Biomasa u javnim zgradama
    Nedjelja, 12 Ožujak 2017 19:49

    Biomasa u javnim zgradama

    Jesu li obnovljivi izvori energije uistinu dobra alternativa fosilnim gorivima i uzrokuje li jedino korištenje fosilnih goriva klimatske promjene pogubne za buduće generacije? U modernoj energetici, obnovljivi izvori zauzimaju značajan udio, a u budućnosti će se taj udio još povećavati. Primarni oblici predstavljaju oblik kakav nalazimo u prirodi i koji, ako govorimo o konvencionalnim izvorima, u tom obliku mogu ostati pohranjeni. Osnovna prednost obnovljivih izvora je ta što se oni obnavljaju u prirodi, prvenstveno kao posljedica aktivnosti. Biomasa je najstariji izvor energije koji su ljudi koristili, a danas se javlja kao obnovljivi izvor energije koji se široko koristi, ali i pridonosi zaštiti okoliša, otvaranju radnih mjesta i ukupnom gospodarskom razvitku. U Hrvatskoj je široko rasprostranjena s odličnim tehničkim potencijalom, stoga ju je potrebno koristiti na način koji je energetski učinkovit, kao što je to odavno postalo pravilo u zemljama Europske unije. Smatra se kako je opterećenje atmosfere s CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo. Biomasa, kao i njezini produkti; tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima da je moguća izravna zamjena. Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije te tako pridonosi zaštiti gospodarske stabilnost. Republika Hrvatska se, kao članica Europske unije, obvezala na prihvaćanje europskog klimatsko-energetskog paketa koji podrazumijeva i Direktivu 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Prihvaćanjem direktive, preuzeli smo obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora, pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20%, promatrano na razini EU. Vlada Republike Hrvatske prepoznala je važnost te na više načina potiče korištenje energije biomase i ostalih obnovljivih izvora. U Strategiji energetskog razvitka, biomasa ima posebno mjesto kao obnovljivi izvor od kojeg se u bližoj budućnosti očekuje naročito značajni doprinos. U tu svrhu osnovan je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji osigurava dodatna sredstava za lansiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području energije biomase te općenito očuvanja održivog korištenja te zaštite okoliša. Ostali načini poticaja uključuju različite potpore proizvođačima, poticanje znanstvenih i tehnoloških istraživanja, izravnu podršku programima i projektima korištenja energije biomase. Republika Hrvatska postavlja cilj da se do 2020. godine dio biomase upotrebljava u brojnim elektranama na biomasu ukupne snage od oko 85 MW, te će se poticati elektrane na biomasu sa kogeneracijom električne i toplinske energije. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinovitost kroz svoje programe sufinancira i nabavu sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uglavnom kroz programe energetske obnove. Prvi natječaji i sufinancuranje kotlovnica na biomasu se dogodio u Sjeverozapadnoj regiji. Tako je Fond 2014. godine sufinancirao izradu dokumentacije glavnih projekata za osam osnovnih i srednjih škola Karlovačke županije sa 40% bespovratnih sredstava kroz prijavu na natječaj. Prvi potezi su započeli još 2009. godine s natječajima za fizičke osobe koje je krenula provoditi Karlovačka županija, a kasnije i Grad Karlovac. Do sada je na ovom području ugrađeno preko 170 manjih peći na pelete, ukupne toplinske snage od oko 4 MW. Prva investicija realizirana je u osnovnoj školi za koju su osigurana bespovratna sredstva od strane Ministarstva gospodarstva u iznosu 200.000,00 kn u 2014. godini te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 80%. U ukupnoj investiciji od 1.481.000,00 kn, županija je sudjelovala sa samo 435.000,00 kn sredstava. Kotlovnica je puštena u pogon u rujnu 2016. godine, a umjesto kotla na lož ulje kapaciteta 530 kW ugrađen je kotao kapaciteta 300 kW sa toplinskim spremnikom volumena 3 000 l. Škola je u sezoni grijanja 2016/2017 odnosno od rujna do prosinca nabavila drvne sječke u vrijednosti 18.000,00 kn (99 m3) dok je za isto razdoblje prethodnih godina nabavljala lož ulja u prosjeku za 63.000,00 kn što predstavlja financijsku uštedu od 71%. Povrat investicije će biti ostvariv kroz 4 do 5 godina. Također, svjetli primjer predstavlja i Općina Pokupsko koja se također nalazi u Sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i koja broji 2.500 stanovnika te je jedna od predhodnika održivog razvoja i ulaganja u projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Nakon sedmogodišnjeg truda i zalaganja svih uključenih, krajem 2015. godine, u pogon je puštena prva općinska toplana na biomasu u Republici Hrvatskoj. Projekt je financiran sa 7 milijuna kuna bespovratnih sredstava kroz IPARD pretpristupni program na koji je Republika Hrvatska imala pravo prije ulaska u zemlje Europske Unije, a riječ je o projektu koji je od 12 planiranih toplana, uspješno i realiziran. Dodatna sredstva za konačnu realizaciju projekta su osigurana i ponovo putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagrebačke županije i Općine Pokupsko. Novim postrojenjem kapaciteta 1 MWt griju se sve javne zgrade i kućanstva centra naselja Pokupsko, a u budućnosti će se moći priključiti i buduća poslovna zona.
    www.energypress.net

