grant. The field of aesthetic solar is still nascent, but it’s growing, with major companies such as Tesla designing entire solar-panel roofs. But, as far as Balasubramanian knows, Sistine is the only company that’s made a layer that can be integrated into any solar panel, and that can display any color as well as intricate patterns and actual images. Companies could thus use SolarSkin solar panels to double as business signs. Municipalities could install light-powering solar panels on highways that blend in with the surrounding nature. Panels with changeable advertisements could be placed on bus shelters to charge cell phones, information kiosks, and other devices. “You can start putting solar in places you typically didn’t think of before,” Balasubramanian says. “Imagination is really the only limit with this technology.”
Source: news.mit.edu
www.energetika-net.com
www.energetika-net.com
O b r a z l o ž e nj e
Ovom Odlukom Vlada Republike Hrvatske na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 150/11, 119/14 i 93/16), donosi Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. - 2020. Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. (u daljnjem tekstu: Program) donosi se temeljem članka 28. stavka 4. Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine, broj 127/14) i sukladno mjeri P.1 iz Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. - 2016. Donošenjem Programa osigurava se kontinuitet ispunjenja zahtjeva sukladno Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetsko učinkovitosti kojom se od država članica traži da od 1. siječnja 2014. svake godine obnove 3% ukupne površine poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti, odnosno da alternativnim pristupom postignu uštede energije u zgradama središnje vlasti jednak uštedama energije dobivenima putem stope obnove od 3%. Zgrade javnog sektora predstavljaju značajan potencijal za uštedu energije i troškova. Također, od javnog sektora očekuje se da pruži primjer odnosno da osigura ulaganja i promjenu ponašanja korisnika koje će služiti kao primjer i put za slična ulaganja u ostale kategorije zgrada. Cilj programa je cjelovita obnova kojom će se postići smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora do 70% te godišnje uštede energije od oko 50 GWh. Provedbom Programa država potiče investicije koje imaju pozitivan učinak na državni proračun, maksimalizira ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama, doprinosi rastu aktivnosti građevinskog sektora te potiče povećane zapošljavanja u obrtnom i građevinskom sektoru, inženjerskim djelatnostima i proizvodnji građevinskih proizvoda. Program se sufinancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Prioritetne osi 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, Investicijskom prioritetu 4c Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenja OIE u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade i u stambenom sektoru, Specifičnom cilju 4c1 Smanjenje potrošnje energije u zgradama javnog sektora, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. za koji je osigurano 211.810.805,00 eura što se prikazuje u Državnom proračunu Republike Hrvatske na izvoru 563 – Europski fond za regionalni razvoj.
Najznačajniji očekivani učinci provedbe ovog Programa su:
- Cjelovita energetska obnova zgrada javnog sektora, osobito zgrada u kojima se obavljaju društvene djelatnosti odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi
- Ostvarivanje energetskih ušteda u zgradama javnog sektora do 70%
- Ostvarivanje nacionalnih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova, prije svega emisija CO2
- Povećanje apsorpcije sredstava iz fondova Europske unije
- Poticanje investicija koje imaju pozitivan učinak na državni proračun
- Ulaganje privatnog kapitala na javnim zgradama kroz ESCO model koji osigurava da se bez dodatnog trošenja proračunskih sredstava vlasnika/korisnika provedu mjere poboljšanja energetske učinkovitosti u zgradama javnog sektora
- Daljnji razvoj tržišta energetskih usluga
- Smanjenje potrošnje energenata, fosilnih goriva i električne energije
- Doprinos povećanju korištenja obnovljivih izvora energije
- Smanjenje štetnih emisija na lokaciji koje nastaju prilikom sagorijevanja tekućih i krutih goriva korištenjem obnovljivih izvora energije i učinkovitijom potrošnjom energije
- Unaprjeđenje okoliša na obnovljenoj lokaciji te povećanje komfora u obnovljenoj zgradi korištenjem učinkovitijeg sustava grijanja, hlađenja, rasvjete
- Povećanja standarda korištenja javnih zgrada, stvaranjem ugodnijeg i zdravijeg okružja za građane i korisnike javnih prostora
- Poboljšanje produktivnosti zaposlenika te smanjenja apsentizma
- Povećanje sigurnosti radi poboljšanja sustava rasvjete, smanjenja kvarova koji se pojavljuju u starim energetskim sustavima te značajno boljem sustavnom gospodarenju energijom
- Doprinos razvoju gospodarstva i povećanje zapošljavanja i to direktnog zapošljavanja u građevinskom sektoru i indirektnog zapošljavanja u pratećoj proizvodnoj industriji građevinskog materijala, u proizvodnji i instalaciji energetskih sustava i uređaja te zapošljavanje visokokvalificiranih stručnjaka iz područja arhitekture, građevinarstva, energetike, strojarstva, automatike
- Obnova zgrada u kojima se obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja pozitivno će utjecati na cijelu zajednicu osobito u demografski najugroženijim sredinama, gdje obnovljene škole služe kao javni prostor i za druge sadržaje, poput kulturnih i društvenih događanja.