    Biomasa – nova mladost najstarijeg izvora energije

    Godinama smo čekali, čekali i – dočekali! Najstariji izvor energije koji su ljudi koristili – biomasa doživljava pravu renesansu na području Karlovačke županije. Godinama se o biomasi pričalo, radile su se studije, ali prave implementacije nije bilo. Prvi pomaci stigli su s natječajima za fizičke osobe koje su od 2009. započeli provoditi Karlovačka županija i Grad Karlovac – od tada do danas na ovom području ugrađeno je najmanje 170 manjih peći na pelete, ukupne toplinske snage od oko 4 MW. Jedna od ovakvih manjih peći ugrađena je i 2013. godine u prostorijama Udruge Zvončić koja se na pelete grije s peći snage 18 kW. U javnim zgradama je počelo još 2012. ugradnjom peći na pelete snage 150 kW u Domu zdravlja Ozalj, u sklopu projekta Primjena mjera energetske učinkovitosti u objektima javnih ustanova Karlovačke županije. Već 2014. REGEA je provela pilot projekt ugovorne prodaje topline u Obrtničkom centru u Karlovcu koji se sastoji se od tri međusobno povezane zgrade s osam poslovnih subjekata kao korisnicima poslovnih prostora. Do tada je Obrtnički centar toplinsku energiju dobivao kotlom na lož ulje smještenom u zajedničkoj kotlovnici koji je projektom zamijenjen kotlom na pelete snage 180 kW. Prošle godine je Karlovačka županija ovu orijentaciju potvrdila i donošenjem Akcijskog plana energetske učinkovitosti za 2015.-2017. godinu u kojem je kao mjeru jasno definirala Program zamjene kotlovnica na lož ulje kotlovnicama na biomasu u školama Karlovačke županije s ciljem zamjene najmanje 10 kotlovnica na lož ulje u školama, novim kotlovima na biomasu. Krajem 2015. godine, Karlovačka županija pokreće i dva nova projekta po modelu ugovorne prodaje topline. Radi se o rekonstrukciji sustava grijanja za OŠ Slunj i OŠ Slava Raškaj u Ozlju. Ukupna vrijednost investicije za OŠ Slunj je preko 1,25 milijuna kuna, od čega je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ostvareno sufinanciranje u iznosu od 61% prihvatljivih troškova, dok je ukupna vrijednost investicije za OŠ Slava Raškaj je 0,98 milijuna kuna uz sufinanciranje Fonda od 36%. U OŠ Slunj se planira ugradnja kotla na pelete snage 300 kW, dok se u OŠ Slava Raškaj planira ugradnja kotla na pelete snage 250 kW. Za obje škole je već odabran izvođač radova i i završetak radova se očekuje tijekom ljetnih školskih praznika 2016. godine. Trenutno se rekonstruira i kotlovnica u OŠ Vladimir Nazor u Dugoj Resi, a kotao snage 350 kW ugradit će se tijekom 2016. godine. Slični projekti već se naveliko provode i u gradovima Karlovačke županije gdje je tijekom 2015. godine u Karlovcu i Ogulinu realizirano još pet projekata rekonstrukcije kotlovnica na lož ulje kotlovima na biomasu – sječka i peleti. U Karlovcu su kotlovi na biomasu ugrađeni u OŠ Švarča (500 kW) te OŠ Dubovac (150 kW), dok su u Ogulinu ugrađeni u zgradi DVD-a Zagorje (50 kW), Sokolskom domu (50 kW) te kuglani Klek (90 kW). U Slunju se gradska upravna zgrada grije na pelete već od 2013. godine – ugrađen je kotao kapaciteta 250 kW. Kotlove na pelete ugradile su još 2012. Općina Lasinja i to u OŠ Antun Klasinc te 2014. godine i Općina Netretić za grijanje upravne zgrade – snage 230 kW. S obzirom na sve navedene projekte iskorištavanja biomase, ali i one projekte koji se planiraju realizirati u budućnosti, javila se potreba za dodatnom ponudom biomase na području Karlovačke županije. Uvidjevši navedene mogućnosti Braniteljska zadruga Kapela pokrenula je projekt izgradnje sabirno-logističkog centra za biomasu u Josipdolu, kao i pokretanje proizvodnje drvne sječke. Projekt je prepoznat i od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Zagrebačke banke koji su pružili značajnu financijsku pomoć. Proizvodnja drvne sječke na području općine Josipdol je pilot projekt takvog tipa koji će pružiti model održivog zapošljavanja hrvatskih branitelja u područjima od posebne državne skrbi. Na kraju treba spomenuti da je nedavno Grad Ogulin od naše Agencije naručio detaljnu studijsku podlogu širenja toplinske mreže i izgradnje gradske toplane na biomasu, a da Grad Karlovac već godinama također razvija projekt gradskog kogeneracijskog postrojenja na biomasu.

    Budućnost je očito zelena, barem u Karlovačkoj županiji, zar ne?!
    Ugovorna prodaja toplinske energije iz biomase se temelji na prebacivanju financiranja, izgradnje i operativnog upravljanja sustava na biomasu na ugovaratelja. Vlasnik zgrade (klijent) kupuje samo neophodnu toplinsku energiju, po fiksnoj cijeni za grijanje koja se određuje unaprijed. Tradicionalni model rukovođenja pruža klijentu najopsežniju uslugu. U njemu ugovaratelj projektira, financira, gradi i rukovodi postrojenjem na biomasu, a klijent ne treba brinuti o održavanju ili opskrbi gorivom jer ugovaratelj preuzima sve rizike povezane s opskrbom toplinske energije.
    Trebali biste razmisliti o ugovornoj prodaji (ili kupnji) toplinske energije iz biomase ako...
    • ... imate zastarjeli sustav grijanja s visokim troškovima energije,
    • ... nemate potrebna financijska sredstva za novi sustav grijanja,
    • ... planirate izgraditi ili značajno obnoviti stambenu zgradu,
    • ... ne želite brinuti o svom sustavu grijanja,
    • ... su vam draže lako predvidive cijene grijanja,
    • ... biste htjeli sklopiti dugotrajno energetsko partnerstvo.
    www.regea.hr


    Vrhunski projekti iskorištavanja šumske biomase 'Made in Croatia'