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu
Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast
Europska komisija danas predstavlja paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju.
Komisija želi da EU bude predvodnik tog prelaska, a ne da mu se tek prilagodi. EU se stoga obvezao na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 % do 2030. uz istovremenu modernizaciju gospodarstva EU-a i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna cilja današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima.
Potrošači su aktivni, ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje vlastite električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadržava i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača.
Potpredsjednik zadužen za energetsku uniju Maroš Šefčovič izjavio je: Današnjim će se paketom modernizirati naše gospodarstvo i tako potaknuti prelazak na čistu energiju. Europa je prethodnih godina bila predvodnik globalne klimatske politike, a sad je primjer u stvaranju uvjeta za održiva radna mjesta, rast i ulaganja. Današnji se prijedlozi odnose na sve sektore povezane s čistom energijom: istraživanje i inovacije, vještine, zgrade, industriju, promet, digitalno društvo, financije itd. Zahvaljujući predstavljenim mjerama svi će europski građani i poduzeća na najbolji način moći iskoristiti prelazak na čistu energiju.
Povjerenik za klimatsku i energetsku politiku Miguel Arias Cañete izjavio je:Našim se prijedlozima osigurava veća tržišna potražnja za novim tehnologijama, postavljaju odgovarajući uvjeti za ulagače, osnažuju potrošači, unapređuje funkcioniranje energetskih tržišta i pomaže u ispunjavanju naših klimatskih ciljeva. Posebno sam ponosan na obvezujući cilj o povećanju energetske učinkovitosti za 30 % jer će se tako smanjiti naša ovisnost o uvozu energije, stvoriti radna mjesta i dodatno smanjiti emisije. U Europi slijedi revolucija povezana s čistom energijom. Kao što je bio slučaj s Pariškim sporazumom, uspjet ćemo samo uz zajednički trud. Ovim je prijedlozima Komisija otvorila put do konkurentnijeg i modernijeg energetskog sustava s čišćom energijom. Za njegovu se realizaciju sad oslanjamo na Europski parlament i naše države članice.
Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1 % te stvoriti 900 000 novih radnih mjesta.
Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost.
Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
Kontekst
U listopadu 2014. Europsko vijeće donijelo je okvir klimatske i energetske politike do 2030. kako bi EU mogao postaviti ambiciozan cilj da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova u domaćem gospodarstvu za najmanje 40 %. Pariški sporazum dokaz je pravilnog pristupa EU-a. Provedba energetskog i klimatskog okvira do 2030. koji je donijelo Europsko vijeće prioritetna je aktivnost u okviru provedbe Pariškog sporazuma.
EU osigurava pogodno okružje za prelazak na niskougljično gospodarstvo nizom povezanih politika i instrumenata u okviru Strategije energetske unije, jednog od deset prioriteta Komisije na čelu s Junckerom.
Komisija je već iznijela ključne prijedloge za provedbu ciljeva EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova do 2030. Prošle je godine predstavila prijedlog reforme sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi zajamčila da energetski sektor i energetski intenzivne industrije postignu potrebna smanjenja emisija. Ljetos je iznijela prijedloge za ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u drugim ključnim sektorima europskog gospodarstva. Današnji su prijedlozi ključni dijelovi koji su nedostajali za punu provedbu klimatskog i energetskog okvira EU-a za 2030., posebice u području obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Europski parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016.