    Proizvodnja, izvođenje i ugradnja uređaja, opreme i postrojenja za energetsko iskorištavanje šumske biomase dio je hrvatskog gospodarstva koji je manje poznat široj javnosti. Ipak, hrvatski proizvođači opreme, kotlova i cjelovitih energetskih postrojenja, ali i hrvatski izvođači radova na njihovoj ugradnji, servisiranju i održavanju sve više postaju poznati širom svijeta. Kotlovi i kontejnerske kotlovnice na biomasu... od Austrije do Makedonije Tvrtka Centrometal ima dugu tradiciju u proizvodnji visokoučinkovitih, udobnih, ekoloških i posve automatiziranih sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode na šumsku biomasu. Riječ je o proizvođaču koji je već odavno poznat izvan hrvatskih granica, a kao nedavni primjeri uspješno izvedenih projekata mogu se izdvojiti sustav grijanja kampusa Državnog sveučilišta u Tetovu u Makedoniji pomoću tri kotla na pelete u kaskadi i kotlovnica na pelete za dogrijavanje u toplinarskom sustavu u Millstattu u Austriji. Glavni razlog ugradnje nove kotlovnice za sustav grijanja kampusa tetovskog sveučilišta bili su dosadašnji visoki troškovi grijanja na loživo ulje, ali i potrebe za dogradnjom novih objekata. Pri tome je umjesto postojećih uljnih kotlova predviđena ugradnja četiri nova toplovodna kotla na pelete EKO-CKS P Unit 560, pojedinačnog nazivnog učina 560 kW, odnosno ukupno 2240 kW. Za opskrbu kotlova peletima projektirana su dva velika ukopana spremnika peleta, pojedinačnog volumena 30 m3. Spremnici su natkriveni i imaju pristup za kamionski istovar peleta. Do kotlovnice se peleti dovode pužnim prijenosnikom, pri čemu je pokraj svaka dva kotla smješten po jedan međuspremnik peleta volumena 2,7 m3. S obzirom na to da rekonstrukcija kampusa još nije završena, u novoizgrađenu kotlovnicu su za sada ugrađena tri od četiri predviđena kotla, dok će četvrti uslijediti kada se dovrše svi predviđeni objekti. Kotlovnica je posve automatizirana, a prema riječima predstavnika investitora, zahvaljujući grijanju na drvne pelete, računi za gorivo su u odnosu na prijašnje stanje manji za više od 30%. Poznata je činjenica da kotlovnice na biomasu zahtijevaju više prostora od uljnih i plinskih kotlovnica jednakog učina. Stoga, zamjena postojećih kotlova onima na biomasu nije uvijek jednostavna, a ponekad je i nemoguća bez ozbiljnijih zahvata, što u konačnici dovodi u pitanje isplativost cijelog projekta. Jedno od mogućih rješenja za taj problem su kontejnerske kotlovnice koje, dakako, kao gorivo mogu koristiti i drvne pelete ili sječku. Vođeni željom za smanjenjem štetnih emisija u atmosferu, stanovnici austrijskog gradića Millstatt odlučili su zamijeniti postojeći kotao na loživo ulje kotlom na drvne pelete. Kako bi troškovi ulaganja bili što niži, uz postojeći toplinarski sustav u kojem je zadržan dosadašnji uljni kotao za pokrivanje vršnih opterećenja, ugrađena je kontejnerska kotlovnica s kotlom na drvene pelete EKO-CKS P Unit 280 nazivnog učina 280 kW s automatskim čišćenjem i izvlačenjem pepela, zaštitom povratnog voda, graničnicima tlaka i ekspanzijskom posudom. U istom kontejneru, iza kotla, nalazi se spremnik peleta volumena 8,5 m3, iz kojeg se fleksibilnom zavojnicom peleti dovode do kotla. Spremnik se puni iz kamiona silosa, pri čemu osjetnici koji se nalaze u njemu omogućavaju dojavu razinu peleta i potrebu za punjenjem.