europa.eu
Energetska strategija će osigurati stabilne cijene energenata
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović danas je prisustvovao sastanku Vijeća Europske unije za promet, telekomunikacije i energetike u Bruxellesu na kojem je glavna tema bio Paket za čistu energiju koji je bio na prvom čitanju. Europska komisija je u studenom 2016. predstavila paket „Čista energija za sve Europljane“. Paket sadrži mjere za bržu tranziciju gospodarstva na čistu energiju do 2030. i dalje te donosi mjere koje će to omogućiti. Pri tom će se stvoriti nova radna mjesta i potaknuti gospodarski rast. „Prema procjenama Europske komisije provođenjem mjera iz Paketa u sljedećih deset godina u Europskoj uniji stvorilo bi se 900.000 novih radnih mjesta. Veća ulaganja u obnovljive izvore energije Hrvatskoj bi, kao i ostalim državama članicama, osigurala veću energetsku neovisnost te bi se stvorili preduvjeti za stvaranje novih radnih mjesta. Kako bi se prilagodili novim trendovima pokrenuli smo izradu nove energetske strategije. Strategija će uvažavati smjernice EU u pogledu čiste energije te će osigurati da naši građani i poduzetnici dugoročno imaju stabilne cijene energenata“ – rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović. Paket za čistu energiju ima tri temeljna cilja: davanje prioriteta energetskoj učinkovitosti, postizanje globalnog vodstva u području energije iz obnovljivih izvora te osiguravanje poštenog rješenja za potrošače. EU sada ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi se taj prelazak pretvorio u konkretnu priliku za industriju. Prema procjenama Europske komisije, u okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih se deset godina BDP može povećati do 1%. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Predloženi paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije te obnovu zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU-a i ublažavanje učinka koje će prelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom te pomoći trećim zemljama da ostvare ciljeve svojih politika.
www.energetika-net.com
Brojni donositelji odluka, aktivisti i zainteresirana javnost diljem svijeta žele saznati mogu li ekološki sustavi ili njihovi dijelovi, kao što su koraljni grebeni, livade morskih cvjetnica, fitoplankton i ribe, ublažiti klimatske efekte. Nova analiza znanstvenika sa Sveučilišta Maryland sugerira da, dok obalne močvare mogu poslužiti kao učinkovite "plave rezerve ugljika", drugi morski ekosustavi ne pohranjuju ugljik dovoljno dugo.
U znanstvenom radu, objavljenom 1. veljače 2017. godine u časopisu Frontiers in Ecology and the Environment, znanstvenici su primijetili kako obalne močvare mogu zaštititi obalne zajednice od olujnih udara i erozije. Obalna močvarna područja jednostavnija su za nacionalno gospodarenje u usporedbi s ekosustavima koji se nalaze u međunarodnim vodama, dodajući dodatnu stratešku vrijednost obalnim močvarama u borbi protiv klimatskih promjena.
„Uspoređivali smo različite obalne ekosustave i dobili jasne rezultate zbog kojih smo obalne močvare uključili u rasprave o smanjivanju staklenički plinova", navodi Ariana Sutton-Grier, asistentica na interdisciplinarnom odjelu za znanosti o okolišu pri Sveučilištu Maryland i koautorica rada. „Obalne močvare mogu pohraniti mnogo ugljika u tlu i važan su dugoročni prirodni izvor ugljika, dok alge, koralji i morski životinjski svijet nisu."
Istraživački rad integrirao je različite obalne i morske ekosustave kako bi znanstvenici utvrdili koji sustavi su najprikladniji za ublažavanje klimatskih učinaka. Pri ocjenjivanju, Sutton-Grier i njezini kolege ocijenili su koliko učinkovito pojedini ekosustav uzima ugljikov dioksid. Primjerice, koje ga biljke koriste za izgradnju svojih grana i lišća ili koliko dugo je ugljik pohranjen u biljnim tkivima ili u tlu. Obalne su močvare nadmašile ostale sustave. Tako istraživači procjenjuju da šume mangrova same uzimaju i pohranjuju čak 34 milijuna metričkih tona ugljika godišnje, što je otprilike ekvivalent ugljiku koji emitira 26 milijuna osobnih automobila u godini. Procjene za poplavne močvare i morske livade variraju, budući da ti ekosustavi nisu globalno kartirani, ali njihova ukupna pohrana ugljika mogla bi premašiti 80 milijuna tona godišnje.
Obalne močvare globalno mogu pohraniti više od 200 metričkih tona ugljika godišnje. Ono što je važnije, ovi ekosustavi mogu pohraniti 50-90 % ugljika u tlu, gdje može ostati i tisućama godina netaknut. „Kada uništavamo obalne močvare zbog obalnog razvoja ili akvakulture, ove impresivne prirodne rezerve ugljika pretvaramo u značajni dodatni antropogeni izvor stakleničkih plinova", dodaje Sutton-Grier, ujedno i savjetnica za znanosti ekosustava Nacionalne administracije za oceane i atmosferu.
Cilj znanstvenika je predložiti odgovornim menadžerima i političarima gdje bi trebali usredotočiti svoje ograničene resurse kako bi imali najveći utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena. Nova analiza pokazala je kako ostali ekosustavi, poput koraljnih grebena i livada morskih cvjetnica, pružaju vrijednu zaštitu od oluja i erozije, važna staništa riba i rekreacijske mogućnosti, i stoga zaslužuju zaštitu. Ali je njihov kapacitet za pohranu ugljika na duži rok vremenski ograničen. „Zajedničko pitanje koje dobivam od menadžera i drugih zainteresiranih strana je mogu li grebeni kamenica, koralja i morskih cvjetnica služiti kao učinkovite 'plave rezerve ugljika'", navodi Stefanie Simpson, koautorica rada i voditeljica programa Blue Carbon u neprofitnoj organizaciji Restore America's Estuaries. „Ovaj rad naglašava ulogu koju svi ovi ekosustavi imaju u ciklusu ugljika, s posebnim naglaskom na naše obalne sustave: močvare, livade morskih cvjetnica i mangrove, zbog njihove uloge značajnih i dugoročnih spremnika ugljika."
Istraživači su često gledali na šume kao rezerve ugljika. Ali većina šuma nema mogućnost skladištenja znatnih količina ugljika u tlu. Zato znanstvenici smatraju kako su obalna područja „plave rezerve" koje mogu samostalno opstati kao najefikasniji biološki rezervoari ugljika na Zemlji. „Pojam 'plavih rezervi ugljika' fokusirao je znanstvenike i sudionike na ogroman potencijal upravljanja morskim ekosustavima u cilju zaustavljanja klimatskih promjena", zaključuje Patrick Megonigal, pomoćni direktor za istraživanja u Centru za istraživanje okoliša pri Smithsonianu.
Izvor: Sciencedaily.com
Iako su vlastitu svemirsku agenciju osnovali tek 2014. godine, naizgled nepresušna sredstva zarađena prodajom nafte već su ih gurnula u NASA-ino okrilje, uz čiju će pomoć steći dodatna znanja i iskustva u osvajanju svemira.
Upravo zahvaljujući kombinaciji viška novca i bujne mašte, odlučili su se na pothvat grandiozniji od svih američkih, kineskih ili ruskih planova: gradnju grada na površini Crvenog planeta.
I pritom su sasvim ozbiljni, prenosi IFL Science; zamisao je predstavio nitko drugi doli šeik Muhamed bin Rašid Al Maktoum, emir Dubaija i podpredsjednik UAE.
Projekt je nazvan “Mars 2117” i podrazumijeva izgradnju funkcionalnog naselja za 600.000 stanovnika do navedene godine, no sve ostalo je u sferi dobrih želja. Svjesni su, naime, da im je za pothvat takve magnitude potreban drastičan napredak u raketnoj tehnologiji da bi uopće doveli tolike ljude i potrebne sirovine do Marsa. I to je tek prvi korak jer na pustom, mrtvom planetu nema kako kisika, tako ni hrane i vode za elementarne potrebe doseljenika.
No u Emiratima su uvjereni kako usprkos izazovima mogu uspjeti; prema riječima šeika Al Maktouma, upravo je na njihovom području i u vrlo teškim uvjetima niknulo nekoliko velikih civilizacija u prošlosti, stoga drži kako i oni mogu nastaviti tim putem i na drugome planetu osoviti ljudski rod na noge.
Iako projekt “Mars 2117” djeluje kao da ga je skovao Kim Stanley Robinson za svoju Marsovsku trilogiju, uporne Arape valja shvatiti ozbiljno. Svoje su prve satelite lansirali desetljeće i pol prije osnutka svemirske agencije, a od tada su uložili gotovo šest milijardi dolara u svemirski sektor.
Velika sredstva ulažu i u obrazovanje, svjesni kako zalihe nafte neće potrajati vječno. Dio investicija namijenjen je promicanju svijesti o važnosti istraživanja svemira, zahvaljujući čemu dolaze u kontakt s nadarenim mladim inženjerima koji će, nadaju se u Emiratima, biti jezgra buduće domaće znanstvene elite.
A da “Mars 2117” neće ostati samo mrtvo slovo na papiru jamči Mars Hope. Riječ je o robotskoj misiji koja bi trebala krenuti put Marsa i ući u njegovu orbitu 2021. godine. Budući da još nemaju dovoljno vlastitog znanja i iskustva za tako krupan iskorak u sunčev sustav, usko surađuju s američkim tehnološkim centrima i organizacijama poput NASA-e, koji će im pomoći u realizaciji misije.
Ukoliko Mars Hope zaživi i zaista dospije u orbitu Marsa, preteći će čak i jednu silu kao što je Kina, a Arapske će Emirate uzdići kao najbrže rastuću svemirsku naciju.
geek.hr
www.vecernji.hr
NAJGORE TEK DOLAZI: Oroville je postao grad duhova, radnici mahnito zatrpavaju pukotine na brani, ali izgleda da to ipak neće biti dovoljno za spas...
Još prije 12 godina, stručnjaci su upozoravali da bi najviša brana u SAD-u mogla popusti. Danas, 50 godina staro zdanje koje prijeti nad dolinom pretvorilo je Oroville u grad duhova. Stanovništvu nizvodno od najviše brane u SAD-u u blizini grada Orovillea u Sjevernoj Kaliforniji naređena je hitna evakuacija jer bi brana mogla popustiti zbog pukotina koje su se otvorile od silnog pritiska vode što se nakupila nakon obilnih padalina. S ugroženog područja evakuirano je gotovo 200.000 ljudi. Grad od 15.000 tisuća stanovnika postao je grad duhova. No kako piše Daily Mail, još prije 12 godina stručnjaci su upozoravali kako bi brana mogla popustiti, no ni agencije za vodoprivredu ni savezne ili državne vlasti nisu htjele ulagati u renoviranja. Brana nije spomenuta ni u 100 milijardi dolara teškom planu ključnih infrastrukturnih projekata koji je ovaj mjesec donio kalifornijski guverner Jerry Brown. Stanovništvo je evakuirano, zatrpavaju se nastale pukotine (od kojih je najveća, u podnožju brane, duboka 75 metara) zbog kojih voda erodira branu i okolno tlo, a predsjednik Trump je morao proglasiti izvanredno stanje za četiri okolna okruga.No najgore tek dolazi – u srijedu su metereolozi najavili nove padaline. Ako brana popusti, bujica visoka 10 metara zbrisat će sva mjesta 65 kilometara nizvodno uz rijeku Feather, a Oroville će biti ispod 39 metara vode. Nakon što je u nedjelju objavljeno da postoji opasnost od popuštanja brane, u Orovilleu je zavladao “čisti kaos”. Stanovnici su imali svega nekoliko minuta da spakiraju stvari i napuste grad. Zatvorene su sve trgovine, otvorena su skloništa, policija je postavila barikade. Dok su bježali, građani su “počistili” benzinske postaje – do ponedjeljka ujutro većina pumpi bila je označena žutim trakama, što znači da su ostale bez benzina. Grad je ostao potpuno pust.
net.hr
Ukinuta je obavezna evakucija stanovnika oko brane Oroville
Zapovijed o obaveznoj evakuaciji 188.000 stanovnika koji žive oko najviše američke brane Oroville ukinuta je u utorak jer je smanjena opasnost od poplave. Zapovijed o obaveznoj evakuaciji 188.000 stanovnika koji žive oko najviše američke brane Oroville ukinuta je u utorak jer je smanjena opasnost od poplave. Zapovijed o evakuaciji pretvorena je u upozorenje. Stanovnici se mogu vratiti kućama, ali moraju biti spremni za napuštanje domova ako se situacija opet promijeni na gore, objavila je policija. Razina vode u jezeru Oroville, jednog od glavnih rezervoara u Kaliforniji, opala je nakon što se proteklih dana približila opasno blizu maksimuma. Vlasti su posljednjih dana bile u utrci s vremenom u nastojanju da ispuste dio vode iz jezera kako brana ne bi popustila. Suočene s ogromnim poplavama, posljednicom obilnih kiša u posljednje vrijeme, ispuštale su 3.000 kubnih metara ili tri milijuna litara vode u sekundi pa razina jezera Oroville trenutno više ne izaziva zabrinutost. Inženjeri su još u četvrtak počeli ispuštati vodu iz akumulacijskog jezera uzvodno od brane, primijetivši da joj nedostaju veliki komadi betona. Razina vode u petak je bila manje od dva metra od vrha brane, a porasla je zbog jake kiša i snijega koji su uslijedili nakon nekoliko godina teške suše u Kaliforniji. Brana kod Orovillea sagrađena je između 1962. i 1968. godine, te je najveća američka brana, viša od Hooverove za 12 metara.
www.24sata.hr
Energetski Projekti
Energetski Video
Energetski Članci
Random članci
Random video
Web Administrator
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
O nama
HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.
Kontakt info
HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
Ured:
Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
Hrvatska
E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503