    Nova kotlovnica za školu i sportsku dvoranu u Ivanić Gradu
    Tvrtka MI-Maris upravo završava projekt izgradnje zajedničke kotlovnice na biomasu koja će Osnovnoj školi Stjepana Basaričeka i Školsko-športskoj dvorani ‘Žeravinec’ u Ivanić Gradu osigurati odvajanje od gradske toplane i omogućiti povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja na osnovi ušteda na energiji, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i snižavanje troškova za grijanje. Investitor je Zagrebačka županija, a MI-Maris je na osnovi dvadesetogodišnjeg iskustva u gradnji, rekonstrukciji i održavanju kotlovnica za izvođača odabran na javnom natječaju. Zgrada škole izgrađena je 1984, a dvorane 2006. godine i obje su priključene na centralnu toplinsku stanicu naselja Žeravinec. Međutim, kako se centralna plinska kotlovnica, s ukupnim instaliranim toplinskim učinom 5 MW, do 2015. godine koristila isključivo za grijanje tri objekta s ukupnim instaliranim učinom oko 1,583 MW, jasno je da je bila prekapacitirana, što je uz stari toplovod i njegovu lošu izolaciju, sustav činilo energetski neučinkovitim. Također, unatoč ugrađenim mjeračima, potrošnja toplinske energije se nije se naplaćivala prema stvarnim potrebama, već prema korisnoj površini zgrade, što je bio dodatni razlog za odvajanje od toplane i gradnju vlastite kotlovnice. Na taj sustav je do 2015. godine bila priključena i Podružnica Žeravinec Dječjeg vrtića Ivanić Grad, no tada je također MI-Maris instalirao novu plinsku kotlovnicu i omogućio odvajanje od toplane. Od tada su škola i dvorana jedine građevine priključene na sustav toplane. Za potrebe grijanja škole i dvorane odabrana je toplovodna kotlovnica na biomasu (sječku, pelete) s toplinskim učinom 104,7 - 499 kW. Kotlovnica je smještena u prizemlju zgrade i u njoj se nalazi toplovodni kotao Herz Firematic T-control na biomasu. Uz kotao je postavljen i spremnik tople vode volumena 5000 l koji pokriva vršne potrebe za toplinom i smanjuje inertnost izvora topline. Postojeći toplovod, koji je u ispravnom stanju, koristi se za spoj nove kotlovnice i toplinske stanice sportske dvorane. Toplovod se trajno odvaja od toplane blindiranjem u novom šahtu ispred dvorane. Pored kotlovnice, u zasebnom požarnom sektoru, smješteno je spremište biomase (sječke, peleta) volumena oko 26 m3. Djelatnici MI-Marisa su potkraj travnja ove godine bili u završnoj fazi instaliranja opreme u kotlovnici, a za puštanje u pogon još će trebati isključiti grijanje iz toplane. U skladu s time, završetak radova bi trebao uslijediti sredinom svibnja, kada prestaje sezona grijanja. U svakom slučaju, projekt će omogućiti povećanje energetske učinkovitosti u zgradama škole i dvorane, čime će i investitor i izvođač radova mladim generacijama poručiti da je važno brinuti o energetskoj učinkovitosti javnih objekata.

    Uspješno ostvaren projekt BE-TO Glina
    Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu (drvni otpad i sječku) u Glini električne snage 1,2 MW i toplinskog učina 4 MW zapravo je prvo takvo 100% hrvatsko postrojenje: s hrvatskim projektom, cjelokupnom hrvatskom opremom, montažom i puštanjem u pogon. Tvornica turbina je u tom projektu sudjelovala u projektiranju strojarnice i u proizvodnji i isporuci parne turbine, vakuumskog kondenzatora, parnog ejektora, potrebnih pumpi (kondenzata, cirkulacijske, napojne i rashladne vode), rashladnog tornja i opreme za automatski nadzor, zaštitu i upravljanje. Nadzorno-upravljački i sustav zaštite izvedeni su na platformi Siemens PCS7 zajedno s elektroničkim uređajem Woodward. Srce postrojenja je parna višestupanjska kondenzacijska turbina s jednim oduzimanjem reguliranog tlaka. Važne komponente turbine su ležajevi i ležajna postolja, brzozatvarajući ventil svježe pare, parni regulacijski ventili visokog i niskog tlaka i njihov prigon, labirintne brtve, aerodinamične lopatice statorskog i rotorskog protočnog aparata i njihova učvršćenja u kućištima, odnosno na osovini rotora. Broj turbinskih stupnjeva (15) i veličina lopatica, a time i veličina unutarnjeg i vanjskog kućišta prilagođeni su projektu u pogledu zahtijevanih parametara pare, količine oduzimanja i proizvedene snage. Nazivna brzina vrtnje turbine iznosi 10 500 okr. / min, što je optimalno za turbine takvih snaga, a pomoću reduktora smanjuje se na 1500 okr. / min, što je ujedno i sinkrona brzina generatora električne energije. Višak proizvedene električne energije predaje se u javnu elektroenergetsku mrežu, dok se proizvedena toplinska energija koristi za vlastite potrebe (za sušaru, parionicu, grijanje drvnog centra), ali i za grijanje nekoliko javnih ustanova (Kaznionice, škole, vrtića, Doma zdravlja) i stambenih objekata u Glini. Taj i slični projekti imaju veliku važnost kao doprinos hrvatskoj energetici i zaštiti okoliša, a ne treba posebno naglašavati važnost otvaranja novih radnih mjesta. U skladu s time, Tvornica turbina već može najaviti sljedeće projekte, a to su još jedno kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu u Hrvatskoj, čija će električna snaga iznositi 2 MW, a toplinski učin 5 MW te drugo postrojenje s električnom snagom 3,5 MW i toplinskim učinom 8 MW.
    www.energetika-net.com

    Pročitano 628 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive